Izvor: Politika, 08.Maj.2015, 08:19   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Nemački uslovi su i evropski uslovi

Normalizacija odnosa sa Kosovom ključni je element pregovaračkog okvira

Poruka koju donosimjestedaželim da se prvapoglavljauskorootvore, a ja samtuda pomognemda Srbija dovrši sve ono štotreba da se uradi do tada. Srbija može da računa na moju podrškudapomognemčlanicama EU u postizanju neophodne jednoglasnosti. Ali, da bi se to postiglo, Srbija mora daodržisvoje napore u sprovođenju reformiida ostaneposvećenadijalogusa Kosovom. Jasannapredakna oba frontadaće mi >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << najboljeargumente koje mogu iskoristiti daubedimnaše države članice – kaže Johanes Han, evropski komesar za susedsku politiku i pregovore o proširenju, odgovarajući na pitanje „Politike” s kakvom porukom dolazi. On će danas u Beogradu razgovarati sa srpskim zvaničnicima i prisustvovati proslavi Dana Evrope u Srbiji.

Izjavili ste posle susreta sa premijerom Aleksandrom Vučićem, pre nekoliko dana u Briselu, da otvaranje pregovaračkih poglavlja koči grupa „neodlučnih” zemalja? Osim Nemačke, koja je najuticajnija u EU, koje su zemlje još neodlučne, kakve su njihove dileme i kolike su šanse da ih ubedite da uskoro promene mišljenje?

Zadržave članice EU pregovori o proširenjui dalje ostaju prioritet. Primile suk znanjuda je Srbijaproglasilapristupanje EU za svojključni strateški cilj.

Ne radi se obilo kojoj pojedinačnojdržavi članici. Nemojmo zaboravitida su za pregovaračkiokvir upregovorima o pristupanju Srbije prioritetna poglavlja 23, 24 i35.Ovojezajednički stavsvih država članica. Zbog togaje važno daSrbija učinijasan napredako ovim pitanjimakako bi uveriladržave članiceo svojojjasnoj opredeljenosti ka EU vrednostima i interesima. Ovakva percepcija je tamo važna, a već dobro obavljeni posao neće biti zamagljen porukama koje bi se mogle smatrati korakom unazad, naročito o pitanjima vladavine prava. Svih28država članica EUponovile su da očekuju otvaranjeprvihpoglavljai ja samuveren da će jednoglasnostbiti postignuta veoma brzo.

Pojedini izvori iz Brisela tvrde da nije problem u tome što su Nemačka i još neke zemlje neodlučne da podrže otvaranje poglavlja, već što su ostale države članice neodlučne da glasno kažu da poglavlja treba otvoriti. Jeste li razgovarali sa „ostalima”?

Ja samu stalnimkontaktima sasvim državama članicama EU. Dozvolite mi da budemveoma jasan. Sve države članicesu se još prošle godine složileda se pokrenupregovori sa Srbijom o pridruživanjuEU.I svih28zemalja članica EUod tada su, u više navrata,izjavileda su spremne da se uskorootvorepoglavlja. Ali, za tango je potrebno dvoje.Uslovi sujasni. Srbija jeangažovana uprocesusa Prištinom,štoznamonijelako, ali ono štojeod ključnog značaja za Srbiju jeste put u EU. Države članice EUtakođeočekuju ponovnu posvećenostreformama u oblasti vladavine prava:pravosuđe, borba protiv korupcije,slobodamedija, reforma javne uprave. Mnogo je urađenou proteklih nekolikomeseci imi smoskoro na kraju, a ja samuveren da ćeSrbijanastaviti da se razvija u ispunjenjusvojih obaveza, što će nam omogućitida se vrlo brzokrene napred.

Iz Brisela stalno poručuju da su uslovi Beogradu samo ono što Brisel i Evropska komisija traži, a onda se uvek ispostavi da je uslov zapravo ono što Bundestag traži. Zbog čega je to tako?

Uslovinisu postavljeni ni od Brisela, Komisije, Nemačke niti u Bundestagu. Onisu postavljeniod svihzemalja članica EUjednoglasnoi uključeni su u pregovarački okvir usvojen decembra2013. godine. Taj pregovaračkiokvirjasnopropisuje davladavinu zakona, kao iciljsveobuhvatnenormalizacije odnosaizmeđu Srbijei Kosova, trebarešavati uranom procesu pregovaranja. To je razlog zašto je napredak ute dve oblastitolikopresudanuočiotvaranjaprvihpoglavlja.

S obzirom na to da nisu najjasniji kriterijumi za otvaranje poglavlja 35, koje je u vezi sa normalizacijom odnosa Beograda i Prištine, jer je to, kako ste i sami rekli, „političko pitanje”, zašto se onda to poglavlje ne definiše, da Srbija tačno zna šta se od nje očekuje?

