Nobelovcu Gurdonu profesor govorio da se okane nauke

Izvor: Vesti-online.com, 09.Okt.2012, 00:26   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Nobelovcu Gurdonu profesor govorio da se okane nauke

Britanskom naučniku Džonu Gurdonu, koji je danas podelio Nobelovu nagradu za medicinu sa japanskim naučnikom Šinjom Jamanakom i koga često opisuju kao "oca kloniranja" zbog njegovog rada na matičnim ćelijama, učitelj je svojevremeno rekao da ne treba da se bavi naukom.

Kada je trebalo da se odluči za zanimanje, njegov otac je želeo da mu sin ili ode u vojsku ili da radi u banci  

Gurdon, >> Pročitaj celu vest na sajtu Vesti-online.com << rođen 1933. godine, postao je poznat 1962. kada je genetski kod testisa žabe preneo unutar jajne ćelije ovog vodozemca, nakon čega se razvio normalan punoglavac. Ovo pionirsko istraživanje pomoglo je da se razvije dodatni rad na programinju ćelija.

Gurdon je u svojim intervjuima često pominjao da je imao 15 godina kada je nastavnik napisao ocenu o njemu u kojoj je naveo "da bi bilo potpuno traćenje vremena" ako bi se on okrenuo biologiji kao profesiji i da "tu ideju treba odmah obeshrabriti". Gurdon je naveo da tu ocenu čuva iznad svog radnog stola, čisto da se ponekad nasmeje.

Ipak, njegova majka je primetila da je on bio fasciniran biologijom.

"Još dok sam bio u školi odgajao sam hiljade gusenica da bih video njihovu transformaciju u leptira i bio sam toliko uporan da sam nervirao učitelja", rekao je Gurdon.

On je dodao da je bio potpuno fasciniran tim stvarima.

"Mislim da je upravo majka ta koja mi je pomogla da napravim zaokret u obrazovanju, koje je bilo potpuno nenaučno - ka nauci", rekao je Gurdon.

Kada je trebalo da se odluči za zanimanje, njegov otac je želeo da mu sin ili ode u vojsku ili da radi u banci.

"Srećom, nisu me primili u vojsku. U to vreme bio sam prilično žilav i jak sportista, ali je porodični lekar rekao ustanovio da imam bronhitis i tako je eliminisao, hvala nebesima, mogućnost da izaberem vojsku kao zanimanje", ispričao je Gurdon.

On je uspeo da dođe na Oksford, a njegova doktorska teza bavila se nuklearnom transplatacijom, što mu je bila opsesija tokom karijere. Gurdon je 1971. prešao na Kembridž, a 1989. osnovao je prestižni institut Velkam/CRC na tom univerzitetu.

 

Nastavak na Vesti-online.com...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vesti-online.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vesti-online.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.