Ohridski sporazum zvanično uključen u pregovarčki okvir Srbije i EU

Izvor: VOA, 22.Apr.2024, 16:45

Ohridski sporazum zvanično uključen u pregovarčki okvir Srbije i EU

Brisel/Vašington — Savet za opšte poslove Evropske unije, koji čine ministri spoljnih poslova država članica, usvojili su izmene poglavlja 35 – čime će Ohridski sporazum postignut između Srbije i Kosova i njegov Aneks, biti uključeni u pregovarački proces Srbije i Evropske unije. To znači da je pregovaračko poglavlje 35 u pristupnim pregovorima sa Srbijom sada zvanično izmenjeno. Prethodno je jednoglasnu odluku o tome doneo Odbor stalnih predstavnika država članica Evropske unije. “Potrebno je da Srbija u potpunosti sprovede obaveze koje proističu iz Sporazuma o putu normalizacije između Kosova i Srbije u skladu sa Aneksom o njegovoj implementaciji, dogovorenom 18. marta 2023. Svi razgovori u vezi sa primenom Sporazuma odvijaće se u okviru dijaloga uz podršku EU”, navedeno je izmeni u koju je Glas Amerike imao uvid. Inače, poglavlje 35 u pristupnim pregovorima Srbije obuhvata susedske odnose - odnosno regulisanje odnosa sa Kosovom koje je 2008. godine proglasilo nezavisnost od Srbije. Srbija se protivi samostalnosti Kosova, kao i članstvu te države u međunarodnim organizacijama. To je u neskladu sa Ohridskim sporazumom, konkretno članom 4, koji podrazumeva da se Srbija neće protiviti članstvu Kosova u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji. Poslednji put ta odredba je prekršena protivljenjem članstvu Kosova u Savetu Evrope čija je Skupština, prošlog utorka, usvojila preporuku o prijemu te države u članstvo. Takođe, prethodne sedmice vlasti Srbije označene su odgovornim za pritvaranje nekoliko kosovskih policijskih zvaničnika srpske nacionalnosti, kao i zadržavanje kosovskih autobusa na svojim granicama. Sa druge strane, kosovske vlasti jedanaest godina oklevaju sa osnivanjem Zajednice srpskih opština, na šta su se obavezale Briselskim sporazumom postignutim pre jedanaest godina, a od prvog februara tenzije je dodatno podstaklo uvođenje evra kao jedine zakonite valute na Kosovu. To je izazvalo poteškoće u svakodnevnom životu srpske zajednice koja novčana primanja dobija iz Srbije. Međunarodna zajednica ne spori primene te odluke Centralne banke Kosova, ali je nesaglasna sa načinom njene primene. Normalizacija i pomirenje kao uslov evrointegracija Očekivalo se da će Ohridski sporazum i Aneks primene, sa kojima su se Srbija i Kosovo usaglasili početkom 2023, ubrzati proces njihovog pomirenja i normalizacije odnosa u pregovorima koje, uz posredstvo Evropske unije, vode duže od decenije. Ipak, umesto toga, održano je više neuspešnih susreta predstavnika dve strane, razmenjivana oštra retorika, što nije donelo nikakav opipljiv napredak. Normalizacija odnosa između suseda Kosova i Srbije neizostavan je uslov njihovog napretka u evrointegracijama – na šta učestalo podsećaju predstavnici međunarodne zajednice i njihovi partneri. Ista obaveza, prema najavama iz Evropske unije važi i za Kosovo. Međutim, imajući u vidu da Kosovo još nema status kandidata za članstvo u Uniji – njegovim učinkom bavi se specijalizovano telo za normalizaciju odnosa sa Srbijom, uspostavljeno na osnovu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropske unije i Kosova. Inicijativa u izmenama pregovaračkog okvira za Srbiju i obaveza za Kosovo, koje bi na njihovom evropskom putu obuhvatile normalizaciju odnosa, akteuelizovana je krajem 2023. godine. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je tada, reagujući na najavljenu mogućnost, rekao da će to jasno značiti da Evropska unija ne želi Srbiju u svom članstvu. “Ako stavite članstvo Kosova u UN, kao deo poglavlja 35, onda je jasno da ne želite Srbiju. Ja ne verujem da je to moguće i mislim da takvu odluku neće doneti“, rekao je predsednik Srbije u decembru 2023. Pregovore o članstvu u Uniji Srbija je otpočela 2014. godine. Tokom prethodnih deset godina otvorena su 22 od ukupno 35 poglavlja i privremeno zatvorena dva. Od 2021. u tom smislu nije bilo nikakvih pomaka u napretku države koja se nikada nije usaglasila sa kaznenom politikom Zapada prema Rusiji – zbog agresije na suseda Ukrajinu. Uz to, njeni politički predstavnici gaje bliske veze sa predstavnicima ruskog režima koji su, zbog brutalnog rata, na meti više paketa sankcija zapadnih partnera.
Pogledaj vesti o: Vašington

Nastavak na VOA...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta VOA. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta VOA. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.