Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 22.Jan.2012, 19:21 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Referendum o pristupanju Hrvatske EU
ZAGREB/SUBOTICA -
U Hrvatskoj su jutros u sedam sati otvorena birališta za referendum, na kome se građani izjašnjavaju o pitanju "Želite li da Hrvatska bude članica EU"?.
Prema podacima Državne izborne komisije, na referendumu će moći da glasa 4.092.058 birača u zemlji i 412.628 u inostranstvu, na 6.644 biračkih mesta u Hrvatskoj i na 106 mesta u 52 države sveta.
Slab odziv birača
Odziv birača je na referendumu o pristupanju Hrvatske >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << Evropskoj uniji i dalje mali, te je do 16 časova glasalo 33,79 odsto upisanih biračke spiskove.
Poređenja radi, na decembarskim poslaničkim izborima, do 16 časova glasalo je 46,6 odsto birača.
Državna izborna komisija (DIP) je danas saopštila da je do 16 časova na birališta u Hrvatskoj došlo 1,3 miliona građana s pravom glasa. Hrvatska ima nešto više od četiri miliona birača. U inostranstvu pravo glasa ima još oko 412.000 državljana Hrvatske.
Najveći odziv i dalje je u Zagrebu gde je do 16 časova glasalo oko 40 odsto upisanih, a najmanji u Vukovarsko-sremskoj županiji, 25,53 odsto.
Kako se izbori održavaju od sedam do 19 sati, glasanje je sinoć počelo u Novom Zelandu, Australiji i državama Azije, a poslednje biračko mesto biće zatvoreno u četiri sata u ponedeljak u Los Anđelesu, na zapadu SAD.
Komisija je objavila da će referendum kontrolisati 1.746 posmatrača, od toga 1.654 iz nevladinih organizacija i 92 stranačka posmatrača. Od toga će u Hrvatskoj referendum pratiti 1.652, a u inostranstvu 94 posmatrača.
S obzirom na to da nema predreferendumske tišine, kampanja za ili protiv pristupanja EU moći će se voditi i na sam dan glasanja, ali u krugu 50 metara oko biračkih mesta zabranjeno je postavljanje plakata i davanje izjava.
Građane su na izbore pozvali svi čelni ljudi države, stranke i velik broj nevladinih organizacija, čak i katolički biskupi, a u Državnoj komisiji očekuju da će u 22 sata biti saopšteni rezultati sa oko 98 odsto biračkih mesta.
Da bi referendum uspeo potrebno je da se više od 50 odsto ukupnog broja birača koji izađu na glasanje izjasni za ulazak Hrvatske u EU. Prema istraživanjima, oko 60 odsto građana podržava ulazak u Uniju, 30 odsto je protiv, a oko deset odsto je neodlučno.
Ako građani izglasaju pristupanje EU, Hrvatska bi 1. jula 2013. godine trebalo da postane punopravna članica Unije, a do tada bi 27 članica trebalo da ratifikuju pristupni ugovor.
Ovo je od 1990. godine drugi referendum u Hrvatskoj. Na prvom, održanom u maju 1991. godine, 94 odsto onih koji su glasali izjasnilo se za Hrvatsku kao suverenu državu koja može ući u savez država, a mali procent za ostanak Jugoslavije.
Glasanje u inostranstvu
Za današnji referendum o pristupanju Hrvatske Evropskoj uniji, hrvatski birači glasaće i u 52 zemlje sveta.
U Srbiji oko 34.000 hrvatskih državljana može da glasa na tri biračka mesta - dva u ambasadi Hrvatske u Beogradu i jedno u generalnom konzulatu Hrvatske u Subotici.
Najviše glasača u dijaspori je u Bosni i Hercegovini, gde su jutros u sedam sati otvorena 24 biračka mesta, na kojima će moći da se izjasni oko 263.000 registrovanih hrvatskih državljana.
U Sarajevu je otvoreno osam biračkih mesta, u Mostaru 11, Tuzli tri i dva u Banjaluci.
Najviše potencijalnih birača, oko 108.000, živi na području Hercegovine koje pokriva konzulat u Mostaru. Oko 91.000 ih spada pod konzularno područje Sarajeva, oko 40.000 registrovano je na području Tuzle, a oko 25.000 na području Banjaluke.
Josipović i Milanović glasali na referendumu
Predsednik i premijer Hrvatske Ivo Josipović i Zoran Milanović glasali su danas u Zagrebu na referendumu o pristupanju Hrvatske EU i tom prilikom izrazili uverenje da će građani podržati članstvo zemlje u Uniji.
U obraćanju novinarima posle glasanja Josipović je, na pitanje šta ulazak Hrvatske u EU njemu lično donosi, rekao da ga "veseli što će cela Evropa postati njegov dom".
On je dodao da će Hrvatska, naravno, biti njegov prvi dom i dodao da će građani Hrvatske u EU uživati sva prava koja uživaju bilo koji drugi stanovnici te zajednice, postajući tako ravnopravni u civilizovanom delu Evrope.
