Izvor: RTS, 29.Jul.2020, 17:55

Vučić na video-samitu lidera Zapadnog Balkana: Ne treba da potcenjujemo našu snagu

Duboko smo zahvalni na finansijskoj podršci Evropske unije, ali to ne sme da bude opravdanje da mi sami ne doprinesemo više jačanju naših ekonomija, poručio je predsednik Aleksandar Vučić na video-samitu lidera Zapadnog Balkana u organizaciji vašingtonskog Atlantskog saveta.
"Ne bi trebalo da potcenjujemo sopstvene snage, snagu svega onoga što je u našim rukama u regionu, već >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << treba da učinimo sve što možemo da izgradimo istinsko poverenje u regionu", rekao je Aleksandar Vučić.

Predsednik je naveo da svi učesnici samita govore o evropskom investicionom paketu, na kojem je naša zemlja, kao i ostale, kako ističe, duboko zahvalna Evropi, ali je naglasio i da mi sami možemo da doprinesemo jačanju svojih ekonomija.
U prilog tome naveo da je su kamioni čekali na unutrašnjim granicama 26 miliona sati na godišnjem nivou, a da iz toga može da se zaključi da sedam odsto troškova poslovanja možemo da smanjimo ako se uklone birokratske procedure.
"Zaključak je da možemo da uštedimo više novca nego što ćemo dobiti od bilo koga u Evropi", rekao je Vučić.
Nije važno da li je neko ispred drugih na evropskom putu, jer će svi ostati na Zapadnom Balkanu, a regionalna saradnja ostaće i po ulasku u EU prioritet Srbije, naglasio je Vučić.
"Pripadamo Balkanu i želimo da napravimo pravo ekonomsko okruženje, ne samo za nas, već i sve naše prijatelje u regionu. Ako rešimo naše probleme, više će nas ceniti i poštovati ne samo u EU već i SAD", naglasio je Vučić.
Sami, ma koliko bili veliki, prema njegovim rečima, male smo države i ne možemo ništa postići.
"Ne treba da potcenjujemo više našu snagu. Moramo sebe da promenimo, da budemo posvećeniji regionu, da učinimo sve što možemo kako bismo izgradili istinsko poverenje između naših zemalja", rekao je Vučić.
Ukazao je da svi učestvuju na svim događajima kako ne bi bili označeni kao crne ovce, ali je dodao da skupovi treba da imaju i smisla i rezultata.
Predsednik Vučić je pozdravio održavanje video konferencije i predlog zaključaka.
"Po prvi put nema velike politike. Sve se svodi na ekonomiju. Razumemo političke razlike između nas, ali ako hoćemo da rešimo političke probleme, moramo prvo da rešimo ekonomske, jer treba da približimo stanovništvo, da podignemo nivo ekonomske odgovornosti, a samim tim će biti podignut i životni standard naših građana", istakao je Vučić.
"Dobra ideja da se samit održi jednom mesečno" Vučić je naveo da je dobra ideja da se održi samit jednom mesečno, jer bi tako mogli pratiti implementaciju svega što je dogovoreno.

