Izvor: B92, 24.Jan.2022, 17:10
"Bodež u srcu Rusije"
Bivši američki ministar odbrane i CIA Robert Gejts rekao da Evropa i SAD nervozno iščekuju šta će Vladimir Putin učiniti povodom Ukrajine.
"Zapadne političare već godinama zbunjuje šta zapravo pokreće Putina. Nakon ruske aneksije Krima 2014, tadašnji američki državni sekretar >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << Džon Keri požalio se: 'U 21. veku se jednostavno ne ponašaš kao da je 19. vek i ne okupiraš deo neke druge zemlje", podsetio je Gejts.
Drugi su Putinovu agresivnu politiku nazvali "neobjašnjivom" i kazali da će sigurno dovesti do nereda.
"Ipak, evo nas na početku 2022. i čekamo da Putin odluči. Verujem da su njegovi postupci, koliko god bili žalosni, ipak razumljivi. Gotovo sve što Putin radi kod kuće i u inostranstvu, ima korene u raspadu Sovjetskog Saveza 1991, koji je za njega označio kolaps četiri veka starog Ruskog carstva i pozicije Rusije kao velike sile. Što se unutrašnje politike tiče, sovjetski kolaps i naknadno razdoblje 'reforme' doveli su do haosa, bezakonja, siromaštva i dramatičnog slabljenja središnje vlasti od strane oligarha i regionalnih vlasti", kazao je on.
Otkako je 1999. postao predsednik, Putinovi su ciljevi bili jednostavni: vratiti i proširiti autoritet središnje vlade (da ne spominjemo jačanje njegove lične dominacije i bogatstva) i vratiti Rusiju njenoj istorijskoj ulozi velike sile.
Obnova uloge Rusije kao velike sile započela je povratkom na njenu istorijsku politiku stvaranja tampon zone od podređenih država na periferiji - tzv. bliskom inostranstvu.
Putinovo prihvatanje ove strategije osiguranja bliskog inostranstva vidljivo je u njegovim akcijama u Belorusiji, Moldaviji, Gruziji, armensko-azerbejdžanskom sukobu 2020, Kazahstanu i, najdramatičnije, Ukrajini.
Putin nema želju ponovno da stvoriti Sovjetski Savez — ne želi biti odgovoran za probleme bivših sovjetskih republika.
"Ono što Putin želi je podaništvo i da se te sada nezvisne države priklone Moskvi s kojom će činiti savez protiv Zapada i demokratije", smatra Gejts.
Bivši američki savetnik za nacionalnu sigurnost Zbignjev Bžežinski primetio je da bez Ukrajine rusko carstvo ne može postojati.
Putin se boji Ukrajine koja je ekonomski i politički orijentirana prema Zapadu sa sve prisnijim sigurnosnim odnosima sa SAD-om i drugim članicama NATO-a - čak i ako sama nije članica saveza.
On to smatra glavnim sigurnosnim rizikom i alternativnim ekonomskim i političkim modelom koji će i Rusima verojatno biti sve privlačniji. "Sve to je bodež uperen u srce Rusije".
Čini se da je Putin stoga odlučan poduzeti sve mere koje smatra potrebnima da ili destabilizira i sruši sadašnju zapadno orijentiranu vladu Ukrajine ili da pokuša zauzme zemlju vojnom silom.
Putinova obnova Rusije kao velike sile takođe uključuje značajno jačanje vojnih sposobnosti zemlje, kao i vođenje agresivne spoljne politike, posebno na Bliskom istoku i u Africi.
SAD Putin vidi kao glavnog neprijatelja i odlučan je da učini sve što može kako bi Amerikancima stvorio napetost kod kuće, poremetio im odnose sa saveznicima mešanjem u njihove unutarnje poslove i oslabio poziciju SAD-a na međunarodnom planu.
U tim nastojanjima našao je partnere sa zajedničkim ciljevima u Kinezima. Zbog zakržljale ruske ekonomije, demografskih izazova i drugih slabosti kod kuće, Putin je imao loše karte - ali do sada je ipak igrao prilično vešto.
Dobio je i veliku, nenamernu pomoć od SAD-a. Američke domaće podele i skoro paraliziran Kongres, povlačenje SAD-a s Bliskog istoka, šest decenija duga uloga globalnog vođe i sramotno proterivanje Amerike iz Avganistana, naveli su mnoge zemlje da zaštite svoje interese i razvijaju bliže ekonomske, političke i sigurnosne veze s Rusijom i Kinom.
Putinov problem je u tome što se, kao što je obično slučaj s diktatorima, previše zaigrao. Njegove agresivne pretnje Ukrajini potaknule su NATO i ponovno potvrdile koje mu je, zapravo, svrha. Njegova preteća politika podstakla je kod Ukrajinaca još izraženiji antiruski sentiment i oterala zemlju dublje u zagrljaj Zapada.
Svaka ruska vojna akcija rezultiraće ukrajinskim otporom, kao i većim vojnim razmeštanjem NATO-a na zapadnoj granici Rusije, potencijalnom obustavom gasovoda Severni tok 2 i bolnim ekonomskim sankcijama.
Moskva je rasporedila oko 100.000 vojnika na granice Ukrajine. I šta sada?
Putin se nalazi u situaciji u kojoj bi uspeh Rusije bio definisan ili promenom vlasti u Kijevu (s novim naslednikom bliskim Moskvi) ili vojnim osvajanjem zemlje.
Francuski diplomata iz 18. vek Talejrand je kazao: 'S bajonetima možete uraditi sve što želite osim da sedite na njima.
"Putin mora uskoro da upotrijebi te trupe ili će biti suočen s poniženjem ako ih povuče, a da pritom ne postigne ništa osim da Ukrajinu gurne bliže Zapadu. U oba slučaja doveo je u težak položaj u zemlji i inozemstvu. SAD i njihovi saveznici moraju da učine sve što mogu da njegove probleme učine još većima."
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.
