
Izvor: Večernje novosti, 11.Nov.2018, 19:22 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Predsednik Višeg suda u Beogradu: Mi rešavamo čak dve trećine svih slučajeva u Srbiji
Aleksandar Stepanović u intervjuu za "Novosti": Krivični postupci završavaju se u razumnim rokovima, kraćim nego u EU BEOGRADSKO pravosuđe trenutno rešava gotovo dve trećine svih predmeta u Srbiji i upravo u toj neravnopravnoj opterećenosti leži ključ za problem efikasnosti u radu srpskog pravosuđa. Kao najveći sud ne samo Srbiji, po broju sudija i predmeta, već i na Balkanu, Viši sud u Beogradu >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << već duže vreme se, baš kao i ostali prestonički sudovi, bori sa dramatičnom situacijom - ogromnim prilivom predmeta. Ovako, ukratko, o problemima u pravosuđu, u intervjuu za "Novosti" govori Aleksandar Stepanović, predsednik Višeg suda u Beogradu. Uz najveći priliv predmeta u celoj Republici, više od 7.000 mesečno, i opterećenje sudija građanskog odeljenja, koje je nesrazmerno veće nego u drugim srpskim sudovima, ovaj sud je najefikasniji u zemlji. Svaki sudija ovu godinu završiće sa više od 1.000 predmeta u radu, što je priliv od 100 predmeta mesečno. - Vrhovni kasacioni sud je 8. oktobra, na godišnjem savetovanju sudija u Vrnjačkoj Banji, prepoznao rezultate rada i dodelio nam prvu nagradu među sudovima u Republici za povećanje broja ukupno rešenih predmeta u odnosu na isti period prethodne godine. Od januara do juna 2017. godine, Viši sud je rešio 21.394 predmeta, dok je prema uporednoj analizi VKS za isti period u 2018. rešio 29.418 predmeta. Ovakvi rezultati rada, na koje sam, kao rukovodilac suda, veoma ponosan, posledica su uloženih vanrednih napora. * Koliko su sudije vašeg suda trenutno opterećene? - Broj ukupno primljenih predmeta u devetomesečnom periodu ove godine je 59.396 i oni su raspoređeni na 74 sudije koje su postupale u tom periodu, dok je ukupan broj predmeta bio 88.840. To znači da jedan sudija, u proseku, trenutno ima u radu više od 1.200 predmeta. O opterećenosti Višeg suda u Beogradu, u odnosu na druge sudove, govori i činjenica da je, na primer, prošle godine imao u radu 68.570 predmeta, dok je u pojedinim sudovima u Srbiji broj predmeta u radu i do hiljadu puta manji! Nedavnom odlukom Visokog saveta sudstva dobili smo 16 novih sudija, pa se očekuju još bolji rezultati. * Predsednik Vrhovnog kasacionog suda Dragomir Milojević apostrofirao je Specijalni sud kao neefikasan. Šta je rešenje? - Pažljivo sam pročitao intervju predsednika Vrhovnog kasacionog suda koji je dao za vaš list i ne bih se složio da je apostrofirao izrazitu neefikasnost posebnih odeljenja Višeg suda u Beogradu, već se osvrnuo na razloge i probleme sa kojima se svakodnevno u radu susreću sudije ovih odeljenja. Kao rukovodilac Višeg suda u Beogradu, pa i posebnih odeljenja, ne slažem se da se njihov rad može oceniti kao neefikasan. Nesporno je da postoje određeni faktori koji utiču na to da brzina postupaka nije u skladu sa očekivanjima javnosti. Posebna i isključiva nadležnost sudskih veća za krivična dela organizovanog kriminala i ratnih zločina, složenost predmeta sa više desetina optuženih i dokaznom dokumentacijom koja dostiže u pojedinim predmetima i nekoliko miliona strana, činjenica da 21 sudija deli svega četiri sudnice, a da dvosmenska i višesatna suđenja neretko podrazumevaju i saslušanje više stotina svedoka - sve to ima za posledicu da krivični postupci moraju trajati duže, od onih u redovnom krivičnom odeljenju. Međutim, to ne znači da postupci nisu sprovedeni efikasno, jer efikasnost podrazumeva ne samo brzinu, već i zakonitost u postupanju i poštovanje ljudskih prava.USTAVNE PROMENE POZITIVNE * USTAVNI amandmani vezani za pravosuđe podelili su struku i Ministarstvo pravde. - Smatram da će izmene Ustava u oblasti pravosuđa, a pre svega one koje se odnose na isključenje probnog mandata sudija koji se prvi put biraju, i one koji se tiču sastava i organizacije sudskog saveta kao isključivo nadležnog za imenovanje sudija, doprineti većoj garanciji nezavisnosti, stalnosti sudijske funkcije i dodatno ih zaštititi od