Podsetio je da je, pre šest ili sedam godina, nemačka kancelarka Angela Merkel pokrenula ideju izgradnje auto-puta Niš–Priština, ali da će tek sada krenuti sa gradnjom.
"Moramo da budemo brži. Nije Merkelova kasnila u donošenju važnih odluka u vezi sa uklanjanjem prepreka. Radi se o nama", dodao je Vučić.
Izrazio je nadu da će sada doći do realizacije tog projekta, za koji kaže da je veoma bitan za Srbe i Albance, jer će upoznati njima nepoznate strane druge zemlje.
"Mislim da time možemo napraviti bolje veze među nama. Možemo ići u Albaniju na plaže, ljudi će upoznati drugačije stvari koje nisu mogli da dožive do sada. Na drugoj strani, Albanci mogu da dođu u različite delove Srbije. Naša zemlja će im se dopasti, u to sam uveren", naglasio je Vučić.
Rekao je da bi mogle da se koriste usluge Saveta za regionu saradnju, ako Atlantski savet ne bude imao vremena da organizuje mesečne samite.
"Nemam ništa protiv da nas okupi jednom mesečno, jer treba o svakom pitanju da pričamo. Znam i shvatam sve političke razlike koje postoje. Postoji bar jedna zemlja koja bi želela da pobegne iz regiona. Tu je i dobro poznati politički sukob između Beograda i Prištine. Moramo da se potrudimo da ga rešimo, iako nisam potpuni optimista", rekao je Vučić.
Vučić je istakao da je za Srbiju Zapadni Balkan drugo najveće tržište za izvoz, iza EU i da prihvata sve predloge koji bi pomogli uklanjanju barijera.
Ukazao je da su albanski premijer Edi Rama i severnomakedonski predsednik Stevo Panderovski zajedno sa njim najveći entuzijasti kada je reč o tešnjoj i snažnijoj saradnji, te je izrazio nadu da će to biti i drugi u regionu.
Rama: Vreme je da završimo posao sa "malim Šengenom"Premijer Albanije Edi Rama poručio da je vreme da se završi posao sa "malim Šengenom", u cilju regionalne integracije i saradnje, što je promovisano u formi te inicijative.
Na tom putu ne treba slušati one koji žele da politizuju taj proces, jer, kako je naveo Rama, to nikada nije pomoglo, već je bilo u cilju određenih privatnih i političkih agendi.
Rama je započeo svoje izlaganje sentencom da su "velike stvari napravljene od niza malih stvari i malih koraka".
Kako je naveo, upravo na Zapadnom Balkanu su pokrenuti mali koraci ka ostvarenju velikog sna o regionu, koji je razvijen kroz mir i saradnju, a ti mali koraci su, ističe, još važniji sada nego pre pandemije koronavirusa.
"Čvrsto sam uveren da je pandemija dokaz da je potrebno da se uradi ono što mi pokušavamo poslednjih šest godina, od početka Berlinskog procesa", naglasio je Rama.
Rama je istakao da se zbog pandemije očekuje recesija od osam odsto u našem regionu. Prema podacima Evropske banke za obnovu i razvoj, Zapadni Balkan će biti u grupi najviše pogođenih regiona zbog nedovoljne saradnje, naveo je Rama.
"Dramatično smanjenje zarade u turizmu smatram da možemo u takvim uslovima da kompenzujemo kroz više i snažnije saradnje, kroz više napredovanja i bržeg pružanja malih koraka", naglasio je Rama.
Zajednički nacrt dokumenta o ustanovljenju "malog Šengena", koji su tri zemlje regiona usvojile prošle godine u Tirani, zapravo je praktičan plan za ekonomski razvoj regiona, uveren je Rama.
Ali, istakao je albanski premijer, naši partneri treba takođe da budu brži u realizovanju onoga što su nam obećali u smislu finansijske podrške.
"Ta inicijativa je komplementarna sa evropskom integracijom. Nije reč o inicijativi kao zameni za evropsku budućnost, već o inicijativi koja nas još više gura napred i čini odgovornijim, a istovremeno ukazuje nam da ne smemo da potcenjujemo potencijal regiona i naših političkih i obrazovnih kapaciteta", kaže Rama.
Kako je naveo, ko god da komplikuje taj proces – to je zasnovano na odsustvu razumevanja o tome šta znače četiri osnovne slobode EU na kojima radimo. Suština je da budemo sposobni da isporučimo rezultate, dodao je Rama.
"Mnogo je važno da ne zaboravimo naše ljude i da pokažemo da imamo domaći know-how o tome šta treba da uradimo", zaključio je Rama.
Pendarovski: Prespanski sporazum primer regionalne saradnjePredsednik Severne Makedonije Stevo Pendarovski naglasio je da je Prespanski sporazum između njegove zemlje i Grčke dobar primer razvoja regionalne saradnje.

