Izvor: Politika, 08.Apr.2015, 11:49   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Romsko-indijske pesme i igre

Indijske i romske melodije ulepšale su veče posetiocima Svečane sale opštine Vračar na koncertu koji je Kancelarija za nacionalne manjine ovog dela grada upriličila u čast Svetskog dana Roma.

Gostima se obratio Dragoljub Acković, predsednik Svetskog kongresa Roma, koji je podsetio da se ovaj praznik obeležava u čast prvog Svetskog kongresa Roma, održanog na današnji dan, u Londonu 1971. godine. Tada je, objasnio je >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << Acković, usvojena romska himna „Đelem, đelem”, ustanovljena zeleno-plava zastava sa točkom na sredini i odlučeno da se Romi mogu nazivati samo Romima, odnosno da se ime ovog naroda mora pisati velikim slovom.

Program je započeo hor „Muzika libera” koji je otpevao himnu „Bože pravde”, a zatim su se na sceni pojavile plesačice škole „Bolivud Pana” i svojom igrom i odećom donele duh postojbine ovog naroda, Indije. Romske igre izvodili su članovi folklornog društva „Hleb života”, a romske pesme izvodio je solista Igor Vasić.

– U toku „Dekade Roma”, koja je već na izmaku, ambiciozno su postavljeni ciljevi da bi se doprinelo integraciji Roma. Teško je to gledati iz ugla samo jedne opštine. Nisu svi zadaci ispunjeni, ali opština Vračar razume problem i aktivno radi da pomogne da Romi, kao i ostali građani, žive bolje, da reše stambena pitanja, lakše nađu posao i da se veći procenat njih školuje i završi fakultete – objasnio je Zoran Alimpić, zamenik predsednika ove opštine.

A. V.

objavljeno: 08.04.2015.

Nastavak na Politika...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.