Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 14.Jun.2018, 02:26

Vremeplov: Preminuo J. J. Zmaj

Vremeplov: Preminuo J. J. Zmaj

Na današnji dan 1904. godine umro je srpski pisac Jovan Jovanović Zmaj, član Srpske kraljevske akademije. Gimnaziju je učio u Halašu i Požunu (sadašnja Bratislava), a maturirao je u Slovačkoj Trnavi. Pre medicine koju je završio u Pešti, studirao je prava u Pešti, Pragu i Beču. Radio je kao lekar u Novom Sadu, Pančevu, Sremskim Karlovcima, Futogu, Beogradu, Zagrebu i Beču, a u Beogradu je od 1890. do 1898. bio dramaturg Narodnog pozorišta. Sjajan liričar, prema oceni književne >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << kritike "pesnički izraz duhovnog i duševnog života srpskog naroda" u drugoj polovini 19. veka. Kao pesnik razvijao se pod uticajem srpske narodne poezije i lirike Branka Radičevića. Osim lirike, napisao je veliki broj rodoljubivih kao i političko-satiričnih pesama, a kao dečji pesnik neprevaziđen je u srpskoj književnosti. Osnovao je i uređivao književni list "Javor", satirične listove "Zmaj", "Žiža", "Starmali" i poučni dečji list "Neven", neprevaziđen i po sadržini i po umetničkim i grafičkim rešenjima. Prevodio je sa ruskog, nemačkog, mađarskog i engleskog. Dela: "Pevanija", "Đulići", "Đulići uveoci", pesnička legenda "Vidosava Branković", "Čika Jova srpskoj deci", šaljivi komad "Šaran".

Danas je četvrtak, 14. jun, 165. dan 2018. Do kraja godine ima 200 dana.

1645 - U građanskom ratu u Engleskoj snage lojalne Parlamentu pod vođstvom Olivera Kromvela i Tomasa Ferfaksa porazile su kod Nejzbija vojsku monarhista lojalnu kralju Čarlsu I, koju je predvodio princ Rupert. Kralj je potom zarobljen, revolucionarni sud ga je osudio na smrt i pogubljen je 1649.

1777 - Kongres SAD prihvatio je zastavu "zvezda i pruga" kao zvanično državno znamenje.

1789 - Engleski kapetan Vilijam Blaj domogao se sa 18 pristalica, posle dramatične plovidbe i više od 3.500 pređenih milja, ostrva Timor blizu Jave. Pobunjena posada engleskog broda "Baunti", čiji je bio zapovednik, zbacila ga je 48 dana pre toga zbog okrutnosti i ostavila s pristalicama u vodama kod Tahitija.

1798 - Rođen je češki istoričar i političar František Palacki, vođa češkog preporoda u 19. veku. Kao lider Federalističke stranke zalagao se, u skladu sa svojom idejom austroslavizma, za federativno preuređenje Austrije. Bio je organizator i predsednik Sveslovenskog kongresa 1848, jedan od osnivača "Matice češke", sekretar Učenog društva, pokretač i urednik "Časopisa Češkog muzeja". Dela: "Istorija češkog naroda", "Počeci češke poezije, posebno prozodije" (s Pavlom Šafarikom).

1800 - Pobedom francuskih trupa nad austrijskom vojskom kod Marenga Napoleon Bonaparte ponovo je osvojio Italiju.

1811 - Rođena je američka književnica Herijet Elizabet Bičer Stou, borac za ženska prava i oslobađanje crnih robova. Romanom "Čiča Tomina koliba", u kojem je ropstvo crnaca podvrgla snažnoj kritici, doprinela je ukidanju ropstva u SAD.

1837 - Umro je italijanski pisac Đakomo Leopardi. Poeta izrazito pesimističkog stava. Dela: "Pesme", proza "Dijalozi i eseji", "Zibaldon", dnevnik "Misli".

1894 - Rođena je srpski etnomuzikolog Ljubica Janković, saradnik Etnografskog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti i član više međunarodnih ustanova za izučavanje narodne kulture. Sa sestrom Danicom je prikupila i zabeležila oko 900 narodnih igara s melodijama kao i mnoštvo običaja, što je publikovano u zajedničkom sedmotomnom delu "Narodne igre".

1923 - Petog dana posle profašističkog udara ubijen je premijer Bugarske i vođa Zemljoradničkog narodnog saveza Aleksandar Stamboliski, izuzetno popularan u narodu. Tokom trogodišnje vladavine je sproveo agrarnu i poresku reformu, nacionalizovao neke banke i nastojao da izmeni unutrašnju i spoljnu politiku dinastije Koburg, zalažući se za prijateljstvo sa Kraljevinom Srba, Hrvata i Slovenaca.

