Preminuo je Filip David, pisac koji je uporno čuvao istoriju od zaborava i ljudsko dostojanstvo

Izvor: Lepota i zdravlje, 14.Apr.2025, 13:33

Preminuo je Filip David, pisac koji je uporno čuvao istoriju od zaborava i ljudsko dostojanstvo

Danas, u 84. godini, preminuo je Filip David, jevrejsko-srpski književnik, esejista, dramturg, scenarista, dugogodišnji urednik Dramskog programa Televizije Beograd, redovni profesor dramaturgije na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu i član te osnivač Adligata. Filip David bio je istaknuti srpski pisac, esejista i scenarista, koji već decenijama važi za jednog od najvažnijih intelektualaca u regionu. Rođen 1940. godine u Kragujevcu, a detinjstvo mu je obeleženo traumom Drugog svetskog >> Pročitaj celu vest na sajtu Lepota i zdravlje << rata i progona, što je kasnije postalo ključna tema njegovog književnog rada. Kao neko ko je preživeo strahote Holokausta, David je kroz svoja dela neumorno istraživao pitanje zla, suočavanja sa prošlošću, kao i snagu sećanja naspram zaborava.   View this post on Instagram   A post shared by Ona Magazin (@magazin.ona) Preminuo je Filip David, a ovo su dela koja je ostavio iza sebe Njegovo najpoznatije delo, „Kuća sećanja i zaborava„, ovenčano NIN-ovom nagradom za najbolji roman 2014. godine, duboko zadire u kompleksne teme identiteta, kolektivne krivice i opstanka. Kroz sudbine Jevreja koji su preživeli Holokaust, Filip David ispisuje potresno svedočanstvo o ljudskoj potrebi da se pronađe smisao u svetu koji je izgubio moralni kompas. Roman je pohvaljen i u zemlji i u inostranstvu, upravo zbog svoje univerzalne poruke i literarne snage. Pored ovog remek-dela, David je autor zapaženog romana „San o ljubavi i smrti“, koji nastavlja da se bavi egzistencijalnim pitanjima zla i iskupljenja. U ovom delu, kroz fantazmagorične slike i duboke unutrašnje monologe, autor istražuje granice između jave i sna, stvarnog i iracionalnog, života i smrti. Njegove zbirke priča, poput „Post mortem“ i „Aleksandrijska lađa“, takođe otvaraju prostor za promišljanje o nevidljivim silama koje oblikuju naše živote. Kroz kratku formu, David precizno i upečatljivo prikazuje strah, neizvesnost i paradokse svakodnevice, uvek ostajući veran svom specifičnom, filozofskom pogledu na svet. Osim književnog opusa, Filip David je ostavio značajan trag i kao scenarista nekih od najvažnijih ostvarenja srpske kinematografije, među kojima se ističe saradnja na filmu „Specijalno vaspitanje“. Bio je jedan od osnivača „Beogradskog kruga“, pokreta intelektualaca koji su tokom devedesetih godina otvoreno kritikovali nacionalističku politiku i ratne zločine. Njegov rad neraskidivo je povezan sa idejom da bez suočavanja sa prošlošću nema zdrave budućnosti. Kao neumorni čuvar pamćenja i moralne odgovornosti, Filip David ostaje simbol borbe protiv zaborava i podsetnik da književnost, pored umetničkog izraza, ima i zadatak da bude svedok vremena. commons.wikimedia.orgThe post Preminuo je Filip David, pisac koji je uporno čuvao istoriju od zaborava i ljudsko dostojanstvo appeared first on Lepota i zdravlje.
Pogledaj vesti o: Kragujevac

Nastavak na Lepota i zdravlje...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Povezane vesti

Preminuo književnik Filip David

Izvor: Luftika.rs, 14.Apr.2025

Filip David rođen je 1940. godine u Kragujevcu. Diplomirao je na Filološkom fakultetu i na Akademiji za pozorište, film, radio i TV.. Bio je književnik, dugogodišnji urednik Dramskog programa Televizije Beograd i profesor dramaturgije na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu.. Bio je jedan od...

Nastavak na Luftika.rs...

Mihajlo Pantić za Danas: Filip David je čitaocima nudio izmaštanu stvarnost, a svojim angažmanom neprestano je ukazivao na društvene devijacije

Izvor: Danas, 14.Apr.2025

Život i stvaralački opus Filipa Davida u znatnoj meri su indikativani i za poetičku i za političku poziciju ovdašnjih pisaca iz druge polovine prošlog i prvih decenija novog veka - kaže za Danas Mihajlo Pantić, povodom odlaska svog kolege i prijatelja,  jednog od najvažnijih i najangažovanijih...

Nastavak na Danas...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Lepota i zdravlje. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Lepota i zdravlje. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.