Izvor: RTS, 04.Maj.2011, 21:27 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Portugalska slamka spasa
Zbog visokog budžetskog deficita i velikog javnog duga Portugal je, posle Irske i Grčke, postao treća zemlja EU koja je ugovorila paket pomoći sa MMF-om i Evropskom centralnom bankom. Portugalska "slamka spasa" teška je 78 milijardi evra.
Kako bi izbegao finansijski kolaps, Portugal - jedna od najzaduženijih zemalja evrozone - ugovorio je sa >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << MMF-om i Evropskom centralnom bankom trogodišnji paket zajmova od 78 milijardi evra.
Premijer Hoze Sokrates je u televizijskom govoru objavio da je postignut "dobar dogovor" sa delegacijama EU i MMF. Jedna od najsiromašnijih zemalja zapadne Evrope ima veliki manjak u budžetu, visok javni dug i znatne probleme u bankarstvu.
Premijer je rekao da će pod uslovima do kojih se došlo u pregovorima Portugalu biti omogućeno više vremena da smanji bidžetski deficit nego što se to ranije očekivalo.
Naime, portugalska vlada je planirala smanjenje deficita sa 4,6 odsto ove godine na 3 odsto 2012. i konačno na 2 odsto do 2013 godine.
Prema novom dogovoru Portugal će imati nešto lakši zadatak te će do kraja ove godine morati da skreše budžetski deficit na 5,9 odsto, a do kraja 2012. godine na 4,5 odsto. Ciljano smanjenje deficita do 2013. godine jeste 3 odsto.
Dogovor, koji je postignut nakon tri nedelje pregovora, podržan je od skoro svih opozicionih stranaka.
Socijal-demokrate, glavna opoziciona partija, doneće odluku da li da podrži posignuti dogovor ili ne u naredna 24 sata, nakon što stranački ekonomisti prouče uslove.
Portugalske banke dobiće 12 milijardi evra od ukupne pomoći. Mere koje će morati da budu implementirane obuhvataju povećanje poreza i smanjenje troškova.
U ove mere ulaze: zamrzavanje plata i penzija u javnom sektoru, povećanje PDV-a, privatizaciju nekih kompanija iz energetskog sektora i prodaju avio kompanije "TAP Er Portugal".
EU sada okreće svoj pogled prema Španiji, koja izaziva mnogo veće strahove nego Portugal i pre njega Grčka i Irska. Naime, Španija sa skoro 10 odsto učestvuje u privredi evrozone.
Da problem bude veći, a strahovi i neizvesnost gori neke od članica EU, na čelu sa Finskom, sve su manje spremne da izlaze u susret članicama sa ekonomskim problemima.