Izvor: NoviMagazin.rs, 14.Apr.2019, 17:46   (ažurirano 02.Apr.2020.)

U susret izborima za EP: Romi se zalažu za Evropu, a evropski kandidati za njih?

S obzirom na bliske veze između Roma i Evropske unije, pitanje koje će se postavljati narednih sedmica uoči izbora za Evropski parlament jeste hoće li proevropske partije i kandidati javno iskazati podršku za Rome i obavezati se da ih štite od nasilja ekstremne desnice nakon izborne trke u maju

*Piše: Željko Jovanović

Obeležavanje Svetskog dana Roma proteklo je pre nekoliko >> Pročitaj celu vest na sajtu NoviMagazin.rs << dana u izuzetno sumornim okolnostima. Grupe tinejdžera su pre dve nedelje u Francuskoj napale romske zajednice nakon što su se putem društvenih medija raširile glasine da one kidnapuju decu. U Italiji su pre nekoliko dana neofašistička grupa Kaza paund i ekstremno desničarska Nova snaga održale nasilne proteste protiv premeštaja Roma, uključujući 33 dece, u prijemni centar u romskom predgrađu.

Mi Romi smo u ponedeljak slavili svoj identitet, na koji smo ponosni, i svoju izdržljivost. Uprkos svim pokušajima istrebljenja u evropskoj istoriji zadržali smo svoj jezik, tradiciju i kulturu. To je onaj duh od pre 47 godina, od 8. aprila 1971, kada smo na sastanku u Londonu odlučili da više nećemo tolerisati da nas predstavljaju kao “cigane”. Mi smo bili Romi – jedan narod širom Evrope, čiji su pripadnici zahvaljujući svojim pravima u demokratskoj i otvorenoj Evropi mogli slobodno da putuju između zemalja da bi se sastajali sa ostalima koji su delili istu kulturu i identitet. Simbolično smo obeležili novouspostavljeno jedinstvo tako što smo izabrali romsku zastavu i romsku himnu.

Romi od tada kontinuirano podržavaju evropski projekat, a Evropska unija je zato u poslednjih deset godina skretala pažnju na nedaće Roma i apelovala na vlade da učine više da bi integrisale najveću etničku manjinu, koja je u najnepovoljnijem položaju u Evropi.

ZAJEDNIČKI NEPRIJATELJ: Nedavno je postalo jasno da Romi i EU dele zajedničkog neprijatelja, a to je ekstremno desničarski populizam. Od Matea Salvinija, koji poziva na isključenje Roma, do Viktora Orbana, koji ih upoređuje sa unutrašnjim “migrantima”, svi desničarski populistički lideri blate Rome u svojim izbornim kampanjama. Oni onda, nažalost, neizbežno udaraju na EU i njene vrednosti tolerancije, otvorenosti i poštovanja vladavine prava.

Pošto između Roma i Evropske unije postoje tako bliske veze, zašto proevropski orijentisani kandidati javno ne uspostave kontakte s romskim biračima nekoliko nedelja pred izbore za Evropski parlament? Na kraju krajeva, u Francuskoj i Španiji ima po pola miliona Roma. U Slovačkoj, Mađarskoj i Bugarskoj Romi čine između pet i deset odsto populacije.

Partije glavne struje treba da traže inspiraciju u Slovačkoj. Tamo je na predsedničkim izborima prošle nedelje pobedila mlada, liberalna, beskompromisno proevropski orijentisana kandidatkinja Zuzana Čaputova. Privlačenje glasova Roma bio je deo njene strategije. Nakon svake pobede u izbornom krugu zahvaljivala se romskim biračima na romskom, jeziku koji romske zajednice dele širom Evrope. Bio je to smeo i hrabar gest u trenutku kada se kandidati retko usuđuju da pruže podršku Romima iz straha da će izgubiti glasove.

Što je još važnije, Čaputova je prepoznala da su romski birači i kandidati odigrali izuzetno važnu ulogu u njenoj pobedi. Na lokalnim izborima u Slovačkoj 2018. izabrano je oko 40 romskih gradonačelnika i više od 400 članova veća. Njihovo savezništvo protiv ekstremne desnice doprinelo je porazu Marijana Kotlebe, političkog lidera koji je poznat po promociji nasilja nad Romima, u prvom krugu predsedničkih izbora u Slovačkoj, kao što je bio i slučaj na regionalnim izborima pre dve godine.

U nekim drugim evropskim zemljama raste zainteresovanost za izborni potencijal Roma. U Španiji su, na primer, četiri ogromne političke partije, od levičarskog Podemosa do konzervativnog Kjudadanosa, na svoje liste stavile romske kandidate kao odgovor na izborne uspehe ekstremno desničarske partije Voks.

AKTIVISTI: Izvan izbornog konteksta, širom Evrope deluje snažan pokret građanskih inicijativa Roma, u okviru kojeg koalicije romskih aktivista mobilišu svoje zajednice da glasnije govore protiv govora mržnje, rasističkog nasilja i desničarske politike. Podstaknuti ubistvima po etničkoj osnovi u Ukrajini i odurnim komentarima Matea Salvinija u Italiji, Romi su letos izašli na ulice u zemljama od Rumunije, Bugarske i Mađarske, pa sve do Severne Makedonije i Španije kako bi tražili pravdu i poštovanje za svoje zajednice.

U Italiji, nakon što je jedanaestogodišnji dečak Rom u metrou u Rimu izboden nožem, grupa aktivista Kethane organizovala je štrajk glađu ispred italijanskog parlamenta reagujući na porast rasističkog nasilja.

U Rumuniji je Aresel dobio zvanično izvinjenje od rumunskog predsednika zato što je na zvaničnoj ceremoniji izostalo priznanje romskih žrtava Holokausta.

U Bugarskoj je pokret Roma Stalna konferencija, zajedno sa aktivistima za prava osoba s posebnim potrebama, naterala zamenika premijera Valerija Simeonova da podnese ostavku u novembru prošle godine. Političari su Rome upoređivali sa “surovim humanoidima”, a Romkinje sa “uličnim kučkama”.

Svi ti primeri izuzetno jasno pokazuju da su politički i građanski zastupnici Roma na istoj strani kao proevropske snage. U pojedinim delovima Evrope već su pokazali svoju političku snagu tako što su pomogli da se proevropski lideri dovedu na vlast, uključujući romske političare.

Tokom predstojećih sedmica, uoči izbora za Evropski parlament, pitanje koje će se postavljati jeste da li će proevropske partije i kandidati javno iskazati podršku Romima i obavezati se da ih štite od nasilja ekstremne desnice nakon izbora u maju. Romske zajednice širom Evrope zalažu se za vrednosti Evropske unije. To je prilika koju progresivan političar ne sme da propusti.

*Autor je direktor Kancelarije za romske inicijative pri Fondu za otvoreno društvo

Prevela: Marija Kojčić

Nastavak na NoviMagazin.rs...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta NoviMagazin.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta NoviMagazin.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.