Izvor: BanjalukaLive.com, 28.Apr.2015, 23:23 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Mediteranska dijeta za hedoniste
Uživajte u ukusima Grčke, Italije, Španije: Ova dijeta bazira se na maslinovom ulju, voću, povrću i ribi, dok bi unos mesa trebalo ograničiti. UNESKO je svrstao u kulturno nasljeđe sredozemnih zemalja.
Dijete su često stvar trenda, mijenjaju se iz sezone u sezonu, ali jedna je uspjela da postane dio kulturne baštine. Riječ je o mediteranskoj dijeti koju je prije dve godine UNESKO svrstao u kulturno nasljeđe Italije, Grčke, Kipra, Hrvatske, Portugala, Španije i Maroka.
Prvi >> Pročitaj celu vest na sajtu BanjalukaLive.com << put je pomenuta 1975. godine, popularnost je doživjela devedesetih, a i dalje je aktuelna, pogotovo na proljeće kad na pijace stiže raznovrsno voće i povrće. Mediteranska dijeta zapravo je doživotni režim ishrane, a osnova je maslinovo ulje. Akcenat je i na voću i povrću, ribi, neobrađenoj hrani, orašastim plodovima. Dozvoljene su umjerene količine mliječnih proizvoda, uglavnom jogurta i sira, dok bi unos mesa trebalo ograničiti, pišu "Večernje novosti".
Ovaj način ishrane odlikuje svojevrstan paradoks - iako Mediteranci vole masniju hranu, manje oboljevaju od kardiovaskularnih problema nego na primjer Amerikanci, koji jedu približno iste količine masti. Kako? Odgovor je u vrsti masti. Mediteranske namirnice imaju malo zasićenih masti, koje se nalaze pretežno u mesu i mesnim prerađevinama, puteru i grickalicama, već obiluju mononezasićenim (maslinovo ulje, riba, koštunjavo voće). Istraživanja su dokazala da ovaj režim ishrane ima bolje dugoročne efekte po kardiovaskularni sistem od ishrane s malo masti. Pojedine studije pokazuju da primjena ove dijete smanjuje rizik od pojedinih vrsta raka, depresiju, demenciju, Alchajmerovu i Parkinsonovu bolest.
Nema naglog gunitka na težini, mršavljenje je postepeno, do kilogram za 7 dana, što je dobro jer se smanjuje mogućnost "jo-jo efekta" - povratka na staru kilažu. Za doručak možete pojesti omlet sa povrćem, palačinke ili kačamak sa jogurtom, za ručak grčku salatu ili povrće sa sirom, a za večeru ribu ili piletinu pečene na roštilju ili pržene u maslinovom ulju. Užina može da bude svježe voće ili šaka badema, lješnika i oraha. S vremena na vrijeme priuštite sebi nemasno meso, poput ćuretine i bijelog pilećeg mesa. Nije zabranjen ni hljeb, ali birajte onaj sa cijelim zrnom. Naučite da kuvate sa mnoštvom začina, jer su oni sjajni antioksidanti, a smanjuju potrebu za solju i mastima. Bosiljak, bijeli luk, nana, biber, ruzmarin, origano, timijan - osnovni su začini mediteranske kuhinje.
Mediteranci vole da poslije obroka popiju kafu, kako bi ubrzali sistem za varenje, dok u sjevernoj Africi iz istog razloga piju zeleni čaj sa listićima nane. Birajte uvijek sezonske namirnice, tako ćete obezbijediti raznovrsnost u ishrani. Preporučuje se i čaša crvenog vina dnevno, ali zaustavite se na jednoj.
Nije zanemarljiv ni podatak da Mediteranci najčešće jedu u društvu porodice i prijatelja. Socijalni aspekt je važan jer snižava stres, a opuštena atmosfera poboljšava varenje, za razliku od jedenja na brzinu i u grču.
(BLLIVE, Foto: Yayimages)
Pogledaj vesti o: Grčka
Nastavak na BanjalukaLive.com...
