Srbija na maršruti kineskog puta u Evropu

Izvor: Politika, 14.Dec.2014, 14:30   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Srbija na maršruti kineskog puta u Evropu

INTERVJU: LI KEĆIJANG, premijer Kine: Pruga Beograd-Budimpešta, kao i luka Pirej trebalo bi da budu svojevrstan most koji će povezati Kinu i Stari kontinent

Kada kineski premijer Li Kećijang danas stigne u Beograd kako bi narednih dana prisustvovao Samitu Kine i zemalja centralne i istočne Evrope (CEEC) biće to prvi put posle gotovo trideset godina da šef kineske vlade dođe u Srbiju. Teme će, kako se najavljuje, biti dominantno ekonomske jer Peking ovaj region vidi kao >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << platformu za izgradnju šire saradnje sa celom Evropom. Otvaranje mosta „Mihajlo Pupin“ kao i razgovor o kapitalnim projektima kao što je izgradnja železničke pruge Beograd-Budimpešta neki su od glavnih razloga dolaska u Beograd, otkriva za „Politiku“ kineski premijer Li Kećijang.

Prvi susret lidera Kine i zemalja centralne i istočne Evrope (CEEC) održan je 2012. u Varšavi, a predstavnici 17 zemalja su se ponovo sreli 2013. u Bukureštu. Šta su bila dostignuća ova dva samita? Kako su oni pomogli promociji saradnje i razvoja i uticali na poboljšanje kvaliteta života ljudi? Kakve će inicijative Kina izeti na trećem samitu koji se ove godine održava u Beogradu?

Za saradnju Kine i CEEC godišnji sastanak šefova vlada predstavlja najveći pokretački motor, najpouzdaniju podršku i garanciju. Što bi se u Kini reklo: „Jaka lokomotiva brzo pokreće voz“. Od Varšave do Bukurešta, oba samita su pomogla podizanju niva saradnje između Kine i zemalja regiona. „Dvanaest kineskih mera za promociju prijateljske saradnje u zemljama centralne i istočne Evrope“ što je usvojeno u Varšavi, kao i „Bukureštanske smernice za saradnju“ obuhvataju 50 inicijativa za kooperaciju u oblasti finasija, trgovine, povezivanja, obnovljivoh izvora energije... Specijalna kreditna linija od 10 milijardi američkih dolara i Fond za saradnju u oblasti investicija Kine i CEEC obezbedili su finasijsku podršku za kompanije iz regiona. Glavni projekti poput izgrdanje termoelktrane Stanari u Bosni i Hercegovini, mosta „Mihajlo Pupin“ u Beogradu, autoputa Bar-Boljare i železničke pruge Budimpešta-Beograd zasigurno će pospešiti lokalni razvoj i doneti korist lokalnom stanovništvu.

Očekujemo da trgovina između Kine i zemalja ovog dela Evrope ove godine po prvi put bude veća od 60 milijardi dolara. Proizvodi iz zemalja CEEC sve više nalaze put do prosečnog kineskog domaćinstva. Preliminarna statistika pokazuje da gotovo 1.000 kompanija iz regiona posluje u Kini.

Saradnja Kine i CEEC-a je imala dobar početak u Varašavi, a u Bukureštu je podignuta na još veći nivo. Treći samit će 16. decembra biti održan u Beogradu i želim da Srbiji u ime kineske vlade čestitam na tome.  Siguran sam da će „Beogradske smernice za saradnju“, koje će biti objavljene na samitu, izneti nove predloge za bližu saradnju i dublje međusobno razumevanje, kao i da će postati unapređena agenda skupa sa „Bukureštanskim smernicama za saradnju“. Kina će na sastanku izneti sledeće inicijative: izgradnja ekspresne linije kopno-more koja spaja Kinu i Evropu, a oslanja se na prugu Budimpešta-Beograd i grčku luku Pirej da bi se osnažila regionalna pobezanost; potom započinjanje formulisanja srednjoročne agende za saradnju Kina-CEEC čime bi se mapirale odrednice za buduću saradnju; iznošenje seta finasijskih predloga koji bi olakšali dalju saradnju; određivanje 2015. kao godine za turističku kooperaciju i promociju na relaciji Kina-CEEC kao i razmenu stručnjaka. Zaista se radujem susretu sa 16 regionalnih lidera u Beogradu.

