Izvor: Večernje novosti, 30.Avg.2017, 19:58 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Vojvođanske priče: Bačko selo - Grčka država
Partizani prijateljske zemlje na tlu Vojvodine osnovali svoju republiku. Komunu Buljkes, koja je trajala od 1945. do1949. godine, uništilo Titovo istorijsko “ne” Staljinu ANTIČKA Grčka imala je polis - grad državu, a Jugoslavija posle Drugog svetskog rata - selo grčku republiku! Od 1945. do 1949. godine u tadašnjem Bulkesu (prema izgovoru novih stanovnika: Buljkes), a sadašnjem Bačkom Magliću, postojala je >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << grčka komuna, koju su osnovali pripadnici oružanih sila (ELAS) Grčkog narodnoslobodilačkog pokreta (EAM), čije su jezgro činili komunisti. Posle levičarskog ustanka 1944. godine u Atini, koji je bio uvod u građanski rat, grčki partizani, nezadovoljni sporazumom o prekidu sukoba sa monarhistima, prešli su severnu granicu i utočište našli u FNRJ, od čijih su vlasti u Buljkesu dobili najširu autonomiju. - U leto 1945. godine u napušteno švapsko selo Bulkes doselila su se 1.454 pripadnika ELAS. Prvobitno zamišljen kao sabirni logor za borce građanskog rata, Bulkes je pretvoren u čisto grčko naselje, u kojem su 1946. godine bilo 4.023 stanovnika, od čega 161 žena i tridesetoro dece. Za četiri godine kroz domicil grčkih komunista u Bulkesu prošlo je 27.000 boraca, 5.000 ranjenika i 22.000 evakuisane dece - iznela je u studiji o rodnom selu svojih predaka, podunavskih Švaba, prosvetna savetnica Silvija Diner Gol iz Nemačke. Osnivanje grčke kolonije u Vojvodini nova jugoslovenska vlast odobrila je na zahtev Komunističke partije Grčke. Ideja je bila da komuna u Buljkesu bude ekonomski samodovoljna. - Osim u poljoprivredi, njenim stanovnicima pružena je mogućnost da privređuju u radionicama za svoje potrebe, a preostalu robu ponude jugoslovenskom tržištu. Radile su krojačka, obućarska, brijačka, kolarska i mašinbravarska radionica i zidarska brigada. Selo je imalo i industrijski pogon za preradu kudelje - naveo je istoričar dr Milan Ristović, autor knjige “Eksperiment Buljkes - grčka utopija u Jugoslaviji 1945-1949”. Pre Grka u Buljkesu živele podunavske Švabe Emigranti u Buljkesu imali su sopstveni novac, koji nisu mogli da koriste izvan komune. Štampali su i novine “Glas Buljkesa” (izlazile tri puta nedeljno), partijski glasnik, dečji mesečnik, knjige prevedene sa ruskog i srpskog, kao i udžbenike, jer su u selu postojale osnovna škola i niža gimnazija. U vojnoj akademiji obučavani su oficiri za jedinice Demokratske armije Grčke. Komuna je imala i knjižaru, pozorište, bioskop, bolnicu i dom za decu bez roditelja. Iz Buljkesa je 300 dobrovoljaca učestvovalo u radnoj akciji Šamac - Sarajevo.Đaci u komuni Režim u buljkeskom polisu bio je izuzetno strog. Zajednicom je rukovodio odbor od devet članova, na čijem je čelu bio Mihalis Pektasidis. O redu i miru brinula je policija, zvana IKA. Napuštanje sela smatrano je dezerterstvom i surovo je kažnjavano.Dobrovoljci iz Buljkesa sa Titom na izgradnji pruge Šamac - Sarajevo Ko zna koliko bi grčka komuna u Buljkesu trajala da Tito 1948. nije rekao istorijsko “ne” Staljinu. Grčka komunistička partija podržala je Rezoluciju Informbiroa, a Pektasidis, koji se tome suprotstavio, nestao je bez traga. Sukob između staljinista i titoista odneo je još nekoliko žrtava. Rukovodstvo Buljkesa podnelo je u avgustu 1949. zahtev Vladi Jugoslavije za preseljenje stanovnika komune u Čehoslovačku, odakle su se rasuli i u druge zemlje istočnog bloka. Kolarska radionicaOko 800 žitelja u Buljkesu bili su Slavomakedonci, koji su podržavali jugoslovenske komuniste. Oni su za vreme konflikta bili prebačeni u Gakovo i Kruševlje kod Sombora, a kasnije u Makedoniju. U Bačkom Magliću ostale su samo tri grčke porodice - Skutelis, Josifidis i Konstantinidis. Poslednja stanovnica buljkeske komune, Tasula Josifidis, umrla je u Bačkom Magliću 2015. Grci iz raspuštene kolonije u Bačkoj i njihovi potomci osnovali su u Budimpešti Antifašističku organizaciju “Buljkes”, čije su delegacije posetile Bački Maglić 2008. i 2012. godine.Novac grčke republike u Jugoslaviji TRIPUT PROMENjENO STANOVNIŠTVO BULjKES je za pet-šest godina od završetka Drugog svetskog rata triput potpuno promenio etničku strukturu. Pre dolaska Grka, u njemu su od 1786. godine živeli Nemci, a u oktobru 1949. nazvan je Maglić, po planini na tromeđi Bosne, Hercegovine i Crne Gore, odakle je stiglo najviše doseljenika posle gašenja buljkeske republike.“Glas Buljkesa”, Novine u rukama čitalaca SPALjENE MATIČNE KNjIGE PRED napuštanje Buljkesa Grci su spalili matične knjige rođenih, venčanih i umrlih. Matičarka u Bačkom Magliću Vinka Marjanović kaže da su to učinili da bi izbrisali identitet, jer su u Buljkes svi došli pod ilegalnim imenima. Prilikom transportovanja za Čehoslovačku cepali su i bacali iz vagona svoje novčanice, koje danas imaju veliku numizmatičku vrednost.Zajednica imala i svoju bolnicu OPTUŽENI DA SU OŠTETILI BUDžET POVODOM sukoba oko Rezolucije Informbiroa, jugoslovenska državna kontrola je sprovela inspekciju u grčkoj komuni i izvestila da je gazdovanje buljkeskog rukovodstva “spekulativno, varljivo i šteti privredi Jugoslavije”. Odbor Buljkesa optužen je da je prouzrokovao materijalnu štetu u budžetu Jugoslavije od pet milijardi i 900 miliona dinara.
Nastavak na Večernje novosti...






