Izvor: TvojPortal.com, 11.Sep.2011, 23:20 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Jedino rješenje vanredni izbori
Dan Online Vanredni parlamentarni izbori jedino su preostalo rješenje, saopštio je juče premijer Igor Lukšić na sastanku sa liderima opozicije Srđanom Milićem (SNP), Andrijom Mandićem (Nova) i Nebojšom Medojevićem (PzP), na kojem nijesu postigli dogovor o položaju srpskog jezika u nastavno-obrazovnom procesu.
To je, prema saznanjima "Dana", Lukšić poručio na kraju dvoiposatnog razgovora, jer opozicioni >> Pročitaj celu vest na sajtu TvojPortal.com << prvaci nijesu prihvatili premijerov predlog da se u školama zajednička nastava predaje na crnogorskom jeziku, a preostalih 20 odsto na svim ostalim jezicima. Opozicija je tražila da se ispoštuje član četiri sporazuma koji su postigli na prvom sastanku sa premijerom, a koji precizira obaveznost srpskog jezika zajedno sa crnogorskim u nastavnom programu.
Lideri opozicije napustili su vilu "Gorica", gdje je sastanak održan, bez izjava za medije, iako su ih čekale brojne novinarske ekipe željne da čuju ishod pregovora. Ni iz premijerovog kabineta nije bilo moguće dobiti izjavu predsjednika crnogorske vlade, a Lukšićeva savjetnica Gordana Jovanović saopštila je samo da dogovor nije postignut.
Nakon ovakvog ishoda razgovora vlasti i opozicije produbljena je politička kriza u Crnoj Gori jer, iako je načelno postignut dogovor o usaglašavanju izbornog zakonodavstva, što je jedan od sedam uslova Evropske komisije za početak pregovora o članstvu u Evropskoj uniji, neće biti ispunjen jedan od glavnih kriterijuma za koji je Unija postavila rok do 1. septembra. Opozicija je saglasna da od vraćanja srpskog jezika u obrazovni program zavisi i sudbina izbornog zakonodavstva, za čije je izglasavanje neophodna dvotrećinska većina u Skupštini, što je uslov za nastavak evropskih integracija.
Čelnici SNP-a i Nove nijesu se oglašavali nakon sastanka, a lider PzP-a Nebojša Medojević kazao je agenciji Mina da je premijer predložio da se nastavni predmet zove crnogorski jezik, što je za opoziciju bilo neprihvatljivo. On rekao da je predložio da se nastavni predmet zove maternji jezik i književnost, ali da to nije bilo prihvatljivo za predsjednika Vlade.
- Premijer je predlagao da se predmet zove crnogorski jezik i književnost, što je za nas bilo apsolutno neprihvatljivo, jer nije realno da se u okviru tog jezika 80 odsto uči crnogorski, a 20 odsto svi ostali. Ja sam taj predlog preokrenuo tako da ono što je zajedničko bude 80 odsto nastave, a 20 odsto ono što su specifičnosti – kazao je Medojević.
On smatra da je takav predlog realan jer su, kako je objasnio, srpski i crnogorski jezik 90 odsto isti.
Medojević ističe da su razlike u jezicima deset odsto, tako da u toj razmjeri treba postaviti i nastavni program.
- Predložio sam formulu koja je u ovom trenutku kompromisna, a zahtijeva samo malo napora i političke odgovornosti i hrabrosti. Predlog je bio da u okviru predmeta koji bi se zvao maternji jezik i književnost svi uče zajedno, u istoj učionici, u okviru istog predmeta, onaj dio koji ima istu lingvističku osnovu, a to je najveći dio između srpskog i crnogorskog jezika, a da u okviru 20 odsto nastavnog programa svi izučavaju specifičnosti karakteristične za crnogorski jezik – rekao je Medojević, uz napomenu da bi se tako stvorila situacija u kojoj su crnogorski i srpski jezik ravnopravni.
Prema njegovoj ocjeni, jedna mjera kompromisa bila je i da se dobija ocjena iz tog jednog predmeta.
- To je bilo neprihvatljivo i za premijera i za SNP i Novu, ali nijesu odbacili mogućnost da se o tome dalje vode pregovori i razgovori, tako da sam ja umjereni optimista, jer smo sva četvorica došli sa idejom da se dogovor napravi, a svi imaju svoje partijske i ideološke limite – kazao je Medojević.
Portal Analitika, juče je izvijestio da su iz vladajuće koalicije, u skladu sa ustavom, bile ponuđene još neke dopune člana 11 Zakona o opštem obrazovanju kojima se definisalo izdvajanje srpskog jezika, ali i regulisanje drugih jezika u službenoj upotrebi.
Novi sastanak predsjednika Vlade sa opozicionim liderima održan je nakon zahtjeva dukljanske intelektualne elite Lukšiću da se nipošto ne potpisuje sporazum sa opozicijom koji predviđa obaveznost i ravnopravnost srpskog jezika u nastavi.