1923 - Rođen je Ivan Gubijan, atletičar, reprezentativac negdašnje Jugoslavije, osvajač srebrne olimpijske medalje u bacanju kladiva 1948. u Londonu. Bio je od osnivanja AK Partizan član tog najtrofejnijeg beogradskog kluba. Prvi je izveo tehniku bacanja kladiva sa četiri okreta, i danas najzastupljeniju u ovoj atletskoj disciplini. Pet puta bio je prvak Jugoslavije (1948, 1949, 1950, 1952. i 1953), i pet puta je popravljao državni rekord dovevši ga od 56,24 metara (Beograd, 13. oktobra 1947) do 59,69 metara (Istanbul, 14. avgusta 1955). Po završetku takmičarske karijere radio je kao nastavnik fizičke kulture i kao trener bacača kladiva.

1924 - Rođen je ruski pisac Vladimir Aleksejevič Solouhin, koji je u pesničkim i proznim delima dosledno zastupao ideju o potrebi promišljenog odnosa prema prirodi i zaštiti spomenika ruske kulture. Dela: zbirke pesama "Kako ispiti sunce", "Čovek sa cvećem u rukama", "Živeti na zemlji", "Četrdeset zvonkih kapi", "Argument", "Lirika", "Sonetni venac", "Sedina", proza "Vladimirske staze", "Kap rose", "Pisma iz Ruskog muzeja", "Vreme za skupljanje kamenja", "Med na hlebu", "Nastavak vremena".

1928 - Rođen je argentinski revolucionar Ernesto "Če" Gevara, koji je postao simbol revolucionarnih težnji u Latinskoj Americi, ali i širom sveta. Diplomirao je medicinu u Buenos Ajresu 1953, potom otišao u Gvatemalu, pa u Meksiko, gde je upoznao Fidela Kastra, s čijom ekspedicijom se 1956. iskrcao na Kubu. Posle pobede revolucije 1959. postao je 1961. ministar privrede, a Kubu je napustio 1965. u nameri da u Boliviji - gde je ubijen 1967. podigne ustanak, što nije uspeo. Dela: "Uspomene na kubansku revoluciju", "Dnevnik iz Bolivije".

1933 - Rođen je američki pisac poljskog porekla Ježi Kosinski, u čijim delima preovlađuju teme nasilja, surovosti i požude. U prvom i najboljem romanu "Obojena ptica" groteskno je opisao zaostalost istočnoevropskog sela u vreme Drugog svetskog rata. Bilo je pokušaja da mu se ospori autorstvo nekih romana objavljenih pod njegovim imenom. Ostala dela: romani "Koraci", "Prisutnosti", "Đavolje drvo", "Pilotska kabina".

1940 - Nemci su okupirali Pariz u Drugom svetskom ratu.

1941 - Predsednik SAD Frenklin Ruzvelt naredio je tokom Drugog svetskog rata zamrzavanje sve imovine Nemačke i Italije u Americi.

1943 - U bici na Sutjesci u Drugom svetskom ratu poginuo je srpski publicista, novinar i prevodilac Veselin Masleša, narodni heroj, koji se kao gimnazijalac uključio u komunistički pokret. Studirao je prava u Zagrebu, zatim ekonomiju, sociologiju i političke nauke u Nemačkoj i Francuskoj, odakle je proteran zbog političkog delanja. Po povratku u zemlju s Otokarom Keršovanijem pokrenuo je časopis "Nova literatura". U toku rata uređivao je "Borbu", "Vojno-politički pregled" i "Narodno oslobođenje", a 1942. postao je član Izvršnog odbora AVNOJ-a. Dela: studije "Mlada Bosna", "Svetozar Marković".

1946 - Umro je škotski pronalazač Džon Logi Berd, pionir televizije, koji je 1923. izveo prvi prenos TV slike kao crno-bele siluete, a 1925. kao slike s polutonovima. Konstruisao je 1927. prvi uređaj za noćno osmatranje pomoću infracrvenih zraka, 1928. izveo prvi prekookeanski TV prenos između Londona i Hortsdejla u SAD i prvi konstruisao i prikazao TV program u boji.

1962 - U Parizu je osnovana Evropska organizacija za istraživanje svemira, prethodnica Evropske svemirske agencije.

1968 - Umro je italijanski pisac Salvatore Kvazimodo, pesnik usamljenosti, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1959. Dela: zbirke pesama "Vode i zemlje", "Dati i imati", "Miris eukaliptusa", "A veče je tu", "Život nije san", "Utopljena oboa", "Pravo i lažno zeleno", "Nedostižna zemlja", esej "Pesnik i političar".

1972 - Prilikom pada japanskog putničkog aviona tipa "DC-10" na aerodrom u Nju Delhiju poginulo je 87 ljudi.

1980 - SAD su odbacile zahtev evropskih država da Palestinska oslobodilačka organizacija učestvuje u bliskoistočnim mirovnim pregovorima.

