Ka novoj ravnoteži

Izvor: Danas, 09.Okt.2014, 13:48   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Ka novoj ravnoteži

Nekadašnji američki savetnik za nacionalnu bezbednost, državni sekretar i doktor političkih nauka Henri Kisindžer (91), koji će ostati upamćen kao kreator politike detanta i uspostavljanja odnosa između SAD i Maove Kine, ponovo je u središtu pažnje svetske javnosti.

„Poslednja vest“ je da je Kisindžer, kao državni sekretar predsednika Džeralda Forda 1976, tražio napad na Kubu u slučaju da

Havana, posle „intervencije“ u Angoli, pošalje svoje trupe >> Pročitaj celu vest na sajtu Danas << u još neku afričku zemlju. Ipak, mnogo veće interesovanje izaziva nova Kisindžerova knjiga - „Svetski poredak: Razmišljanja o karakteru nacija i kretanju istorije“. Knjiga se smatra pokušajem Kisindžera da svoja dosadašnja dela - a napisao je petnaestak knjiga na spoljnopolitičke teme - sumira u jedan teorijski koncept. Prema kritičarima, knjiga traga za novim globalnim poretkom koji može da obuhvati sve postojeće regionalne poretke. Ravnoteža snaga je za njega bezvremeni i univerzalni sistem.

U Kini, zemlji čijem je odvajanju od SSSR-a svojevremeno doprineo, Kisindžer sada vidi najveću pretnju, a njene odnose sa SAD upoređuje sa odnosima između Britanije i Nemačke početkom XX veka. Jedini način da se izbegne ponavljanje istorije, smatra Kisindžer, jeste povratak vestfalskom sistemu odnosa između velikih sila i ravnoteži snaga. Kisindžer se potvrđuje kao realista, jer moralni recepti vode „ili krstaškim ratovima ili impotentnoj politici“.

Kisindžer se rodio u Firtu, Bavarska, kao Hajnc Alfred Kisinger. Bežeći od nacista 1938, sa porodicom odlazi u

London, pa u Njujork. Kao već naturalizovani Amerikanac učestvovao je u Ardenskoj bici. Magistrirao je i doktorirao na Harvardu. Kisindžer je 1973. dobio Nobelovu nagradu za mir zbog svog doprinosa uspostavljanju primirja u Vijetnamu i povlačenju američke vojske. Iste godine podstakao je puč u Čileu i svrgavanje predsednika Aljendea. Državničku karijeru završio je kada je demokrata Džimi Karter postao predsednik SAD 1976.

Radio je kao predavač, osnovao konsultantsku grupu „Kisindžer“. Član je Trilateralne komisije, Instituta Aspen, Bilderberg grupe, Saveta za spoljne odnose. Počasni je savetnik Američko-azerbejdžanske privredne komore. Voli fudbal, bio je predsednik Fudbalske lige Severne Amerike. Ranije ove godine rekao je da Krim pripada Ukrajini, ali da ta država ne treba da se učlani u NATO. Tokom jugoslovenske krize kritikovao je međunarodno priznanje BiH koja „nikad nije postojala“. Pregovore u Rambujeu nazvao je provociranjem Srbije i nametanjem neprihvatljivih uslova. Ipak, podržao je bombardovanje SRJ, pošto je već počelo.

Nastavak na Danas...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Danas. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Danas. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.