Piket: Stvaranjem evrozone, stvorili smo monstruma

Izvor: Radio 021, 10.Mar.2015, 22:01   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Piket: Stvaranjem evrozone, stvorili smo monstruma

Francuski ekonomista Tomas Piketi kaže u intervjuu za "Špigl" da se ispostavilo da je ponašanje Evrope u krizi apsolutno katastrofalno.

"Pre pet godina SAD i Evropa imali su približno istu stopu nezaposlenosti i nivo javnog duga. Sada, pet godina kasnije, priča je drugačija, nazaposlenost u SAD je opala dok je u Evropi sve više nezaposlenih. Treba istaći da je privredna proizvodnja u Evropi ispod nivoa iz 2007. godine, da je u Španiji i Italiji opala za 10 odsto, a u >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio 021 << Grčkoj za čitavih 25 odsto", ističe Piket.

Dodaje da Grčka nije u stanju da sama nešto uradi i reši problem. "Pomoć mora da dođe iz Brisela, Francuske i Nemačke. Činjenica da su pogođene zemlje bile prinuđene da smanje deficit za vrlo kratko vreme, imalo je veliki uticaj na njihov rast. Mi, inače slabo organizovani Evropljani, koristili smo neprobojne političke instrumente da izađemo iz finansijske krize koja je prerasla u dužničku krizu i na kraju u krizu poverenja širom Evrope", smatra Piket.

Objašnjava da je ogroman problem to što fiskalna politika u Evropi nikada nije usaglašena. "Možemo da imamo istu valutu u 19 država, ali svaka država ima posebnu poresku politiku. Problem je što u Evropi fiskalna politika nikada nije usaglašena a takav sistem ne može da funkcioniše. Stvarenjem evrozone, stvorili smo monstruma. Dok nije bilo zajedničke valute, države su prosto mogle da devalviraju svoje valute kako bi bile konkurentnije i Grčkoj kao članici evrozone, onemogućeno je da koristi taj koncept koji je efikasan", ističe Piket.

Na opasku novinara "Špigla" da pomalo zvuči kao Cipras, kaže da ne podržava Sirizu i da nije njen član, već da pokušava da analizira situaciju u kojoj se Evropa nalazi. "Postalo je jasno da države ne mogu da smanje svoje deficite ako ekonomije ne funkcionišu. To prosto tako ne funkcioniše. Ne smemo da zaboravimo da Nemačka i Francuska koje su 1945. bile duboko u dugovima, te dugove nikada nisu do kraja otplatile. A one sada državama u južnom delu Evrope poručuju da moraju da otplate dugove. To je istorijska amnezija", napominje Piket.

Smatra da vreme da se misli o generacijama koje za dugove nisu krive. "Mnogo mladih u Evropi ne može da nađe posao. Šta treba da im kažemo, izvinite, ali vaši roditelji, babe i dede su krive što vi nemate posao? Želimo li zaista kolektivno kažnjavanje mladih generacija? Smatram da je to sebičluk motivisan nacionalizmom", objašnjava Piket.

Ističe da je Pakt stabilnosti koji je donet za poboljšanje fiskalne discipline u evrozoni katastrofa. "Postavljanje fiksnih pravila za deficit u budućnosti neće moći da funkcioniše. Ne mogu se problemi duga rešiti fiksnim pravilima bez obzira u kakvoj ekonomskoj situaciji se nalazite. Ceo ovaj sistem pregovora između Brisela i evropskih vlada ne funkcioniše i mnoge članice evrozone su nezadovoljne", kaže Piket.

Dodaje da je Evropa u lošoj situaciji i da strukturne reforme od kojih se očekuje da donesu rast, zapravo neće promeniti ništa specijalno. Predlaže da se više novca ulaže u obuke i obrazovanje mladih, u istraživanja i inovacije.

"To bi trebalo da bude najvažniji cilj. Nije normalno da naši najbolji studenti odlaze u inostranstvo i to što je 90 odsto najboljih univerziteta smešteno u SAD. Recimo, Amerikanci ulažu tri odsto svog BDP-a u svoje univerzitete, dok je kod nas to ulaganje oko jedan odsto i zbog toga Amerika napreduje brže od Evrope", objašnjava Piket.

Smatra da je evrozoni potrebna fiskalna unija i usklađivanje budžeta. "Treba nam na primer fond za zajedničku otplatu duga evrozone, poput onog koji je predložen od strane Saveta ekonomskih eksperata. Tako bi svako bio odgovoran za svoj deo duga, Nemci za svoj, Italijani za svoj, ali bi bila zajednička kamatna stopa na obveznice u evrima", kaže Piket.

Ističe da su partije koje namaju blagonaklon pristup ka EU sve popularanije. "Šta god mislili o Sirizi, njihova pobeda može da bude šok terapija za one na vlasti. Ali Siriza ili recimo stranka Podemos u Španiji nisu toliko opasne kao stranke ekstremne desnice. Recimo, Nacionalni front u Francuskoj je popularniji nego ikad pre i zato je opasno podsticati ove nacionaliste", kaže Piket.

Zaključuje i da je stalno kritikovanje "lenjih Grka" ili Portugalaca u najmanju ruku neodgovorno.
Pogledaj vesti o: Grčka

Nastavak na Radio 021...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio 021. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio 021. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.