Lagard: Pomoć Grčkoj ako “hoda na dve noge”

Izvor: Blic, 08.Okt.2015, 20:04   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Lagard: Pomoć Grčkoj ako “hoda na dve noge”

Direktorka Međunarodnog monetarnog fonda Kristin Lagard izjavila je danas da je MMF spreman da nastavi s podrškom Grčkoj, ukoliko ta zemlja nastavi da “hoda na dve noge” - odnosno ako sprovede reforme i učini javni dug održivim.

Grčka je tražila podršku i MMF je sugerisao da mora 'da hoda na dve noge'. Prva se odnosi na značajne reforme, donošenje zakona i njihovu primenu, a posebno na reformu penzionih fondova, dok je druga 'noga' javni dug i preduzimanje >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << operacija koje će ga učiniti održivim”, rekla je Lagard novinarima na konferenciji u Limi, u okviru redovnih jesenjih susreta MMF i Svetske banke.

Upitana da li MMF razmišlja o tome da uvede dugoročnije aranžmane, ona je odgovorila:

“To bi trebalo uzeti u obzir i razmisliti da li je dužina programa dobro prilagođena situaciji”, rekla je ona na konferenciji kojoj prisustvuje i izveštač Tanjuga.

Lagardova je navela da će MMF dati podršku investicijama u infrastrukturu, jer istraživanja pokazuju da je to dobitna opcija za sve i da će takva ulaganja da podrže i rast i stabilnost.

“Kad imate infrastrukturu, upošljavate ljude i unapređujete dugoročni potencijal za rast, imate i poboljšanje realne ekonomije”, rekla je ona.

Lagard je dodala da je bilo razgovora o tome ima li fiskalnog prostora za takve investicije, ali da to nije problem ako fiskalni pravci idu ka stabilnosti i poverenju ekonomskih igrača.

Direktorka MMF je rekla da je uloga centralnih banaka značajna, da su one prve u borbi protiv recesije.

“Hvala bogu što su centralne banke bile tu da prednjače u tome, bilo da je to FED, ECB ili banka Japana...Verujemo da u pojedinim regionima nisu još dostigle metu, ali ima pomaka kada je reč o kreditiranju preduzeća i domaćinstava, što govori da kanali do realne ekonomije funkcionišu”, rekla je ona.

Šefica MMF-a je podsetila da je ta međunarodna finansijska institucija prognozirala da će globalni rast u 2015. godini biti 3,1 odsto, a u 2016. 3,6 odsto.

“Postoji oporavak, beleži se rast. Ali taj oporavak nije kao prethodnih godina. Napredak je u 2016. malo usporen, ali se popravlja”, ocenila je ona.

Lagard je naglasila da, ako se pravi recepti primene i tranzicije završe, ako se prelivanja ograniče, ima dobrog načina da ekonomije jačaju, da se autoputevi poprave, jer strukturne reforme imaju takve posledice.

Odgovor na globalnu nezaposlenost i siromaštvo u svetu bi, kako je navela, trebalo tražiti na način na koji su se razvijali “recepti peruanske kuhinje” - gledati primere drugih i unaprediti svoje politike.

Lagard je rekla da je "peruanska kuhinja" pokazala najbolju praksu u celom svetu - osvežila je tradicionalne recepte i unapredila ih u smislu dodavanja različitih sastojaka.

To je recept, rekla je ona, koji bi trebalo da koriste i zemlje kako bi se izborile sa ključnim ekonomskim problemima današnjice - nezaposlenošću i siromaštvom.

Lagard je rekla da je potrebno da razvijene zemlje prilikom vođenja svoje politike gledaju na efekat prelivanja, kao i da bi centralne banke u naprednim ekonomijama trebalo da razmisle o rizicima prelivanja njihovih odluka na druge zemlje, dok bi zemlje s visokim spoljnim dugom trebalo da rade na tom problemu.

Ona je istakla da je u borbi protiv tih izazova ključna jasna međunarodna saradnja, posebno što su mnogi izazovi međunarodne prirode - ekonomska prelivanja, izbeglička kriza, klimatske promene...
Pogledaj vesti o: Grčka

Nastavak na Blic...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.