Šta je CIA znala o nama (1): Tito lider po meri Amerike

Izvor: Vesti-online.com, 19.Feb.2018, 04:02   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Šta je CIA znala o nama (1): Tito lider po meri Amerike

Nakon višegodišnjih rasprava i odlaganja, američka CIA objavila je više od 12 miliona dosijea na internetu. Time je dala javnosti na uvid sve ono što su znali, istraživali, predviđali, te šta ih je zanimalo od osnivanja ove najveće tajne službe na svetu 1947. do kraja prošlog veka, perioda za koji se smatra da objavljivanje izveštaja neće ugroziti dalje operacije ove obaveštajne agencije.

Reporteri "Vesti" pročitali su veći deo analiza koje je američka tajna >> Pročitaj celu vest na sajtu Vesti-online.com << služba iz Beograda, odnosno bivših SFRJ i SRJ, slala u Vašington, a koji se tiču Jugoslavije, srpskog pitanja, Tita, Aleksandra Rankovića i odnosa unutar nekadašnje federacije.

Zanimljivo je da nema previše nepoznatih i ekskluzivnih informacija, što bi neki slabiji poznavalac rada tajnih službi eventualno pomislio ili želeo. Ali, ima podataka prikupljenih iz novina, sa televizije, iz razgovora sa zvaničnicima, političarima. Iz Beograda su u sedište CIA u Lengliju uglavnom slate analize i izveštaji.

Procene na mesečnom ili godišnjem nivou, a intenzitet broja izveštaja menjao se kako bi SFRJ ili kasnija SRJ dolazile u žižu pažnje. Najviše se pažnje ovim prostorima posvećivalo neposredno posle raskida Tita sa Staljinom od 1948. do 1954, zatim nakon intervencija SSSR na Mađarsku i pogotovo Čehoslovačku 1968, te uoči raspada SFRJ i ratova koji su potom počeli.

Iz arhiva CIA se zapaža da je do raspada SSSR Amerikance interesovao opstanak Josipa Broza i njegove politike, koja se svela na savezništvo sa Zapadom, odnosno SAD. Zanimala ih je bilo kakva opasnost koja bi eventualno mogla da izazove da SFRJ priđe savezu sa SSSR ili suprotno, da države Varšavskog pakta pokrenu invaziju na Jugoslaviju.

Ukoliko budu otvorene arhive KGB, MI6 ili ministarstava spoljnih poslova Rusije i Velike Britanije, možda će to baciti novo svetlo na dešavanja na Balkanu. Zato, analize CIA ne treba uzimati zdravo za gotovo. Često se svode na prenošenje izveštaja objavljenih u lokalnim novinama, pa se dešava da su pune nedoslednosti i neretko grešaka.

O tome koliko bi otvaranje tajnih arhiva moglo da nam pomogne da jasnije sagledamo našu prošlost, za "Vesti" govori istoričar prof. dr Momčilo Pavlović, koji je godinama proučavao dosijee i arhive tajnih službi, te boravio tim povodom nekoliko puta u SAD.

- Još 2006. godine sam bio u Vašingtonu i doneo dokumenta CIA koja su sada publikovana. Gledao sam građu u Nacionalnom arhivu, jer su tada ta dokumenta mogla samo tamo da se vide, a sada su sva objavljena na internetu. Kod tajnih službi je uvek više pitanje šta još skrivaju, a ne šta objavljuju. Glavne stvari su u detaljima - objašnjava prof. dr Pavlović.

Napominje da se ništa spektakularno otvaranjem špijunskih i bezbednosnih arhiva ne može otkriti, ali da ima mnogo detalja, što istoriju čini čitljivijom.

- Glavni tokovi politike tog vremena su uglavnom jasni. Moglo se iz ovih arhiva saznati o transferu oružja u Hrvatsku, pomoći Mađarske, ali većinu toga smo već znali. Imate i dosta pogrešnih procena. Tako su iz CIA predviđali da će Tita naslediti Stane Dolanc, pa da će Tita naslediti Vladimir Bakarić. Treba znati da je CIA jedna od desetak bezbednosnih agencija koje rade isti posao, pa su i druge službe prisutne u većim gradovima zemalja širom sveta - objašnjava Pavlović.

Njegovo mišljenje jeste da, kao i svaka slična organizacija, CIA takođe barata dobrim i lošim podacima, da ima pouzdanih i nepouzdanih informacija, te da ne treba preterivati u mistifikaciji tajnih službi i njihovog rada. Iz tih razloga sve izveštaje, ne samo CIA, već i drugih obaveštajnih agencija treba uzeti sa oprezom i sumnjom, jer na kraju krajeva, njihovu okosnicu čine ljudi, a oni često mogu da daju pogrešan sud, pogotovo usled nedostatka informacija.

Reporteri "Vesti" su izdvojili neke od najzanimljivijih izveštaja CIA iz Beograda, koji pokazuju šta su SAD o nama znale, šta su nameravale i kakvi su njihovi nacionalni interesi na vetrometini između Istoka i Zapada.
Pogledaj vesti o: CIA

Nastavak na Vesti-online.com...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vesti-online.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vesti-online.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.