Pendarovski je rekao da Atina i Skoplje pre potpisivanja Prespanskog sporazuma nisu imali potpisan nijedan sporazum o međudržavnoj saradnji.
Kako kaže, taj sporazum nije rešio samo sporna pitanja između dve zemlje, već je konkretizovao saradnju u brojnim oblastima poput trgovinske razmene, saradnje u oblasti energetike...
Naglasio je da je Severna Makedonija tim sporazumom dobila i slobodan pristup Solunskoj luci što je, kako kaže, važno ne samo za tu zemlju već za ceo region Zapadnog Balkana.
"Zabeležano je veliko kretanje robe, ljudi i kapitala, a povećan je i nivo trgovinske razmene između Grčke i Evropske unije kroz korišćenje makedonske teritorije kao tranzita, što je takođe veoma bitno za nas i čini nas deo panevropskog tržišta", zaključio je Pendarovski. 
Hoti: Region ekonomski podeljen, postoji volja lidera da to promenePremijer privremenih prištinskih institucija Avdulah Hoti izjavio je da je region Zapadnog Balkana podeljen i nedovoljno ekonomski integrisan, ali, kako tvrdi Hoti, postoji volja među liderima da se infrastrukturne i birokratske barijere otklone kako bi ekonomije sarađivale.
Hoti je na video-samitu rekao da se mnogo radilo na integraciji regiona, ali da se mora priznati da je Zapadni Balkan u velikoj meri podeljen, kad je reč o ekonomskoj integraciji.
I dalje postoje birokratske barijere i veliki broj pitanja koje treba rešiti, posebno kad je reč o zakonodavstvu, ali i o infrastrukturi i drugim tehničkim barijerama, kaže Hoti.
"Nemamo infrastrukturne veze među našim glavnim gradovima i zemljama, region je podeljen. Ali mogu da kažem da postoji volja među liderima u regionu da rade zajedno da se barijere uklone odmah i da se angažuju na velikim projektima koji će povezati naše glavne gradove i zemlje", rekao je Hoti.
Ukazao je da bi isti uslovi koji postoje između dve zemlje koje imaju bilateralni sporazumi trebalo da budu mogući i za sve druge i da bi to pomoglo da se uklone birokratske barijere.
"Mislim da je ovo jedini način za nas da dopunjavamo jedni druge, jer su naše ekonomije individualno male kada je reč o tržištima. Ako bismo radili zajedno, možemo da dopunimo jedni druge", poručio je Hoti.
Sekulić: Treba da sarađujemo tako da ubrzamo put ka EUMinistarka ekonomije Crne Gore Dragica Sekulić poručila je da zemlje regiona treba da sarađuju tako da ubrzaju put ka Evropskoj uniji.
"Najveći potencijal za investicije su projekti iz oblasti zelene ekonomije i digitalne infrastrukture", rekla je Sekulićeva.
Podsetila je da je Crna Gora otvorila poslednje poglavlje u pregovorima sa EU, navodeći da je to važna poruka za građane, ali i za region, jer pokazuje da je na dobrom putu, iako nekada taj proces može da izgleda sporo i komplikovano.
Prema njenim rečima, Crna Gora je dosta napora uložila da svoje zakone uskladi sa evropskim pravilima i da poslovno okruženje približi evropskim investitorima.
Dodala je da većina političkih partija u Crnoj Gori sve više govori o evropskom putu, što je dobar signal za crnogorsko društvo.
Kada je reč o regionalnim inicijativama, važno je, kaže, da se u njima prepozna šansa za dalji razvoj i dostizanje standarda za članstvo u EU, kao i za ulazak na zajedničko tržište.
"Naša poruka je jednostavna – kada regionalno sarađujemo, hajde da to uradimo tako da ubrzamo put ka EU", poručila je Sekulić.
Tegeltija: Moramo da investiramo u infrastrukturuPredsedavajući Saveta ministara BiH Zoran Tegeltija na istom događaju je ukazao na problem sa kolonama kamiona na granicama i poručio da je važno da se ulaže u infrastrukturu kako bi se region povezao.

