Orlović za RTV: Pitanje je ko drži odluku o novim izborima

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 01.Feb.2013, 20:41   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Orlović za RTV: Pitanje je ko drži odluku o novim izborima

BEOGRAD -

Izbori lebde u vazduhu, a pitanje je ko donosi odluku o izborima ili zašto se donosi utisak da su izbori izvesni. S jedne strane, to je Vučić jer je najmoćniji čovek u vladi, zato što je lider najjače partije i zato što ima najveći rejting. Međutim, postoje takozvani spoljni "veto igrači" i pitanje je u kojoj meri će Vučić moći samostalno da donese odluku o izborima, zbog započetih poslova, za koje postoje neki dogovori i obećanja. Govorim o pregovorima >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << o Kosovu i očekivanju datuma za početak pregovora o pristupanju Evropskoj uniji. Tu postoji neka vrsta dogovora i koordinacije, izjavio je za Radio-televiziju Vojvodine profesor Fakulteta političkih nauka Slaviša Orlović.

"Od kada je formirana Vlada Srbije, ne samo da se ne stiče utisak da su odnosi među članica idilični, već se postavlja pitanje da li imaju konsenzus oko dva tri državna pitanja. S druge strane, stiče se utisak da se unutar koalicije vlada na atmosferi straha, na način da niko ne zna ko će koga da uhapsi, čijeg će direktora i sl. Jer ako sa najvišeg nivoa dobijamo informacije da se steže mreža oko saradnika narko bosa Darka Šarića i da su ljudi iz vrha MUP bili uključeni u afere vezane za Šarićev klan, to šalje disonantne poruke, što se i vidi po izjavama premijera i vicepremijera", rekao je Orlović u emisiji "Jedan na jedan".

"Na neki način Aleksandar Vučić sužava manevarski prostor Ivici Dačiću. Imamo činjenicu da u ovoj vladi se di sedam ministara koji su bili ministri i u prethodnoj vladi, i nemoguće je da niko od stranaka i ministara iz prethodne vlade nije imao veze sa kriminalom i korupcijom, a da jedino Srpska napredna stranka nije bila umešana u sve to.

To što su ljudi iz vrha vlasti, za koje postoje dokazi da su komunicirali sa Šarićem, sedeli u institucijama sistema, a neki i dalje sede, govori o tome do koje mere su konsolidovane institucije, do koje mere nema vladavine prava, nego vladavine ljudi i njihovih međusobnih dilova, ovde se radi o fajlovanju, ko koga drži u fajlu.

Amalgam vlasti je ta tanka vezivna nit koja održava vladu, a tu, delimično, ima i elemenata straha. Kada govorimo o odnosima u vladajućoj koaliciji, možemo da govorimo o odnosima najjače stranke i ostalih stranaka, vlade i opozicije i vlade i predsednika. Tomislav Nikolić je, zbog pobede na predsedničkim izborima, najzaslužniji za formiranje ove vlade, ali se postavlja pitanje da li predsednik republike može da vlada ako ne vodi stranku. To pitanje se postavilo već kod usvajanja rezolucije o Kosovu; da li je to bila jedna politika predsednika i vlade. Dalje, prilikom dolaska premijera Hrvatske Zorana Milanovića. Kada je reč o odnosima u vladi, pitanje koje može da bude kamen spoticanje jeste izbor direktora policije. To je pitanje moći i uticaja, to jest koliko ministar može da kontroliše kompletno ministarstvo i to da li će Dačić sebe svesti na portparola MUP i vlade.

Osim naprednjaka, nikome ne odgovaraju vanredni izbori. Da li bi posle novih izbora Dačić mogao da bude premijer, da li bi Dinkić mogao da pređe cenzus. Kada govorimo o političkom rejtingu u narodu, postoji jedna izreka da "ništa ne prolazi brže od poverenja naroda", i Vučić je svestan toga. Koštunica je nakon demokratskih promena 2000. godine imao podršku od preko 70 odsto, a posle je ona naglo opala.

Po svoj prilici, formiranje ove vlade su dogovorili Nikolić i Dačić, a za Vučića se postavljalo pitanje da li će biti ministar nekog od ministarstava sile. U međuvremenu, Vučić je akumulirao moć koju nije imao nijedan predsednik ili premijer od 1990. godine. Jako bi loše bilo ako bi se ispostavilo da se ide ka uspostavljanju lične vlasti. Vučić je vicepremijer, ministar, kontroliše sve tajne službe i lider je najveće stranke. S druge strane, pokazao je pomalo neočekivanu energiju i hrabrost i uhapsio je Miroslava Miškovića, što je sve iznenadilo. Građani su, zbog nasleđa autoritarne kulture, skloni da skidaju slike Slobodana Miloševića i zamenjuju ih Koštuničinim, da liderima pišu pesme, mole se za njega i sl. čime se popunjava taj prostor idolopoklonstva.

Postoji veća koherentnost između stavova predsednika Demokratske stranke Dragana Đilasa i stavova njegove stranke i njegovih birača, s jedne strane, i Vučića i birača Srpske napredne stranke, s druge strane. Ono što se radi po pitanju Kosova, nisam siguran da je ono što je biračima obećala SNS. S druge strane, do koje mere je evropski put Srbije, na kome Vučić insistira, nešto što birači bivše Srpske radikalne stranke prihvataju. Čini mi se da Vučićevi birači ne mogu da prate tu promenu jednog nacionaliste do jednog političara evropske i građanske orijentacije. To je pomalo šizofreno i mislim da su birači zbunjeni, ali to je pokriveno ovim hapšenjima i borbom protiv korupcije, koja sve ostalo postavlja u drugi plan", zaključio je Orlović.
Pogledaj vesti o: Izbori,   Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.