spoljnih uticaja. U prilog tome govori i pozitivan izveštaj Venecijanske komisije. * Milojević kaže i da su jedan od uzroka neefikasnosti loše potkrepljene optužnice. Slažete li se? - Stoji činjenica da se optužnice često vraćaju na dopunu istrage i da je donet veliki broj oslobađajućih presuda. To, uslovno rečeno, može govoriti o kvalitetu i dokaznoj potkrepljenosti optužnica. Ali, to se nužno ne odnosi samo na postupke pred Posebnim odeljenjem za organizovani kriminal i Odeljenjem za ratne zločine, već i na redovna odeljenja. PROČITAJTE I: Viši sud u Beogradu dobio 16 novih sudija * Veće Višeg suda potvrdilo je optužnicu protiv Zorana Marjanovića, okrivljenog za ubistvo supruge Jelene, a tužilaštvo neke radnje nije obavilo u skladu sa zakonom? - Kao predsednik suda, nisam ovlašćen da komentarišem sudske odluke, a naročito ne one koje su donete u nepravnosnažnom postupku. U skladu sa zakonom i Etičkim kodeksom, sudije su nezavisne, odlučuju po slobodnom sudijskom uverenju i nisu dužne da ikome, pa ni drugim sudijama i predsedniku suda, objašnjavaju svoja pravna shvatanja i utvrđeno činjenično stanje, izuzev u obrazloženju odluke. U konkretnom slučaju, reč je o odluci krivičnog vanpretresnog veća, koja je ukinuta rešenjem Apelacionog suda u Beogradu i postupak preispitivanja optužnice je ponovo u toku. Nije neuobičajeno da odluke prvostepenog suda ukida neposredno viši sud. Upravo uloga neposredno višeg suda i jeste da ostvaruje kontrolu funkcije u skladu sa zakonom.PROČITAJTE I: Viši sud: Obustavljena istraga protiv Dobrivoja Sudžuma * Šariću i drugim optuženima zbog trgovine narkoticima sudi se osam godina. Da li im je povređeno pravo na suđenje u razumnom roku? - Optužnica protiv okrivljenog Darka Šarića podneta je 12. aprila 2010. godine, i njome su inicijalno bila obuhvaćena 24 optužena. Nakon toga je podneto još pet optužnica, a krivični postupak je za devet optuženih okončan sporazumom o priznanju krivičnog dela. Do donošenja prvostepene presude, 13. jula 2015. godine, zakazano je 131 ročište za glavni pretres, od čega je 111 održano. Nijedan pretres nije odložen zbog sprečenosti postupajućeg sudije. Drugostepena odluka Apelacionog suda u Beogradu, kojom je presuda potvrđena u odnosu na troje okrivljenih koji su oslobođeni optužbe, a ukinuta i vraćena na ponovni postupak u odnosu na sve ostale okrivljene, dostavljena je ovom sudu posle godinu dana, u junu 2016. Od tada pa do 5. novembra, kada je održano poslednje ročište i zakazano objavljivanje presude, zakazano je ukupno 79 ročišta, od kojih su 53 održana. * Zašto je 26 odloženo? - Svih 26 ročišta je odloženo na inicijativu odbrane - zbog nepristupanja branioca ili okrivljenih, zahteva za dodatnim vremenom za pripremanje odbrane, odnosno zbog podnetog zahteva za izuzeće predsednika veća. Moram da naglasim da nije podnet nijedan prigovor zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku. * Koliko u proseku traju suđenja u redovnom odeljenju i u odeljenjima za organizovani kriminal i ratne zločine? - Prema podacima iz izveštaja za 2017. prosečno trajanje rešenih predmeta u redovnom odeljenju je 230,36 dana, a u posebnim odeljenjima 50,65 dana. To je u proseku na nivou suda 140,51 dan. Od 1. januara do 30. septembra ove godine, prosečno trajanje u sudu u redovnom odeljenju je 153,77 dana, a u posebnim odeljenjima 50,50, što je u proseku na nivou suda 102,14 dana. Navedena statistika pokazuje da se krivični postupci završavaju u razumnim rokovima, čak kraćim nego što propisuju EU standardi. ISPLATILI VIŠE OD 900 MILIONA * Koliko je Viši sud poslednjih godina isplatio na ime troškova vođenja krivičnih postupaka zbog oslobađajuće presude? - Sa računa Višeg suda je u 2013. isplaćeno 18.203.198 dinara, u 2014. - 107.778.134 dinara, u 2015. - 180.461.040 dinara, u 2016.- 127.269.165 dinara, prošle godine 231.660.627 dinara i za devet meseci ove godine 235.869.114 dinara. Što se tiče odgovornosti za ovakve situacije, moram da istaknem da sud donosi odluke na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja i kvaliteta dokaza koje je prikupio nadležni tužilac.
Nastavak na Večernje novosti...