Izvor: KreditniCentar.rs, 19.Nov.2011, 15:32   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Kriza u EU ugrožava i naš standard

Beograd - Kriza u Italiji, Grčkoj i Sloveniji u Srbiji bi najviše mogla da se odrazi na pad izvoza i investicija, što u praksi znači nove otkaze i niži životni standard.Štediše ne treba da brinu, jer su tamošnje banke na srpskom tržištu sigurne, ali će privrednici sigurno sve teže dolaziti do kredita i obezbeđivati likvidnost.

Kad kriza pogodi trgovinskog partnera, realno je pretpostaviti da će biti makar indirektnih posledica.
Ovako ekonomisti i privrednici odgovaraju >> Pročitaj celu vest na sajtu KreditniCentar.rs << na pitanje kako će problemi u Grčkoj i Italiji, ali i najnoviji ekonomski potresi u Sloveniji, uticati na ekonomiju Srbije. Veza je jača znajući da najviše robe izvozimo u Italiju, te da nam je Grčka donela više od dve milijarde evra investicija, a da je Slovenija uložila 1,6 milijardi. Kroz različite kanale ove tri zemlje su uposlile oko 50.000 ljudi u Srbiji.



Veze Srbije sa zemljama pogođenim krizom- Grčka je u Srbiju uložila više od dve milijarde evra investicija. U Srbiji posluje oko 300 grčkih kompanija, a grčke banke u Srbiji zauzimaju oko 15 odsto tržišta.- Italija je najveći izvozni partner Srbije. Na osnovu ulaganja od oko jedne milijarde evra od 2005. do 2010. godine, Italija je zauzela šesto mesto među stranim investitorima u Srbiji. U Srbiji ima oko 200 preduzeća sa učešćem italijanskog kapitala, koja zapošljavaju 18.000 ljudi.
- Slovenački kapital u Srbiji od 1,6 milijardi evra uložen je u 1.400 preduzeća u kojima je zaposleno 25 do 27 hiljada ljudi.    
   
   
Privrednici strahuju da će se kriza negativno odraziti prvo na srpski izvoz, potom na investicije i bankarski sektor.
Biznismen Zoran Drakulić, izvoznik u Italiju, kaže da kriza u okruženju nesumnjivo utiče na izvoz Srbije.
'Valjaonica bakra u Sevojnu i metalska industrija osećaju pritisak. Izvoz u Italiju je pao za desetak odsto. Radi se i dalje, promet nije stao, ali u metalskoj industriji očekujemo dosta problema. Svakodnevno pratimo šta se dešava, a najviše to da li će i kojim merama italijanska vlada stimulisati potrošnju. S druge strane, naša fabrika „Bioenerdži point“, proizvođač peleti (energent za grejanje prim. nov.), nema problema. Ova industrija u Italiji nije pogođena i tražnja je dobra ', kaže Drakulić.
Četvoro očiju su otvorili i u „Viktorija grupi“, koja u Italiju, Grčku i Sloveniju izvozi jestivo ulje i proizvode od soje.
'Obim poslovanja nije pao, ali širom otvorenih očiju pratimo šta se događa s tražnjom u okruženju. Svesni smo problema, pa smo danas čak oprezniji nego na početku krize, 2008. godine', kažu u ovoj kompaniji.
Ukazujući na to da su Italija i Grčka naši ključni investitori, poznavaoci tvrde da bi u slučaju rasplamsavanja krize u ovim zemljama investicije bile smanjene.



Analiza Blumberga
Slovenija
Analitičari “Blumberg biznis vika” upozoravaju da se Slovenija sve više približava problemima krize koji su pogodili Grčku i Italiju, i navode da će, ako zaživi plan Sarkozija, Slovenija sigurno biti među prvim najurenim zemljama.Grčka
Grčka ima novac da plaća dužničke obaveze samo do decembra 2011 - kaže ekonomista banke HSBC Mark Berisford-Smit.Italija
Kombinacija niske stope rasta italijanske privrede i javnog duga od 1,9 biliona evra je kod investitora podstakla strahovanja da bi Italija mogla da bude sledeća žrtva evropske dužničke krize.    
   
   
Ekonomista Ljubomir Madžar veruje čak u mogućnost realizaciju dogovorenih investicija, mada je nedavno Veroljub Stevanović, gradonačelnik Kragujevca, poručio da investicija „Fijata“ u tom gradu nije ugrožena
'Ako je u Italiji nered, tamošnji investitori neće mnogo razmišljati da ulažu u Srbiju. I Slovenija je među našim jačim partnerima, pa će se ekonomski potresi osetiti i ovde', kaže Madžar.
Negativan uticaj bi kriza iz okruženja mogla da ima i na srpski bankarski sektor. U Srbiji posluju dve italijanske banke - Unikredit i Inteza, te četiri grčke: Euro EFG, Alfa, NBG i Pireus.
'Bankarski sektor u Srbiji je stabilan, stabilniji nego u okruženju. Realno je očekivati sve teže dobijanje jeftinih kredita od banaka centrala. To znači da će domaće banke biti opreznije kada odobravaju kredite, da će se oslanjati na domaće izvore, što će značiti i skuplje zajmove ', kaže direktor jedne od najvećih banaka u Srbiji.
Ekonomista Boško Mijatović se slaže da je bankarski sektor u dobrom stanju.
'Dovoljno je da padne neka veća banka u inostranstvu i da se stvori panika. Ipak, mislim da se ništa strašno neće dogoditi. Evropa će naći način da stabilizuje bankarski sektor, prvenstveno kroz intervencije Evropske centralne banke. Tako je pad banaka u Grčkoj i Italiji, a koje posluju u Srbiji, malo verovatan - kaže Mijatović.
Mirko Todorović, vlasnik „Todora“ i savetnik u Vladi Srbije, tvrdi da Srbiji ne prete problemi iz okruženja već iz „sopstvenog dvorišta“. Kako ocenjuje, domaći političari potenciraju na evropskoj krizi samo da bi opravdali dosadašnje neuspehe.
Izvor: b92.net
Pogledaj vesti o: Evropska Unija

Nastavak na KreditniCentar.rs...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta KreditniCentar.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta KreditniCentar.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.