Izvor: BanjalukaLive.com, 02.Nov.2015, 22:16   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Kako doživjeti stotu

Starenje je odlično, posebno u odnosu na alternativu. Puno značenje ove izreke spoznaje Amerikanka Suzana Mašat Džouns, koja pamti tri vijeka i sa 116 godina je najdugovječnija osoba na planeti. Ona je, ipak, tek jedna od 329.000 stogodišnjaka na svijetu. Sa brojem stogodišnjaka većim nego što je stanovnika Islanda i preko 800 miliona ljudi starijih od 60 godina u svijetu, dugovječnost više nije retkost. Globalna istraživanja očekivane dužine života, koja redovno sprovode Svjetska >> Pročitaj celu vest na sajtu BanjalukaLive.com << zdravstvena organizacija, Ujedinjene nacije, OECD, CIA registruju stabilni globalni rast dužine života, ali i prilične razlike. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) podvlači da je slabiji pol zapravo žilaviji, i da duže živi. Prosječni vijek muškarca je 68,5 godina, žena 73,5 godina, slažu se studije Ujedinjenih nacija i Globalnog zbornika. Raspon dužine života u raznim dijelovima sveta varira. Za razliku od još neotkrivenih razloga zbog kojih su žene dugovječnije, razlike u dužini života u raznim dijelovima svijeta pripisuju se dostupnosti zdravstvene njege, ali i čovjekovom okruženju, gojaznosti, infekcijama... Japanci sa prosječnim vijekom od 84 godine rekorderi su dugovječnosti. U Africi generalno, a Sijera Leoneu posebno, životni vijek skoro je dvostruko kraći, svega 45 godina. U Srbiji muškarci u prosjeku dožive 72, a žene 77 godina. Makedonci i Crnogorci u prosjeku žive godinu duže od Srba, građani BiH 77, Hrvati 78, dok Slovenci, u prosjeku, gase često 80 svećica, pišu "Večernje novosti". Poenta, međutim, nije na pukoj dugovječnosti, već na krepkosti u "zlatnom dobu", pa se u kontekstu predviđanja Ujedinjenih nacija da će do 2300. godine ljudi u većini razvijenih zemalja živjeti između 100 i 106 godina, napori usredsređuju na načine kako da čovjek zdrav uplovi u stotu. Američki Institut za medicinsku procjenu dugovječnosti je na osnovu rezultata istraživanja sprovedenih između 1990. i 2013. godine zaključio da su pobeda nad infektivnim bolestima, kao i poboljšanje zdravlja majke i djece, produžili život oba pola za 6,2 godine. Tajna zdrave dugovječnosti spada u najkompleksnije studije iz oblasti genetike i epidemiologije. Napori genetičara, uključujući nedavna istraživanja na univerzitetu u Kembridžu, da lociraju dijelove genoma odgovorne za dugovječnost još nisu dali željene rezultate. No, studije genetskom faktoru dugovječnosti pripisuju tek 30 odsto zasluga. Ostatak zavisi od ličnog truda i okoline, pa nije slučajno da su napori istraživača usmjereni na ispitivanje svega što produžava život. Dugo posmatranje dugovečnih i studije slažu se da su tri preduslova dugovječnosti - zdrava hrana, emocionalna stabilnost i aktivan život. To podrazumijeva, kako je pokazao i primjer rastućeg broja dugovječnih u Makaou, društvenost, izbegavanje stresa i pušenja, zdravu ishranu i aktivnost. Studije se uglavnom slažu u procjenama da je "dobitna kombinacija" ishrana zasnovana na povrću, voću i žitaricama, održavanje normalne težine, umjereno vježbanje, izbjegavanje stresa, pušenja, ali i dozirano konzumiranje alkohola, jednom nedjeljno, da se "pročisti sistem". Procjenjuje se da time može da se produži životni vijek za čak 15 godina. Istraživanje iz 2012. godine otkriva da čak i mala fizička aktivnost može da produži život za četiri i po godine. Naučnici upozoravaju na opasnost i od pogrešnog "kalkulisanja" dužine života. Jedna američka studija otkriva da čak polovina starijih ljudi sam sebi skraćuje vijek odbijajući terapiju za hronične, pa čak i najteže bolesti, smatrajući da im je kraj blizu. Istraživači sa Univerziteta "Rafael Ramo" iz San Franciska u Kaliforniji su pitali 2.000 ljudi starijih od 64 godine da procjene svoje zdravstveno stanje u narednoj deceniji. Polovina ga je vidjela lošijim od objektivnog stanja koje su ljekari utvrdili na osnovu zdravstvenih parametara. Najduže žive Japanci, u prosjeku 84 godine, pri čemu su Japanke globalno ubjedljivo najdugovečnije sa prosječnih 87 godina. U prosjeku 83 godine dožive Španci, Australijanci, Švajcarci, Italijani, stanovnici Andore, Singapura i San Marina, a 82 Kanađani, Kiprani, Francuzi, Islanđani, Izraelci, Luksemburžani, Norvežani, Šveđani. Život je najkraći u Africi, u Sijera Leoneu, Centralnoafričkoj Republici, Kongu, Gvineji Bisao, Lesotu, Somaliji, Svazilendu, Angoli, Čadu, Maliju, Burundiju, Kamerunu i Mozambiku. U ovim zemljama ljudi žive kraće od 60 godina. Foto: Ilustracija/YAYimages
Pogledaj vesti o: CIA

Nastavak na BanjalukaLive.com...