Za razliku oddrugih, poglavlje35nećeprocenjivati usklađivanje Srbijesa pravnim tekovinama EU. Ovo poglavljeima za ciljpraćenjenapretka Srbije unormalizacijisvojihodnosasa Kosovom. Ja sam rekaoda je to „političko pitanje”, jer umnogome zavisi odpolitičke volje. Ali,usloviza otvaranjepoglavlja35jasnisu od samog početkaizahtevaćeda se unapredirad nasprovođenjusporazumakoji je već postignutudijalogusa Prištinom. I ja samuveren da ćedobar napredakuprimeni ovogradaomogućiti da ubrzo krenemo napred kapoglavlju35.

Da li je tačno, kao što tvrdi Bljerim Šalja, koordinator u razgovorima između Beograda i Prištine, da Nemačka zahteva da sporazum između Srbije i Kosova bude potpisan 2016. godine i da bez toga Srbija neće moći ne samo da napreduje ka EU, već ni da bude primljena u članstvo?

Kao štosam većpomenuo, normalizacijaodnosa sa Kosovomključnije uslov pregovaračkog okvira. Ovoje informacija poznata javnostii nisamupoznat sa tim datumom niti ugovorom sa takvim sadržajem. U ovoj faziono što je važnojeste to da postoji sprovođenjeobaveza preuzetihudijalogui nadogradnja već ostvarenog napretka. EU je spremna da nastaviolakšavanjedijaloga saciljem da se napredujekasveobuhvatnojnormalizaciji. Na kraju, ovaj procesće obezbediti dai Srbija i Kosovomogu nastavitievropskim putem, izbegavajući mogućnost međusobnog blokiranjautim naporima, sa perspektivom da obe mogu biti u stanjuda u potpunostiostvaruju svoja prava iispunjavajusvoje obaveze.

Kako EU gleda na učešće Srbije na paradi u Moskvi 9. maja i koliko na evropsku integraciju Srbije utiče njen odnos prema Rusiji?

Nemamnikakav konkretankomentar oučešću Srbije uproslavama u Moskvi.

Ono što jeveoma važnojestečinjenica da jeSrbijaproglasilapristupanjeEU svojim ključnimstrateškim ciljem. Vidim da je vladačvrsto opredeljena zato–za dobrobitsvojih građana. Iz perspektiveEU, od ključnog je značaja to što je Srbija iskrenoopredeljenaza vrednosti i intereseEU, posebno upogledusvogtrenutnog predsedavanja OEBS-u. Imajući to u vidu, mi moramo bitisvesni da su percepcijevažneza uspostavljanjekredibilitetaSrbijeu EU kao i međunarodne zajedniceu celini. Imajući to na umu, sve akcijekojese mogu shvatitikao delanje protivposvećenostiSrbije vrednostima EU –nisukorak upravom smeru.

Nakon što je Zapad „veliku Srbiju”, o kojoj državni vrh u Beogradu nikad ni reč nije izgovorio, proglasio za najveću opasnost po mir na Balkanu, srpska javnost je zaprepašćena time što Brisel škrto i olako prelazi preko pretnji albanskih državnika da će da naprave „veliku Albaniju” ukoliko im EU ne izađe u susret. Zašto je Evropa reagovalo mlako i protokolarno povodom takvih izjava albanskih zvaničnika?

Mi smovrlo jasnoizjavilida bilo kakva provokativnaizjava koja budisumnjuuposvećenostzemljeprincipima istandardima EUnijeprihvatljiva. Tu ne bi trebalo da budenikakve sumnje.Gledajući unapred,takođe jejasnoda zapadni Balkanima jasnuevropsku perspektivu. Sve zemljekandidatiipotencijalni kandidatiu regionu potvrdili su svojuposvećenosttom ciljui svojuambiciju daispuneneophodne kriterijume, uz puno poštovanjeprincipa i standardaEvropske unije. Ova obavezapodrazumevaregionalnu saradnju,pomirenje idobrosusedske odnose.U tom kontekstuzaista sam bioohrabrenonim štosam video od premijera zapadnog Balkana, nasastanku šestorke u Briselu, 21. aprila. Sve je bilo u cilju pronalaženja zajedničkihrešenja za zajedničkeprobleme. Svi su bili usredsređeni naono što ihujedinjuje, razgovarali o tome kojaje njihovazajednička budućnost, a ne o onome štoih je delilou prošlosti. Mislim da je ovoput napred.

-------------------------------------------------------

Možete računati na nas

EU je dalekonajvećidonatoru Srbiji. Više od70 odstodonacijaSrbiji,tokomposlednjih petnaest godina,došlo je izEU injenih država članica. To predstavljaoko200milionaevragodišnje, ne računajućina dodatnih 80 miliona evra izdvojenih iz Fonda solidarnosti i regionalnih programa namenjenih za sanaciju posledica poplava i preventivne mehanizme. Ukupno izdvajanje EU za pomoć Srbiji (računajući i 92 miliona evra pomoći iz IPA) da prevaziđe posledice poplava iznosi 170 miliona evra.

Miaktivno radimosa državnim vlastima, ali isa civilnim društvomi drugim zainteresovanim stranama kako bismo dalje povećaliuticajpodrške EU tamo gde će doprineti dodatnoj vrednosti. Možete računatina nasda Srbiji pomognemo u postizanju svog evropskog strateškog cilja, kaže Han.
Pogledaj vesti o: Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.