NANOROBOTI jači od najstrašnije dijagnoze:  Uskoro revolucija u lečenju raka?

Izvor: Blic, 17.Apr.2015, 12:52   (ažurirano 02.Apr.2020.)

NANOROBOTI jači od najstrašnije dijagnoze: Uskoro revolucija u lečenju raka?

U Japanu u završnoj fazi kliničko ispitivanje novog, revolucionarnog metoda za lečenje raka za koji se očekuje da će znatno olakšati psihofizičku patnju prouzrokovanu tom bolešću, osetno produžiti životni vek pacijenata i podići njihov kvalitet života.

Novi, revolucionarni metod za lečenje raka nalazi se u poslednjim fazama kliničkog ispitivanja u Japanu i, za pojedine vrste raka, mogao bi da bude uveden u upotrebu već naredne kalendarske godine, tvrde >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << stručnjaci koji rade na njegovom razvoju.

Reč je o lečenju pomoću tzv. nanorobota, modifikovanih makromolekula koji se vezuju isključivo za kancerozne ćelije i u njih ispuštaju supstance koje ih neutrališu.

U gostovanju na televiziji Nihon profesor Tokijskog univerziteta Kazunori Kataoka, čiji je istraživački tim prvi u svetu uspeo da precizno isporuči lek u ćelije tumora koristeći nanorobota koji je potpuno bezbedan po ljudski organizam, izjavio je da se ta nova tehnologija već nalazi u završnoj fazi kliničkog ispitivanja kada su u pitanju rak dojke i želuca.

U toj, poslednjoj fazi istraživanja, rezultati ostvareni eksperimentalnim lečenjem pacijenata pomoću nanorobota upoređuju se sa efektima drugih, tradicionalnih vrsta terapije. Kada se, uskoro, sravnjivanje rezultata i statističko poređenje završe, japanskim vlastima će biti podnet formalni zahtev za odobrenje upotrebe nanorobota u lečenju raka dojke i želuca. Kataoka i njegov tim očekuju da će dozvola za njihovo korišćenje biti data već u drugoj polovini sledeće godine.

Bezbednost i terapeutski efekat medicinskih nanorobota u Japanu su već dokazani u laboratorijskim eksperimentima na životinjama i kliničkim ispitivanjima na ljudima i kada su u pitanju rak pluća i slezine, ali medinski stručnjaci još nisu počeli rad na poređenju rezultata tih istraživanja sa onim što je do sada postignuto u borbi protiv tih formi raka korišćenjem hemoterapije i zračenja.

Nanomašine Kataokine laboratorije na Tokijskom univerzitetu, uprkos tom nazivu, zapravo su kapsule veličine nekoliko nanometara koje se sastoje od makromolekula.

Koncept nanomašina izneo je još krajem pedesetih godina čuveni američki fizičar Ričard Fejnmen u eseju u kojem je ukazao na teoretsku mogućnost miniturizacije mehaničkih i električnih uređaja sve do molekularnog nivoa.

Naziv nanomašine ili nanorobota danas se, međutim, ne dodeljuje minijaturnim mehaničkim napravama, već biohemijskim entitetima kao što su virusi ili proteinski i drugi makromolekuli, koji su veličine nekoliko nanometara, a nad kojima je kroz proces nalik inženjerskom projektovanju mašina izvršena modifikacija, kako bi mogli biti korišćeni za obavljanje zadataka kao što su prenos informacija ili lečenje.

Nanoroboti Tokijskog univerziteta nisu na bazi virusa, tako da ne postoji opasnost da se unutar tela otmu kontroli i prouzrokuju neko oboljenje.

Mehanizam delovanja i mogućnosti medicinskih nanorobota

Medicinski nanoroboti su transporteri lekova koji se ubrizgavaju u venu, kruže krvotokom i vezuju isključivo za ćelije raka, te po ulasku u njih ispuštaju proteine i gene koji uništavaju ili sprečavaju množenje tih ćelija.

Nanoroboti koje su konstruisali Kataoka i njegov tim jedinstveni su po tome što mogu da dopru u sve delove tela i po tome što se aktiviraju, odnosno ispuštaju lek, kada dođu u dodir sa snopom svetlosti usmerenim na tumor.

Profesor Kataoka, stručnjak za bioinženjering, u više navrata japanskim medijima je izjavio da je njegova ideja vodilja ublažiti ili eliminisati posledice terapije protiv kancera i tako umanjiti psihofizičku patnju, odnosno, omogućiti obelilim od raka da vode kvaltitetniji život. Osnovni cilj terapije korišćenjem nanomašina, stoga, nije potpuno izlečenje, mada je i ono u nekim slučajevima moguće, već produženje životnog veka i očuvanje radne sposobnosti obolelih.

Lečenje od raka mnogo košta i pacijent je obično onesposobljen da radi u trenutku kada mu novac najviše treba. Zato će terapija nanorobotima, od koje se očekuje da obolelog poštedi nepotrebne fizičke štete koju prouzrokuje današnji režim lečenja, pacijentima praktično omogućiti da se oslobode straha i brige o tome da će im ponestati novca za lečenje ili da će finansijski upropastiti celu porodicu da bi sebe održali u životu.

Nastavljanje rada i nakon početka terapije bi deo obolelih spasao i od društvene izolacije u koju ih ova teška bolest gura, jer bi bili manje vezani za bolnicu. Psihička dobrobit koju donose osećaj finansijske sigurnosti i aktivnije druženje sa prijateljima i kolegama trebalo bi da ima i povratni pozitivan efekat i na fizičko stanje pacijenta i služi kao jedna vrsta brane protiv teške depresije i samoubistava.

Profesor Kataoka oprezno naglašava da terapiju nanomašinama ne treba smatrati za neku vrstu magičnog štapića koji će potpuno odmeniti sve druge vrste lečenja, već kao koristan dodatak postojećim metodima lečenja, te da je tako i treba primenjivati - skupa sa operacionim zahvatima, zračenjem i farmaceutskom terapijom.

Kazunori Kataoka se naročito nada da će nanoroboti biti efikasni u sprečavanju ponovne pojave raka kod osoba kod kojih je kancer pravovremeno otkriven i uklonjen i u suzbijanju metastaza kod pacijenata koji se nalaze u poodmakloj fazi bolesti, te da će na taj način i bolesnicima u najtežem stanju pomoći da duže požive.

ŠTA DONOSI SUTRA?

Od medicinskih nanomašina se očekuje da u budućnosti nađu primenu i u reparaciji nerava, krvnih sudova, kostiju i tkiva, tako što će na oštećeno mesto precizno isporučivati proteine, RNK i druge supstance.

Mada sami nanoroboti, zbog velikih troškova razvoja, verovatno, izvesno vreme neće biti jeftini, očekuje se da će oni, sveukupno gledano, pacijentima, a naročito državnoj kasi, uštedeti novac, jer će umanjiti potrošnju citostatika i potrebu za operacionim zahvatima.

U budućnosti će, smatra profesor Kataoka, nanoroboti naoružani različitim lekovima biti preventivno unošeni u organizam još dok je čovek zdrav, te da će predstavljati jednu vrstu dodatnog, veštačkog imunog sistema. Oni će biti poput večito budnih stražara ili lične pokretne bolnice u unutrašnjosti tela, koja će se aktivirati po nailasku na biohemijske anomalije i uklanjati ih u samom začetku.

Tako će ljudi u budućnosti biti lečeni, a da nisu ni znali da su se razboleli.
Pogledaj vesti o: Japan

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.