Grčka preduzima korake da otvori obalu za izgradnju

Izvor: Southeast European Times, 31.Jul.2014, 19:44   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Grčka preduzima korake da otvori obalu za izgradnju

Zaštitnici životne sredine protive se novim merama, naglašavajući potrebu očuvanja plaža i prava javnosti na pristup obali.

31/07/2014

Endi Dabilis za Southeast European Times iz Atine -- 31.7.2014.

Grupe građana sve više se protive vladinim planovima da dozvoli izgradnju na grčkoj obali i kažu da je važnije zaštiti životnu sredinu na tom području.

Vlada je predstavila nacrt zakona kojim bi se olakšala trajna gradnja na plažama u >> Pročitaj celu vest na sajtu Southeast European Times << komercijalne svrhe i istovremeno omogućilo kompanijama da plate kaznu i legalizuju nezakonitu gradnju.

Nacrtom se takođe ukidanju ograničenja u oblastima koje su određene za koncesije na plaži -- barovi, suncobrani i ležaljke -- što otežava ljudima nesmetani pristup obali.

Vlada pokušava da privuče investitore u Grčku i da iskoristi što više javne imovine da bi obezbedila novac za budžet, kaže Antonis Klapsis, šef istraživanja na atinskom Institutu za demokratiju Konstandinos Karamanlis.

„Nema drugog načina za ekonomski rast u Grčkoj osim da se novac stavi na realno tržište i, što je još bolje, da privučemo sredstva iz inostranstva. Biće preduzete sve neophodne mere da se zaštiti životna sredina“, rekao je Klapsis za SETimes.

Ali, kritičari navode da će mere vlade uništiti najdragoceniju grčku imovinu -- njene plaže.

„Što je dosta, dosta je. Nacrt zakona o obali mora da se izradi bez premišljanja“, saopštio je ogranak Grinpisa u Atini.

Grinpis takođe kaže da je očuvanje primorja ključno za turizam, inače najveću industriju u ovoj zemlji. „To bi trebalo da bude vladin cilj kako bi unapredila nacionalnu ekonomiju“, navodi organizacija.

Grčko ministarstvo razvoja kaže da će se tom merom grčka obala obeležiti na način da se pojednostave izgradnja i upravljanje primorskim područjima.

Atinska obala je posuta nelegalizovanim restoranima i firmama koje ljudima naplaćuju pristup javnim plažama, uprkos pritužbama zbog korupcije.

Sudovi su zabranili lokalnim primorskim vlastima da uništavaju nezakonite poslovne objekte na plažama.

„Potreban vam je novac, pritiskaju vas kreditori i šta možete? Prodate sve što imate, u ovom slučaju obalu zemlje“, rekao je Aleks Sakelariu, sociolog Univerziteta Panteion u Atini, u izjavi za SETimes.

Sakelariu kaže da se vlada takođe zalaže za planove razvoja u šumama, na zelenim površinama, u parkovima.

„Zašto uništiti neka miroljubiva mesta koja svi sada mogu da posećuju i napraviti ogromne hotele sa ograničenim pristupom? Imamo dovoljno hotela u blizini plaža, zašto nam je potrebno još“, pita se on.

Grčka je 11. u svetu, sa 13.676 kilometara primorskog pojasa.

Grčki zakonodavci treba da odbace plan, kaže Jorgos Kasiotis, pravni koordinator atinskog ogranka Svetskog fonda za divljinu.

„Posledice ovoga biće izgradnja i prekomerna gradnja u manje zaštićenim oblastima. Ne samo da će to omogućiti intenzivnu gradnju na obali u blizini vode, nego će se ozakoniti ilegalno izgrađeni objekti“, rekao je Kasiotis za SETimes.

Kasiotis je dodao da vlada nije uradila nikakve studije o uticaju na životnu sredinu.

„Oni žele da promene zakonsku definiciju plaže kako bi zapravo bilo manje obale i manje zajedničke oblasti i manja zaštićenost od gradnje i žele da otvore područja vrlo blizu vode“, rekao je on.

Ali, grčko ministarstvo finansija je u saopštenju Rojtersu odbacilo kritike. Reklo je da optužbe vezane za ekološku štetu nemaju nikakve veze sa ovim nacrtom ili sa time kako je on zamišljen, jer je zaštita grčke obale glavni prioritet.

„Ekonomski značaj obalske zone je ogroman i moraju se otključati ogromne mogućnosti za ekonomski razvoj koje ona pruža“, navodi ministarstvo.

Lider velike opozicione stranke Koalicija radikalne levice (Siriza) Aleksis Cipras, koji se protivi privatizaciji, kaže da pokušava da napravi savez protiv izgradnje na obali.

„Ako nešto rezimira politiku piraterije na račun zemlje i u korist izuzetno oportunističkog međunarodnog kapitala, onda je to ovaj zakon“, rekao je Cipras.

Ali, Klapsis kaže da kritičari jednostavno nisu u pravu i da vlada štiti životnu sredinu. „Grčki zakoni su vrlo striktni oko takvih pitanja“, rekao je on.

Šta grčka vlada može da učini da bi podstakla razvoj dok istovremeno štiti životnu sredinu? Iznesite svoje mišljenje u prostoru za komentare.
Pogledaj vesti o: Grčka

Nastavak na Southeast European Times...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Southeast European Times. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Southeast European Times. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.