Koje su prednosti za zemlje centralne i istočne Evrope u saradnji sa Kinom? Kako one mogu da povećaju izvoz u Kinu da uravnoteže trgovinu u oba smera?

Kina i CEEC su na sličnom nivou razvoja i naše ekonomije su veoma komplementarne. CEEC ima industriju, nauku, tehnologiju, obrazovanje i ljudske resurse. U isto vreme regionu su neophodne dodatne finasije da bi unapredio infrastrukturu. Kina sa druge strane ima dobar industrijski sistem, jeftin sektor proizvodnje i solidne devizne rezerve što bi moglo da zadovolji zahteve zemalja CEEC za infrastrukturom, trgovinom i investicijama. Vlade svih naših zemalja se suočavaju sa zadatkom da razvoja ekonomije i popravljanja života ljudi.

Kina se brže otvara prema Zapadu a saradnja sa CEEC predstavlja posvećivanje više pažnje Istoku. Zbog toga se naše politike u velikoj meri oslanjaju jedna na drugu. Među našim narodima postoji tradicionalno prijateljstvo, uzajamno poštovanje i poverenje i svi želimo da kroz saradnju obezbedimo zajedničku korist. U poslednje tri godine kroz razvoj infrastrukture kao prioritet, zatim saradnju na velikim projektima i podršku različitim oblicima ulaganja i finasiranja Kina i CEEC su napravili sveobuhvatni napredak u našoj praktičnoj saradnji, ulaganju, povezivanju, nauci, tehnologiji, energiji i razmeni stručnjaka. Toako je promovisan naš razvoj, a naši narodi su dobili realnu korist.  Polsednjih godina smo videli ubrzani porast trgovine između Kine i CEEC. Tačnije, izvoz iz zemalja CEEC u Kinu raste mnogo brže nego uvoz iz Kine. Od januara do novembra ove godine rast izvoza iz zemalja CEEC u Kinu je za pet odsto bio veći od uvoza iz Kine i dvosmerna trgovina postaje uravnoteženija. Kina ne teži namerno trgovinskom suficitu. Vrata našeg tržišta su uvek širom otvorena i Kina je spremna za veću saradnju kao način da se smanji trgovinski debalans. Prošle godine Kina je bila domaćin Sajma CEEC i organizovala promocije ovog regiona tokom Kineskog međunarodnog sajma investicija i trgovine, Kineskog međunarodnog sajma malih i srednjih preduzeća i na drugim poznatim izlaganjima. Tako je potpomognut izvoz kvalitetnih proizvoda iz zemalja CEEC u Kinu, a zadovoljeni su i zahtevi kineskih potrošača.

Saradnja na polju kontrole kvaliteta između Kine i CEEC je poboljšana. Potpisali smo ugovore o saradnji sa brojnim zemljama uključujućo Mađarsku i Letoniju ove godine. U toku moje posete Kina i Srbija će potpisati sporazum o karantinu i zdravstvenim zahtevima za izvoz srpske govedine i ovčetine u Kinu. Nastavićemo da ohrabrujemo konkurentne i renomirane kineske kompanije da investiraju u CEEC kroz različite oblike saradnje. Takođe se nadamo da će zemlje CEEC obezdediti kineskim kompanijama obezbediti pravednije i transparentnije poslovno okruženje, a kineskim biznismenima lakše dobijanje viza i radnih dozvola. Siguran sam da dokle god radimo zajedno na istom cilju, bižemo u stanju da obezbedimo dalji napredak u praktičnoj saradnji Kine i CEEC i da ćemo se kretati ka svestranoj, širokoj i višeslojnoj strukturi naše saradnje.

Kako bi sardnja Kine i CEEC mogla biti usklađena sa naporima da se izgradi partnerstvo Kine i Evropske unije za mir, razvoj i reformu, kao i sa kineskom inicijativom „pojas i put“?

Kina snažno podržava proces evropskih integracija i raduje se da vidi ujedinjenu i uspešnu Evropu. Kina takođe poštuje političku volju zemalja CEEC da se pridruže EU. Naša zemlja konkretnik akcijama podržava zemlje CEEC u ubrzavanju njihovog razvoja i promoviše opšti razvoj EU. Kina i EU, najveća zemlja u razvoju i najveća grupacija razvijenih zemalja u današnjem svetu imaju zajedničke interese i produbljuju svoju uzajamnu saradnju. Imamo puno poverenje u budućnost kinesko-evropksih odnosa.