Prvi čovek Hrvatske je izrazio nadu da će i druge zemlje u susedstvu ući u tu evropsku zajednicu.
Prema njegovim rečima, današnji dan je veliki dan za Hrvatsku a 1. jul 2013. (dan kada bi Hrvatska i zvanično trebalo da postane 28 članica EU) biće dan kada će hrvatska istorija biti prelomljena na bolje.
Kako je rekao Josipović, Hrvatska se razvijala u dobrom pravcu, puno toga lošeg je ostavila iza sebe ali još puno toga ima da učini.
Josipović je dodao da zagovara evrorealizam, dodavši da se ulaskom u EU neće odmah sve promeniti na bolje.
Novi hrvatski premijer izrazio je uverenje u uspeh referenduma i naglasio da bi, u slučaju da ga je neko pre 10 godina pitao šta Hrvatskoj donosi članstvo u EU, odgovorio da su to šanse za razvoj i napredak.
On je rekao da Hrvatska do sada nikada nije nijednu odluku toliko dugo pripremala kao ovu.
"Kako se organizacija u koju ulazimo, po prvi put svojom voljom, menjala u ovih deset godina, menja se i danas, ali takav je život", rekao je Milanović.
Premijer Hrvatske je naglasio da nema mesta evroskepticizmu, već samo zdravoj ljudskoj skepsi kao jednom od faktora za donošenje odluke.
Ulaskom u EU Hrvatska će, kako je naglasio, učestvovati u donošenju odluka u Uniji.
On je ukazao da Hrvatska nije ni velika ni mala zemlja i da će njen glas imati težinu.
Pusić: Ulazak Hrvatske u EU pozitivan signal regionu
Ministarka inostranih poslova Hrvatske Vesna Pusić ocenila je danas, nakon glasanja na referendumu o pristupanju Hrvatske EU, da bi ulazak njene zemlje u Uniju bio pozitivan za čitav region.
"Pozitivni ishod referenduma bio bi pozitivan za region, jer bi to značilo da se proširenje nastavlja, da su reforme moguće", rekla je ona novinarima.
Za Hrvatsku, kako je istakla, ovo je samo početak jednog drugačijeg funkcionisanja.
Šefica hrvatske diplomatije izrazila je uverenje u pozitivan ishod referenduma, iako su sada drugačije okolnosti nego što je to bilo 2004. godine kada je došlo do prethodnog talasa proširenja.
"Te godine je vladala euforija u EU i zemljama koje su pristupale. Ekonomska situacija je bila na vrhuncu i proširenje je predstavljalo završetak hladnog rata. Danas se situacija i politički i ekonomski promenila i ulazi se znatno hladnije glave i racionalnijim stavom, ali se ulazi", dodala je ona.
Prema njenim rečima, postoji veliki odziv birača, što će, kako je rekla, biti odraz raspoloženja stanovništva, a ono je po svim pokazateljima proevropsko.
Pupovac: Podrška regionu u interesu Hrvatske
Predsednik Srpskog nacionalnog veća (SNV) Milorad Pupovac ocenio je danas da je u interesu Hrvatske da podrži ceo postjugoslovenski prostor na putu u EU.
On je, nakon glasanja na referendumu o pristupanju Hrvatske EU, objasnio da Hrvatska treba da insistira na bržoj integraciji bivših država SFR Jugoslavije.
"To je u interesu Hrvatske", rekao je Pupovac u izjavi Tanjugu.
On je podsetio da u Hrvatskoj postoje dve politike, jedna koja EU razume kao prostor bez Balkana, kao beg od Balkana i takva politika je vladala je 1990-ih, i ona druga koja Hrvatsku razume kao evropsku zemlju koja ima svoje interese i uticaj, ali i svoju ukorenjenost u postojugoslovenskom prostoru.
Upitan da li bi ulazak u EU doprineo i jačanju položaja i prava manjina u Hrvatskoj, Pupovac je naglasio da nema nikakve sumnje da je Unija prostor mnogo snažnije demokratije nego što su nacionalne države koje su nastale na prostoru bivše Jugoslavije.
"Nema sumnje da je jedan od temelja EU poštovanje prava manjina i ljudskih prava i u tom smislu pripadnici srpske zajednice i drugih manjina stoje iza projekta EU. Bez obzira na teškoće u kojima žive, podržavaju i podržaće ulazak u EU", poručio je on.
Pupovac je kazao da ulazak Hrvatske u EU predstavlja završetak jednog dugog ciklusa, u koji je on, zajedno sa drugima, uložio nastojanje za bolje društvo.
"Sada smo došli u okolnosti da razmišljamo i o boljoj EU. Za mene glasanje za EU znači glasanje za bolju Hrvatsku i drugačiju EU", zaključio je Pupovac.
Pogledaj vesti o: Evropska Unija
Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...
