Izvor: Glas javnosti, Tanjug, 12.Mar.2010, 13:07   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Španiji nema spasa?

BRISEL - Glavobolja koju grčka dužnička kriza predstavlja za EU biće sitnica u poređenju sa problemima koje je čekaju ako slična sudbina zadesi neku veću zemlju članicu, poput Španije, ocenjuju analitičari.

Španija ima stopu nezaposlenosti od gotovo 20 odsto, veliki budžetski deficit, značajno zadužen privatni sektor i slabe izglede za rast, što bi moglo da učini zaduženost te zemlje metom za špekulacije, ukoliko se problemi zvanične Atine postanu "zarazni" za >> Pročitaj celu vest na sajtu Glas javnosti << evrozonu, navodi se u analizi.

Nemogućnost Grčke da vrati dugove bi povećala pritisak na evro, ali bi šteta verovatno bila ograničena, jer ta država doprinosi bruto domaćem proizvodu (BDP) šesnaestočlane evrozone sa manje od tri odsto.

Španska dužnička kriza bi, međutim, bila mnogo veći problem za EU, zato što je privreda te zemlje četvrta po veličini u evrozoni i doprinosi njenom ukupnom BDP-u sa gotovo 12 odsto.

Članice EU nisu obećale nikakvu novčanu pomoć Grčkoj ali, imajući na umu da se kriza može proširiti i na države poput Španije, one sada razmatraju ideju osnivanja Evropskog monetarnog fonda koji bi nudio pomoć u eventualnim budućim krizama. Međutim, čak i takav fond bi imao poteškoća u slučaju Španije.

- Kad je reč o Španiji, iznos neophodnih sredstava bi bio mnogo veći nego u slučaju Grčke i veoma je teško zamisliti kako bi oni mogli da obezbede tolika sredstva - izjavio je Žolt Darvaš iz istraživačke agencije "Brigel" sa sedištem u Briselu.

Problemi Španije su u velikoj meri izazvani pucanjem "mehura nekretnina", što je pogodilo sektor građevinarstva od kojeg je privreda postala previše zavisna, pa su mnogi ljudi i kompanije završili u velikim dugovima. Španski odnos duga prema BDP je i dalje ispod granice EU od 60 odsto i značajno je niži od grčkog, pa se očekuje da će ta zemlja imati veoma malo ili nimalo problema u kratkoročnom servisiranju duga. S druge strane, budžetski deficit Španije je lani porastao na 11,4 odsto BDP i ekonomisti dovode u pitanje da li zvanični Madrid može da ispuni prognozu privrednog rasta do 2013. od 1,5 odsto.

Nastavak na Glas javnosti...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Glas javnosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Glas javnosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.