Odnos Kine i CEEC predstavlja važan deo odnosa Kine i Evrope i ostvaren je veliki napredak u protekle tri godine, i postao je važan deo i pokretač za razvoj kinesko-evropskih veza.

Prošlog avgusta 15 kineksih provincija, autonomnih regiona i lokalnih samouprava čije ekonomije skupa čine dve trećine nacionalne kineske ekonomije, učestvovale su na Drugom samitu lidera Kine i CEEC. Tri provincije Hebej, Džeđang i Fuđen su sa vladama zemalja regiona postigle sporazume vredne dve milijarde dolara okrećući tako novu stranicu u kinesko-evropskim odnosima na lokalnom nivou.

Povezivanje je zaštitini znak saradnje Kina-CEEC. Most „Mihajlo Pupin“ je prvi veliki infrastrukturni projekat kineskih kompanija u Evropi. Naš predlog za izgradnju ekspresne linije Kina-Evropa kopnom i morem koji se zasniva na železnici Beograd-Budimpešta i grčkoj luci Pirej direktno će imati uticaj na teritoriju od 340.000 kvadratnih kilometra i populaciju od 32 miliona ljudi. Ova linija će u velikoj meri unaprediti transportnu mrežu zemalja kroz koje prolazi, promovisati njihov ekonomski rast i živote ljudi, kao i pospešiti kinesku saradnju sa ovim zemljama. Tako će se napraviti model kinesko-evropske saradnje.

Naša inicijativa „Pojas i put“ predstavlja saradnju za mir od koje svi imaju koristi. Saradnja Kine i CEEC vrednuje jednakost i zajedničku korist. Ona slavi duh otvorenosti, uključenosti i uzajamnog učenja. Region CEEC kao most preko Evroazije ima značajne geografske prednosti. Kina je spremna da sarađuje se CEEC u planiranju i unapređenju rada međunarodnih kinesko-evropskih teretnih vozova, da radi na konstrukciji ekspresne linije kopno-more i osnaživanju regionalne povezanosti u centralnoj i istočnoj Evropi, kao bismo zajedno stvorili brzu i efikasnu azijsko-evropsku transportnu i logističku mrežu, na korist ljudi duž ove rute. 

Na kakve izazove bi saradnja Kine i CEEC mogla da naiđe u budućnosti i kako bi trebalo da se nosimo sa njima? Imajući u vidu različite nacionalne uslove unutar CEEC šta bi moglo da se uradi da se osigura održivost ove saradnje i obezbedi da svi od nje imaju koristi?

Zahvaljujući zajedničkim naporima svih strana saradnja Kine i CEEC je izrasla u važnu platformu za odnose Kine i Evrope u kratkom razmaku od tri godine. Mehanizam koji je pokazao i klaster efekat, prepoznat od strane međunarodne zajednice dok naši narodi od njega imaju velika očekivanja.

Najveći izazov ovoj saradnji mogao bi da bude eventualni raskorak između očekivanja zemalja i realnih ishoda saradnje. Uprkos međusobnim razlikama zemlje centralne i istočne Evrope imaju zajednički odnos prema Kini. Sve imaju veliku želju da sarađuju u oblastima infrastrukture, uključujući autoputeve, železnice, luke, elektrane, turizam, poljoprivredu i kulturu. Sve priželjkuju da privuku više investicija i prošire izvoz.

Kina ima ogromnu teritoriju i veliko tržište, čak i sezona može da se razlikuje u različitim regionima. Različiti lokaliteti u Kini imaju svoje specifičnosti i potrebe. Sve su to mogućnosti za našu zajedničku saradnju. Moramo da primetimo da zemlje mogu da se usredsrede na različite oblike saradnje između Kine i CEEC i mogu da odaberu da sprovode projekte na svoj način i svojim posebnim tempom. Nedostatak kooperacije mogao bi da umanji opšti efekat i kvalitet saradnje.