1986 - Umro je srpski istoričar Dimitrije Bogdanović, akademik. Po obrazovanju je bio teolog i pravnik. Vodio je Arheografsko odeljenje Narodne biblioteke Srbije i bio je profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu. Najviše se bavio istorijom stare srpske književnosti i bio je jedan od najboljih poznavalaca srpskog srednjovekovlja uopšte, kao i ranohrišćanskih spisa. Veoma plodan autor. Dela: "Istorija stare srpske književnosti", "Knjiga o Kosovu", koautor monografije "Hilandar", koautor "Istorija srpskog naroda 1-10" SKZ, priređivać i koautor kolekcije "Srbljak" (zbornik stare srpske duhovne muzike - službe Srbima svetiteljima).

1986 - Umro je argentinski pisac Horhe Luis Borhes, jedan od najvećih literata 20. veka, profesor anglosaksonske književnosti i kritičar, direktor Nacionalne biblioteke u Buenos Ajresu, koji je presudno obeležio hispanoameričku literaturu ali i književnost uopšte. Enciklopedijske širine, maštar, sjajan znalac klasičnih jezika, svetske književnosti, šekspirolog, tvorac je sasvim osobenog izraza kratke priče. Cinik, često se pozivao na pseudoistorijske izvore, što je davalo posebnu notu njegovim delima u kojima se prepliću fantastika i realnost. Saosnivač je više avangardnih književnih glasila, poput časopisa "Proa", "Prisma" i "Martin Fierro". Dela: zbirke pripovedaka "Univerzalna istorija beščašća", "Maštarije", "Alef", "Izveštaj o Brodiju", "Peščana knjiga", zbirka pesama, kratkih parabola i priča "Stvaralac", eseji "Devet eseja o Danteu".

1990 - U rumunskoj prestonici Bukureštu, 10.000 rudara je, na nagovor vlasti, kako je tvrdila opozicija, rasturilo šatorsko naselje studenata koji su demonstrirali u centru grada i demoliralo redakcije pojedinih listova i središta opozicionih stranaka.

1993 - Kambodžanski princ Norodom Sihanuk je, na osnovu dogovora rivalskih frakcija i mirovnog sporazuma o Kambodži, ponovo postao šef države.

1993 - Tansu Čiler je postala prva žena šef vlade u istoriji Turske.

1995 - Čečenski islamski teroristi upali su u bolnicu u gradu Buđonovsk na jugu Rusije i uzeli za taoce oko 1.500 ljudi - građana i pacijenata u bolnici, među kojima je bilo mnoštvo dece i žena, pošto su prethodno na ulicama ubili više prolaznika. Teroriste je predvodio Šamilj Basajev. Talačka kriza je okončana pregovorima sa ruskim predsednikom vlade Viktorom Černomirdinom posle čega su taoci oslobođeni dok je teroristima omogućeno da se vrate u Čečeniju. U akciji je poginulo više od 120 ljudi.

2005 - Austrijski predsednik Hajnc Fišer potpisao je dokument austrijskog parlamenta kojim se i formalno ratifikuje Ustav EU.

2005 - U iračkom gradu Kirkuku, u eksploziji bombaša samoubice, poginulo je najmanje 19, a ranjeno oko 90 ljudi, u redu ispred jedne banke. Među ranjenima je najmanje desetoro dece.

2006 - Ispred središta Saveta Evrope u Strazburu podignuta je zastava Republike Srbije, a spuštena Državne zajednice SCG, čime je potvrđeno članstvo Srbije u SE.

2007 - Umro je Kurt Valdhajm, generalni sekretar Ujedinjenih nacija od 1971. do 1981. i predsednik Austrije od 1986. do 1992. Tokom kampanje za predsednika Austrije 1986. obelodanjena je njegova nacistička prošlost. Za vreme Trećeg rajha bio je član nacističkog udruženja studenata i Š-a a nalazio se na dužnosti i na teritoriji negdašnje Jugoslavije. Valdhajm je u diplomatiju ušao 1945. a službovao je u diplomatskim predstavništvima Austrije u Parizu, pri UN u Njujorku i Kanadi. Od 1968. do 1970. bio je šef austrijske diplomatije, a od 1982. do 1984. profesor američkog Džordžtaun univerziteta u Vašingtonu.

2017 - UNESKO je u sklopu programa "Čovek i biosfera" uvrstio "Bačko Podunavlje" u listu svetskih rezervata biosfere. "Bačko Podunavlje" prirodna ritsko-močvarna celina izuzetnog značaja obuhvata 176.635 hektara, na četiri zaštićena područja, među kojima su rezervati prirode "Gornje Podunavlje" i "Karađorđevo". Na listi UNESKO-a nalazi se 669 rezervata biosfere.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.