Izvor: B92, 01.Jul.2020, 07:56
Nemačka od danas za kormilom EU, a ono što je bilo prioritet sada nije ni na vidiku
Berlin -- Nemačka je danas preuzela rotirajuće šestomesečno predsedavanje EU od Hrvatske.
Iako je Zapadni Balkan bio planiran kao jedan od fokusa nemačkog predsedavanja EU u drugoj polovini 2020. godine, kriza izazvana koronavirusom promenila je sve planove.
U narednih est meseci EU baviće se prvenstveno svojim oporavkom, Bregzitom, a iz Berlina poručuju da je veliko interesovanje i >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << za nastavak dijaloga Beograda i Pritine.
Nemačka, koja preuzima estomesečno "kormilo" EU, kao vrhunski prioritet svog predsedavanja vidi nastavak borbe protiv pandemije i njenih posledica.
Drugi fokus Berlina su i razgovori o Bregiztu koji bi trebalo da se okončaju dogovorom do kraja godine, a proirenje, pre COVID19 krize najavljivano kao "jedan od prioriteta", nije se nalo ni pod "tačkom tri" u koju zvanični Berlin ubraja dogovor o migracijama, klimatski zakon i Konfrenciju o budućnosti Evrope.
Nemačka se u Briselu, kao i u regionu, vidi kao zemlja članica koja ima najvie uticaja kada je reč o politici proirenja i odnosima sa Zapadnim Balkanom.
U najvećem broju slučajeva politika proirenja EU oblikovana je stavom upravo Berlina, a zatim i drugih zemalja članica, pa tek onda zvaničnom politikom Brisela.
Tokom priprema za predsedavanje Savetom EU u drugoj polovini 2020. godine iz Berlina su stizale najave da će se nemački fokus zadrati na Zapadnom Balkanu i proirenju kao to je to bio slučaj sa prethodnim predsedavanjima Bugarske, Austrije, Finske i Hrvatske.
Visoki nemački zvaničnik u Briselu navodi da je izbijanjem korona krize dolo do uspostavljanja "novih prioriteta", a samo predsedavanje je neformalno dobilo ime "korona predsedavanje".
Čak je i nemački ambasador u EU tokom prve polovine 2020. godine upozorio Berlin da fokus njihovog predsedavanja mora da bude na "spaavanju jedinstva EU", a da sve ostalo mora da ide u "drugi plan".
Visoki nemački zvaničnik je prilikom predstavljanja agende predsedavanja do kraja godine proirenje i Zapadni Balkan pomenuo tek na insitiranje medija.
"Uradićemo najbolje to moemo da napredujemo sa proirenjem i organizujemo Međvladine konferencije tokom est meseci nemačkog predsedavanja", navodi nemački zvaničnik.
On nije mogao da "obeća" da će do kraja godine uspeti da se organizuju ni prve zvanične konfrencije sa Severnom Makedonijm i Albanijom koje jo čekaju na potvrdu pregovaračkog okvira.
Srbija, koja po prvi put, tokom hrvastkog predsedavanja, nije otvorila niti jedno pregovaračko poglavlje, moraće da sačeka izveataj o napretku koji je Evropska komisija najavila na jesen.
U odnosu na to kada izveataj koji već kasni zbog kororona krize bude objavljen i procene zemlja članica o učinjenom od strane Srbije u posednjih godinu dana, Nemačka će moći da planira organizovanje Međuvladine konfrencije sa Srbijom i otvaranje novih poglavlja.
U ovom trenutku Srbija ima spremnih 5 poglavlja, a nemački zvaničnici u Briselu podvlače da će novi koraci odnosno nova poglavlja biti "povezana sa napretkom reformski procesima".
Tačka gde se vidi značajnije nemačko zalaganje jeste nastavak dijaloga Beograda i Pritine. "Ideja je da se stvari pokrenu. To je vamo i mora brzo da se dogodi kako bi se sačuvala stabilnost na Zapadnom Balkanu i napredovalo u pristupnim pregovorima", navodi visoki nemački zvaničnik u EU.
On napominje da je posle pokuaja bive efice EU diplomatije Federike Moferini da izdejstvuje dogovor i koja u tome, kako kae, "nije stigla daleko", postoji francusko - nemačka inicijativa.
"Imamo i novog pregovarača Miroslava Lajčka i očekujemo da vidimo ambicijozniju EU u pokuaju da dođe do dogovora između Srbije i Kosova", navodi visoki nemački zvaničnik.
Iako se po mnogim pitanjima mimoilaze, Pariz i Berlin su sloi u stavu da je "kosovsko pitanje evropsko pitanje" i da ne ele da o tome odlučuju drugi uključujući i "partnerske" SAD.
Ministar spoljnih poslova Nemačke Heiko Mas je pored "solidarnosti" naveo i "suverenitet" kao jedan od fokusa nemačke politike tokom predsedavanja Savetom EU.
U Berlinu to objaanjavju kao nameru da EU "uzme svoje interese u svoje ruke" kada je reč o odnosima sa SAD i Kinom, a to se u određenoj meri odnosi i na deavanja na Zapadnom Balkanu.