Građevinci u očaju, prete bagerima

Izvor: B92, 20.Apr.2012, 10:55   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Građevinci u očaju, prete bagerima

Beograd -- Građevinarstvo i industrija građevinskog materijala dosegli su dno i niže ne mogu, kaže predsednik udruženja za građevinarstvo PKV Ljubodrag Knežević.

Knežević je na na sastanku Odbora Privredne komore Vojvodine za građevinarstvo i industriju građevinskog materijala upozorio da ukoliko se hitno ne promeni politika države prema ovoj privrednoj grani, predstoji bankrot firmi, odnosno likvidacija kompletnog građevinskog sektora.

To će značiti porast >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << nezaposlenosti i ogroman socijalni bunt, a na trgove će izaći bageri.

"Alžirci su nudili posao našim firmama jer su izdvojili čak 240 milijardi dolara za izgradnju infrastrukture, stanova, puteva i brana, ali naša vlada je to batalila. I za izgradnju Sočija ruska vlada je izdvojila 200 milijardi dolara, a naši su uspeli da ugovore 660 kvadrata, traže ljude po celoj Srbiji, majstora više nema jer se ne školuju, neimari stariji od 50 godina više ne mogu da dobiju dozvolu za rad na visini, tako da nemamo dovoljno kvalitetnih radnika", kaže Goran Rodić iz PKS.

"Sadašnja Vlada je bila u funkciji javne potrošnje i zapošljavanja administracije, bolje reći birokratije, pa već danas poručujemo budućoj vladi da radi za korist privrede", rekao je Knežević.

"Međutim, nije ohrabrujuće to što stranački prvaci gotovo i ne spominju građevinarstvo, koje je pokretač razvoja. Građevinskim firmama je neophodan reprogram svih obaveza, realne kamate na kredite, koje sada prelaze glavnicu duga, i mogućnost plaćanja kompenzacijama", dodaje on.

Sekretar Udruženja Žarko Čađenović je istakao da niko pre izbora ne mari šta se dešava u privredi koja je godinama iscrpljena: ne samo što je nezaposlenost velika nego ni nema garancije da će ostati na poslu oni koji još rade, pa je apsurdno očekivati da se mladi odluče na podizanje stambenog kredita – koliko god da je povoljan – jer je sutrašnjica neizvesna.

Ocena da je privreda lane poslovala bolje nego prethodne godine je varljiva jer je zabeležen veliki pad i u 2009. i 2010. Neimarima je, izgleda, još jedino ostala pečalba, pa su mnogi otišli put Sočija, gde se naveliko grade brojni objekti za predstojeću Olimpijadu.

Sekretar udruženja građevinaca u PK Srbije Goran Rodić naglasio je da se PDV mora plaćati po naplaćenoj realizaciji, da treba utvrditi uslove tendera na kojima bi uspele domaće firme, a ne strane koje ne pune naš budžet. On je rekao da nije istina da strane banke prilikom odobravanja kredita za infrastrukturne projekte insistiraju na zapošljavanju stranih kompanija, već to kreiraju oni koji pišu uslove tendera u Beogradu!

Da nije baš sve tako crno, posvedočio je direktor apatinskog „Rapida” Dragan Jović, rekavši da je boljem plasmanu proizvoda mnogo pomogla izgradnja stanova u beogradskom naselju „Stepa Stepanović” koju vodi država, jer se koristi čak 70 posto domaćeg građevinskog materijala. Međutim, ne samo što je to nedovoljno nego šta će biti dogodine?

Izbori odložili uredbu

Direktor „Vojvodinaputa” Marko Cigić izneo je tužnu priču o sudbini putarskih firmi, na koje su investitori godinama prevaljivali troškove izgradnje, oni se zaduživali po velikim kamatama, zatim su naopako privatizovani, tako da danas jedva funkcionišu.

Uvidevši šta se deselo s „NIBENS grupom”, banke više i ne daju olako kredite predzuzećima pa je sudbina sve neizvesnija, velike projekte ne mogu dobiti, a za održavanje puteva para nema. A putarima je važno da ono što su uradili bude plaćeno u razumnom roku do najdalje 60 dana, ali uredbu o tome su odložili izbori.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.