Prema tvrdnjama našeg izvora, tražili su i sastanak sa liderom Demokratske partije socijalista Milom Đukanovićem, upozoravajući kako bi potpisivanje sporazuma sa opozicijom bilo pogubno za crnogorski identitet.
Članom četiri političkog sporazuma premijera i opozicionih lidera koji je postignut sredinom avgusta predviđena je obaveznost i ravnopravnost srpskog jezika u nastavi.
- Ministarstvo nadležno za poslove prosvjete će u okviru jedinstvenog nastavnog procesa nastavnim planom i programom predvidjeti izvođenje nastave na srpskom jeziku ijekavskog izgovora, kao i nastavu iz obaveznog predmeta srpski jezik pored crnogorskog – navodi se u članu četiri sporazuma postignutog 15. avgusta.
Srpski je jezik većine u Crnoj Gori jer njime, i nakon aprilskog popisa, govori oko 43 odsto građana, za razliku od crnogorskog, koji koristi 37 odsto stanovništva.
R.R. - M.S.
Albanci ljuti jer nijesu pozvani
Predstavnici kluba albanskih stranaka morali su biti pozvani na razgovore premijera sa opozicionim liderima, s obzirom da manjinske partije nijesu zadovoljne predlogom izbornog zakona, ocijenio je juče predsjednik tog poslaničkog kluba Vaselj Siništaj.
- Imamo pravo da budemo pozvani na konsultacije pošto smo dio opozicije iz albanskih stranaka - kazao je Siništaj agenciji MINA.
On smatra da nije dobro da se izborni zakon izglasa bez glasa manjine i najavljuje da će albanske partije zauzeti jedinstven stav o tom pitanju.
Bošnjaci za kompromis
Bošnjačka stranka (BS) ne smatra da su napori koje premijer Igor Lukšić ulaže u dogovor sa opozicionim partijama o izmjenama zakona o opštem obrazovanju politička trgovina. Oni poručuju da podržavaju svaki pokušaj postizanja konsenzusa.
- Svaki razgovor koji u Crnoj Gori vodi ka kompromisu koji treba da rezultira glasanjem za izborni zakon, to jest za prvi kriterijum Evopske komisije, koristan je i ohrabrujući - rekao je šef poslaničkog kluba BS Suljo Mustafić, a prenosi agenciji MINA.
UPOZORENjE EVROPSKE KOMISIJE
Krajnje je vrijeme za izborni zakon
Krajnje je vrijeme da crnogorski parlament usvoji izborni zakon, poručili su iz Evropske komisije (EK), uz napomenu da je važno da taj akt bude usvojen početkom septembra.
Portparol EK Džon Klensi podsjetio je da je rok za nadgledanje ostvarenog napretka, koji će biti obuhvaćen ovogodišnjim izvještajem, 1. septembar i da se samo u izuzetnim slučajevima događaji nakon tog datuma mogu uzeti u obzir.
Kolegijum predsjednika parlamenta usaglasio je izborni zakon i zakon o državljanstvu, a sjednica na kojoj će poslanici o tome raspravljati zakazana je za 6. septembar.
- Izvještaj o napretku biće objavljen 12. oktobra. Zbog toga je važno da izborni zakon prođe početkom septembra, kao što je sada planirano - rekao je Klensi agenciji MINA.
Prema njegovim riječima, krajnje je vrijeme da crnogorski parlament usvoji izborni zakon u što kraćem roku.
- EK će analizirati u svom izvještaju napredak koji je Crna Gora ostvarila u okviru svih sedam ključnih prioriteta - rekao je Klensi.
Klensi je kazao da su ubjedljivi rezultati neophodni da bi Crna Gora bila u stanju da se kreće dalje na svom evropskom putu.
On je podsjetio da će EK samo preporučiti eventualno otvaranje pregovora u svom izvještaju o napretku u oktobru, a da o preporuci EK odlučuju države članice.
- Izborni zakon je jedan od sedam ključnih prioriteta na kojima Crna Gora radi. Ubjedljivi rezultati u svih sedam prioritetnih oblasti su potrebni da bi EK mogla da preporuči otvaranje pregovora - naveo je on.
Prema njegovim riječima, konsenzus među političkim partijama i unutar crnogorskog društva o evropskim integracijama je veliko blago na putu Crne Gore ka Evropskoj uniji (EU).
- Važno je, međutim, tu opštu posvećenost evropskim integracijama staviti u praksu kroz sposobnost za kompromis. Funkcionisanje EU zasniva se na kompromisu između različitih interesa i na opštoj volji da se pronađe zajedničko rješenje za nekad komplikovane probleme - naveo je Klensi.
On je poručio da je na Crnoj Gori da odredi svoj jezik i utvrdi svoje zakonodavstvo o državljanstvu.
- Međutim, kako je naznačio komesar za proširenje Štefan File, ohrabrujuće je kada političke partije pokažu odgovornost po svim pitanjima u vezi sa naporima Crne Gore da ispuni ključne prioritete - dodao je Klensi.
(MINA)
izboricrna goraigor luksic
