Socijalni jaz u BiH sve veći

Izvor: B92, 15.Mar.2011, 12:50   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Socijalni jaz u BiH sve veći

Sarajevo, Banja Luka -- Građani Bosne i Hercegovine nisu jednaki ni u siromaštvu, a socijalna raslojenost veća je nego u drugim zemljama regiona, pokazuju rezultati istraživanja.

Prema rang-listi CIA Factbook, BiH je rangirana na 124. mesto među 134 zemlje sveta po koeficijentu kojim se meri raspodela dohotka, što znači da je u zemlji prisutna velika nejednakost.

Prema anketi o potrošnji domaćinstava u BiH, koju >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << je sprovela Agencija za statistiku BiH, u 2007. godini bilo je 193.692 domaćinstva (18,4 odsto od ukupnog broja) ili 627.903 stanovnika (18,2 odsto od ukupnog broja) koji žive u relativnom siromaštvu. Prosečni meesečni izdaci za potrošnju iznosili su 1.541,43 KM po domaćinstvu, od čega za hranu i piće 511,17 KM, a za neprehrambene proizvode i usluge 1.030,26 KM.

Sve druge zemlje regiiona na ovoj listi su visoko plasirane i među najpravednijima su u svetu, pa tako Srbija zauzima od 3. do 8. mesta, Slovenija je 15, Hrvatska 19, a Crna Gora zauzima 23. mesto. Podaci Svetske banke, koji kao indikator uzimaju potrošnju, razlikuju se od ovih, ali i njihova rang-lista ukazuje da u BiH postoji veća nejednakost nego u drugim zemljama regiona, kao što su Srbija ili Albanija, ali je znatno ispod maksimalnog nivoa nejednakosti kakav na primer beleži Rusija.

Blagostanje za činovnike

Mesud Lakota, sekretar Udruženja potrošača Kantona Sarajevo, kaže da je socijalna nepravda u BiH velika. "Vlast prvo podeli plate i druga primanja administraciji, a onda šta ostane za penzije i invalidnine. Težište u budžetima je na administraciji, za koju su izdvajanja, mereno po učešću u BDP-u, dvostruko veća nego u zemljama EU”, kaže Lakota.

Izrada nove ankete o potrošnji domaćinstava je u toku, a u međuvremenu Svetska banka objavila je da se siromaštvo u BiH povećalo u vreme recesije, i da stopa sada iznosi 19,5 odsto.

Ekonomista Zlatko Hurtić kaže da je društvena nejednakost u BiH uočljiva i bez posebnog merenja.

"Ona je uočljiva među samim siromašnim kategorijama, jer ’siromašni’ koji žive u prigradskim sredinama siromašniji su u odnosu na one koji žive u gradovima ili na selu. Osim toga, u BiH postoji armija zaposlenih, ali siromašnih. To su uglavnom radnici koji imaju minimalne plate, a veću porodicu sa decom ili bračnim drugom koji ne radi, ili radnici koji platu primaju neredovno ili povremeno. Nezaposleni, kao i stare osobe sa niskim primanjima, spadaju u najsiromašnije kategorije. Najveća razlika je ona koja se tiče obrazovanja, tako da su najsiromašniji oni koji imaju nizak stepen ili nikakvo obrazovanje”, objašnjava Hurtić.

Smatra da se nejednakost može ublažiti drugačijom raspodelom javnih prihoda.

"Tako, na primer, boračka populacija, koja ne mora da spada u siromašnu kategoriju, dobija najveći deo socijalnih transfera, dok siromašne kategorije, uključujući i najteže civilne invalide, dobijaju veoma mali dio pomoći. Time vlasti šalju jasan signal da ih ne zanima borba protiv siromaštva nego zadovoljavanje onih kategorija ugroženih koji su im politički važniji, kao što je boračka populacija”, konstatuje Hurtić i dodaje da bi pravednija raspodjela socijalnih transfera mogla značajno da smanji nejednakost.

Takođe, veliki broj nezaposlenih predstavlja nejednakost samu po sebi, i rast zaposlenosti vodiće smanjenju nejednakosti, jer će osigurati prihod onima koji ga sada nemaju.

U Misiji Svetske banke u BiH kažu da se nejednakost može prevazići politikama u vezi s unapređenjem ljudskog kapitala i kvaliteta obrazovanja za sve ili politikama za smanje birokratije i barijera koje onemogućavaju pokretanje ili rast poslovnih delatnosti.

Ipak, kratkoročno, najdirektniji način uticanja na nejednakost je putem javnih politika u vezi s transferima i oporezivanjem.

"U ova vremena, kada su fiskalni resursi smanjeni i kada su potrebni rezovi, značajno je osigurati da vlada nastavi da štiti egzistenciju najsiromašnijih, umesto usmeravanja oskudnih sredstava prema grupama koje su u boljoj situaciji”, kaže Marko Mantovaneli, šef Misije.

Nastavak na B92...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.