Izvor: B92, 05.Nov.2011, 17:20   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Sumrakom Grčke, Hrvatskoj sviće?

Zagreb -- Poslednja događanja u Grčkoj aktuelizovala su pitanje opstanka monetarne unije i uticaja koji bi šokovi u Evropi mogli imati na Hrvatsku.

Drago Jakovčević sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta smatra da je hrvatski bankarski sektor za sada relativno stabilan, jer hrvatske banke, kao ni njihovi inostrani vlasnici, u prošlosti nisu značajno kupovale grčke obveznice.

"Na taj način grčka >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << kriza neće dovesti do potresa u Hrvatskoj, ali bi naša zemlja svakako trebala razviti sopstvenu monetarnu strategiju i razvijati se na vlastitom novcu. Ne trebamo pod svaku cenu težiti pridruživanju monetarnoj uniji, koja će se teško oporaviti od grčkog šoka", napominje Jakovčević za Slobodnu Dalmaciju.

Njegov kolega Zoran Aralica sa zagrebačkog Ekonomskog instituta malo je skeptičniji, pa upozorava da bi se crni scenario mogao dogoditi ako pojedine zemlje, poput Italije i Grčke, odbiju vraćati svoje dugove, pa ih mogu slediti i druge zemlje. "Doći će do pucanja veze bankarskog i realnog sektora, a neko će morati za to podneti trošak. Pitanje je i koliko su sada finansijske institucije sposobne, željne i spremne ići u dalji plasman sredstava i finansiranje dosadašnjeg ekonomskog modela u EU. U najgorem scenariju, moglo bi izostati poverenje bankara i doći do black outa, kada više niko neće dobijati novac ", pretpostavlja Aralica.

Ipak, profesora brine sličnost hrvatske i grčke ekonomije, iako bi se u slučaju izlaska Grčke iz evrozone dogodio scenario "kad jednome smrkne, drugome svane".

"Ispadanje Grčke značilo bi da će se Hrvatska pozicionirati bolje, a čak i grčki nautičari u tom bi se slučaju prebacili na hrvatsku obalu. A kad bi italijanski turisti u Hrvatskoj iduće sezone 'podbacili', nama na more došli bi Nemci, Austrijanci, Francuzi i drugi turisti iz kontinentalne Evrope. Uz to, poslednjih godina imamo i veliko povećanje turizma sa istočnim zemljama, iz Ukrajine, Rusije i Kine ", objašnjava Jakovčević.

No, upozorava da u Hrvatskoj, baš kao i u Grčkoj, postoji trend jakog razvoja građevinskog sektora, što je zamka za zemlje bez industrije i bez domaćeg proizvoda za izvoz.

Upravo iz primera Grčke, napominje profesor, treba naučiti da je Hrvatskoj potrebna hitna industrijalizacija i povećanje proizvodnje, jer će u suprotnom biti teško održavati ovaj nivo javne potrošnje i izuzetno veliku spoljnu zaduženost.

Nastavak na B92...