Izvor: B92, 15.Jul.2013, 10:39   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Turski krastavac, luk iz Kine...

Beograd -- Turski krastavac, luk iz Kine, grčke lubenice, kruške iz J. Amerike, pasulj iz Egipta na srpskim pijacama jeftiniji su od domaće robe, pišu "Novosti".

Sa druge strane, domaći poljoprivredici već nekoliko godina neretko uništavaju svoj rod istih kultura. Seljaci za tako lošu agrarnu sliku krive državu. Ipak, pojedini stručnjaci kažu da deo odgovornsti leži u neorganizovanosti i neznanju samih poljoprivrednika.

U trgovinskoj razmeni sa svetom jedino >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << u agraru beležimo suficit, ali i dalje izdvajamo značajnu sumu deviza za uvoz poljoprivrednih proizvoda iz sveta. Tako ne štedimo novac ni za proizvode kao što su krompir, luk, pasulj, kupus, šljive, jabuke...

Poljoprivrednici iz okoline Beograda žale se da će pola ovogodišnjeg roda krompira morati da bace, jer im se prodaja ne isplati.

"Ispod cene od 15 dinara kilogram krompira se ne može proizvesti, a davali smo ga i za pet i za deset dinara. Dakle, 50 odsto uloženog novca nismo povratili, a veliki broj ljudi koji nije našao kupce morao je da baci krompir", kaže proizvođač krompira iz Velikog Sela.

Iz Asocijacije poljoprivrednika već godinama krive državu i resorno ministarstvo, i tvrde da je njihov nedovoljan angažman razlog za nekonkurentnu proizvodnju u Srbiji i sve veći uvoz iz sveta.

"Na prvom mestu su izuzetno niske subvencije. Svi se kunu u srpskog seljaka, a kada treba da mu pomognu, prepuste ga surovom tržištu i uvozničkom lobiju. U Kini je država recimo besplatno gradila proizvođačima staklenike i plastenike, a mi moramo da kukamo za svaki dinar", kaže Miroslav Kiš iz Asocijacije.

I iz Instituta za ekonomiku poljoprivrede se slažu da su srpski poljoprivrednici prepušteni sami sebi.

"Seljaci su ostavljeni na milost i nemilost uvoznicima, nerealnom kursu i nakupcima, a proizvodnja je skupa. Poljoprivreda je kao privredna grana potpuno devastirana, a uprkos nezaposlenosti u Srbiji, poljoprivreda se susreće i sa nedostatkom radne snage na selu", kaže Drago Cvijanović za "Novosti".

On kao rešenje vidi udruživanje, ali ističe da vraćanje zadrugarstva kao uspešnog modela neće biti lako.

"Oni nisu spremni da ponovo ulaze u bilo kakve partnerske odnose, jer su se nekoliko puta opekli", smatra Cvijanović.

Ipak, stručnjaci smatraju da je to jedini način za ozbiljan udarac uvozu stranog voća i povrća.
Pogledaj vesti o: Grčka

Nastavak na B92...