Stoga se fokusiramo na razvoj novih područja razvoja uzimajući u obzir različit stepen razvijenosti i praktične potrebe CEEC. Cilj je potpuno iskoristiti geografske prednosti i pojedinačne snage 16 zemalja. Glavni subjekti u određenim oblastima, s obzirom na njihove mogućnosti pristupa informacijama i komunikacijama, mogu da pospeše saradnju kako bi ndošlo do bolje alokacije resursa i većih rezultata kooperascije. Možemo da uspostavimo model saradnje zasnovan na elektronskom poslovanju i unapredi celokupna saradnja Kina-CEEC tako da svi budu uključeni, da imaju korist od saradnje i postignu zajednički razvoj. Ova ideja je naišla na široku podršku CEEC. Da bi se u potpunosti iskoristila kreativnost i entuzijazam svih strana nećemo tražiti uniformni odnos u radu ove asocijacije. Umesto toga zemlje se ohrabruju da izvlače korist na sonovu svojih specifičnih kvaliteta. Takav pristup se isplatio.

Prošle godine je uspostavljena saradnja u oblasti turizma, poljoprivrede, lokalnih samouprava i visokog obrazovanja. U toku ovog samita biće održana inauguracija Poslovnog saveta Kine i CEEC, i biće ustanovljene platforme infrastrukturu, energetiku i institute u predstojećem periodu. Organizacija za promociju turizma i poslovanja Kine i CEEC postala je glavnin igrač za 2015. godinu za turističku saradnju i promociju Kine i CEEC. Udruženje upravnika provincija i regiona igra veću ulogu u saradnji na lokalu. Potpuno sam uveren da će uz zajedničke napore svih strana, udruženje dati snažan podsticaj našoj saradnji na različitim poljima. U to imam potpuno poverenje.

Most „Mihajlo Pupin“ je prvi veliki infrastrukturni projekat Kine u regionu. Nakon njegovog završetka u kojim još oblastima Srbija može da očekuje kineske investicije?

Srbija je kineski prijatelj i u dobru i u zlu u Evropi. Diplomatske veze Kine i bivše Jugoslavije uspostavljene su pedesetih godina prošlog veka i od tada je prijateljstvo ukorenjeno u srcima kineskog i srpskog naroda. U ranim danima svog reformisanja i otvaranja Kina je dobila mnogo korisnih saveta od bivše Jugoslavije što joj je pomoglo da u skladu sa svojim državnim uslovima izgradi socijalizam sa kineskim karakteristikama.

Danas su Kina i Srbija savršeni partneri na obostranu korist. U proteklih pet godina otkako je uspostavljeno strateško partnerstvo Kine i Srbije naša bilaterarna saradnja je prešla u brzu traku. Srećan sam što imam priliku da prisustvujem ceremoniji povodom završetka radova na mostu „Mihajlo Pupin“ za premijerom Aleksandrom Vučićem. Verujem da će ovaj most koji predstavlja kinesko-srpsko prijteljstvo pomoći ekonomskom i društvenom razvoju Srbije. Osim toga drugi projekti naše saradnje kao štop su Faza 1 Termoelektrane Kostolac i put E763 su uveliko u toku i predstavljaju izvanredne poduhvate za regionu Balkana i čak celu centralnu i istočnu Evropu. Na trećem samitu šefova vlada Kine i zemalja cetralne i istočne Evrope u Beogradu razgovaraću sa premijerom Aleksandrom Vučićem i mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u vezi sa projektom izgradnje železnice Beograd-Budimpešta.

Na osnovu ove pruge Kina planira da radi sa relevantnim zemljama kako bi se izgradila brza linija kopno-more koja spaja Kinu i Evropu. Kada bude završena, ova ekspresna linija će u velikoj meri ojačati logistički kapacitet zemalja kroz koje prolazi i pospešiti regionalni ekonomski rast i doneti korist zemljama na toj maršruti.

Do tada, Srbija uživa značajnu geopgrafsku prednost i služi kao važan most za povezivanje Kine i Evrope. Odnosi Kine i Srbije su poput ultra brzog voza koji grabi napred napunjen težnjama naša dva naroda za još boljim životom. Imam sve moguće razloge da verujem da će ovaj voz zajedničkih snova ići još postojanije, brže i dalje. Zajedničke razvojne strategije su putokazi koji usmeravaju smer našeg kretanja, dok je težnja za obostranom koristi pokretačka lokomotiva. Naše tradicionalno prijateljstvo moglo bi da izgradi snažnu konstrukciju koja bi učvrstila ove temelje. Izgradili smo kineski most, a u budućnosti ćemo napraviti kineski put i kinesku elektranu čime će se sigurati neiscrpna pokretačka snaga za razvoj kinesko-srpskih odnosa.

Dragan Vukotić

objavljeno: 14.12.2014

Nastavak na Politika...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.