"Vidimo kilometarske kolone na granici, na graničnim prelazima. To izgleda vrlo demorališuće za sve građane, posebno za ljude koji rade u transportnoj industriji", rekao je Tegeltija.
Naveo je da situacija nije bolja što se tiče transporta ni kada je reč o turistima koji dolaze u BiH automobilom ili autobusom.
"Nama su potrebna univerzalna rešenja radi smanjenja broja ljudi na granici i da se poboljša naš pristup granicama EU. Naš je cilj da budemo jednaki partneri i članica EU kao zemlja i da lako prelazimo granice drugih zemalja", rekao je Tegeltija.
Kako kaže, zna da to nije realistično rešenje, ali ukazuje da u zemljama Zapadnog Balkana u tom smislu postoji entuzijazam, ali da mora da postoji i u EU.
"Kako da to rešimo? Što se tiče transporta, moramo da investiramo u infrastrukturu, u granične prelaze, ali i da omogućimo da ponovo radi železnički saobraćaj", zaključio je Tegeltija.
Palmer: Zemlje Zapadnog Balkana shvataju, njihova budućnost u povezivanjuZemlje na Zapadnom Balkanu shvataju da njihova ekonomska budućnost leži u regionalnoj saradnji i integraciji u evropsku porodicu naroda i uspešnu ekonomiju, ocenio je zamenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Zapadni Balkan Metju Palmer.
Palmer je rekao da je dobar primer nedavne saradnje na Zapadnom Balkanu projekat "zelenih koridora" koji je nastao i kao odgovor na pandemiju korone, a koji omogućava smanjenje procedura prilikom transporta roba u regionu.
On je na početku konferencije na komentar moderatorke i dopisnice Fajnenšl tajmsa za jugoistočnu Evropu Valerije Hopkins o "tenzijama" i ulozi Vašingtona poslednjih godina u regionu Zapadnog Balkana, rekao da ona ne bi trebala da veruje u sve što pročita u novinama.
"Odnosi između SAD i EU su bili i biće, ako se ja pitam, fundamentalno kooperativni. Imamo istu viziju budućnosti, vidimo zemlje Zapadnog Balkana kao članove Evropske unije, kao zemlje koje su sprovele neophodne reforme, i SAD radi u partnerstvu sa EU na tome", rekao je Palmer.
Naveo je da Amerika na Zapadnom Balkanu učestvuje u brojnim procesima i naveo primere Severne Makedonije i Albanije i pretpristupnih pregovora te dve zemlje za članstvo u EU, kao i da ta zemlja podržava dijalog Beograda i Prištine kako bi se odnosi dve strane normalizovali.
Kaže da SAD snažno podržava taj proces i da specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Miroslav Lajčak, ohrabruje da se u tome ide napred.
"Mi možemo da podržimo zemlje u regionu da se udruže, da stave ideje na sto, i imamo kooperativan pristup, 'zeleni koridor' je sjajan primer toga. Podržali smo taj projekat, kako bi se institucionalizovala ta ideja, a kako bi se brzo odgovorilo na izazov koji je stvorio kovid 19", rekao je Palmer.
Kaže da je posebno zainteresovan za ideju širenja "zelenih koridora" koji, prema njegovom mišljenju, osim što uključuje prevoz različite robe, može da se proširi na ceo Zapadni Balkan i EU.
"Ideja je da postoji zeleni koridor između Hrvatske, Mađarske, sa Grčkom, i na toj ideji su SAD spremne da rade sa svima u regionu i EU, a kako bi se taj cilj podržao", kaže Palmer.
SAD ohrabruju takozvanu "mini Šengen" inicijativu kao i to da druge zemlje uzmu učešća u toj inicijativi.
Palmer kaže da pored promocije zajedničke inicijative i povezivanja regiona, neophodno je da se sprovedu domaće unutrašnje reforme u svim zemljama na Zapadnom Balkanu, što će im pomoći, kaže, da ubrzaju put ka Evropskoj uniji, a ohrabriće i američke investicije.
"Znam da američke kompanije ne gledaju samo regionalnu klimu, već i nacionalnu i želeće da znaju da se reforme sprovode, da je vladavina prava institucionalizovana i da postoji predvidljivo ekonomsko okruženje, koje će im obezbediti povrat investicije", objašnjava Palmer.
To je, kaže, ono što SAD mogu da podrže politički i programski.
Palmer je odgovarajući na pitanje novinarke, rekao da je normalno da u regionu postoje i kineske, ruske i investicije iz EU.
"To je normalno. Mislim da je sjajno da balkanske zemlje budu otvorene za sve investicije koje dolaze, bez stega, transparentno, da je sve bazirano na vladavini prava, da se ne oslanja na korupciju... Sve takve investicije treba da budu dobrodošle", dodao je Palmer.
Zemlje na Zapadnom Balkanu, prema oceni Palmera, shvataju da njihova ekonomska budućnost leži u regionalnoj saradnji i integraciji u evropsku porodicu naroda i uspešnu evropsku ekonomsku strukturu.
"To je najbolja moguća budućnost za Zapadni Balkan i predstavlja najbolju moguću klimu za SAD takođe", zaključio je Palmer na onlajn konferenciji.

Nastavak na RTS...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.