Izvor: Nezavisne Novine, 20.Jun.2017, 09:17 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Plaćamo dažbine, a ne sprovodimo reforme
BANJALUKA - Iako BiH ispunjavajući svoje međunarodne obaveze gotovo svakog mjeseca isplaćuje Međunarodnom monetarnom fondu značajna sredstva koja proističu iz ugovora iz prethodnih aranžmana, zbog političke blokade u BiH, neodgovornosti i nemogućnosti postizanja dogovora, BiH te iste programe ne koristi.
Ukupno gledano, od maja 1998. do danas, BiH je imala četiri stendbaj aranžmana i jedan produženi aranžman. MMF je za BiH ukupno angažovao oko 1,3 milijarde evra, od >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << čega je BiH do sada već otplatila 760 miliona evra, dok je za otplatu ostalo još oko 457 miliona evra, koje BiH mora isplatiti najkasnije do septembra 2026. godine.
Od početka godine, BiH je MMF-u isplatila 47,5 miliona evra na ime ranijih aranžmana, od čega oko 1,7 miliona evra otpada na kamate i druge troškove, a da istovremeno nismo iskoristili sredstva iz produženog aranžmana s MMF-om, zato što u parlamentu nisu izglasane akcize na autoputeve.
Prošle, 2016. godine BiH je samo na kamate i troškove MMF-u isplatila 5,3 miliona evra, a ukupna otplata prethodno zaključenih aranžmana u 2016. iznosila je 83 miliona evra. Podsjećanja radi, prošle godine BiH je povukla prvu, i zasad jedinu tranšu, produženog aranžmana u iznosu od oko 78,4 miliona evra.
Istovremeno, kako saznaje Srna, zbog Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o platama i naknadama u kojem se predlaže povećanje koeficijenata policijskim službenicima u institucijama BiH, prijeti potpuna obustava produženog aranžmana, što znači da će BiH, pored gubitka sredstava za saniranje ekonomije, morati platiti MMF-u taksu za čuvanje sredstava koja je BiH trebalo da dobije u narednim tranšama, predviđenih u prvoj godini od potpisivanja aranžmana prošlog septembra.
U informaciji, koja je u posjedu Srne, naglašava se da je proširenim aranžmanom s MMF-om, za koji su vlasti u BiH potpisale pismo namjere, kao jedna od obaveza predviđeno i ograničavanje ukupnog fonda za plate i naknade zaposlenih u zajedničkim institucijama BiH. Prema proširenom aranžmanu, BiH se obavezala da će ukupni deficit biti na nivou od oko 0,9 odsto bruto domaćeg proizvoda, a kako bi se dostigao taj procenat, zajedničke institucije BiH su se obavezale da će ograničiti iznos izdvajanja sredstava za plate i naknade u ovoj godini, tako da ukupna izdvajanja za ove namjene neće prelaziti iznos od 655 miliona maraka.
"S ciljem realizacije preuzete obaveze, Savjet ministara BiH je, na prijedlog Ministarstva finansija i terzora, 29. juna prošle godine usvojio Politiku Savjeta ministara o ograničavanju javne potrošnje na plate i naknade zaposlenih u zajedničkim institucijama", navodi Srna.
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, ističe da se BiH naučila na infuziju zvanu MMF, te je upozorio da reformska agenda suštinski nije ni počela da se realizuje. Podsjetio je da su prije uvođenja PDV-a budžeti bili duplo manji, a da se nakon uvođenja tog poreza nisu sprovodile reforme, već da se samo trošilo.
"Dok god bude bilo pokrića za kredite, međunarodne institucije će lako da ih daju, jer ako danas na evropskom tržištu evra uzmete sto evra, za godinu dana ćete vratiti 99,97 evra. Prema tome, novca ima, ali nema projekata, i zato država samo gleda kako da se zaduži, bez da vidi kako da ostvari neku novu trajnu vrijednost", zaključuje Pavlović.
1,3 milijarde evra BiH dobila od MMF-a
760 miliona evra do sada BiH otplatila
457 miliona evra još treba da uplati
2026. godina zadnji rok kada BiH mora da izvrši obaveze
Nastavak na Nezavisne Novine...















