ISTI STO, ISTA SOBA I NERVOZA Ketrin Ešton o početku dijaloga Beograda i Prištine: Niko nije tražio prelazak CRVENIH LINIJA

Izvor: Press, 17.Okt.2019, 14:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

ISTI STO, ISTA SOBA I NERVOZA Ketrin Ešton o početku dijaloga Beograda i Prištine: Niko nije tražio prelazak CRVENIH LINIJA

Sedam godina nakon što je počeo dijalog Beograda i Prištine, prva posrednica i nekadašnja visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Ketrin Ešton kaže da se od obe strane nije tražilo da prelaze svoje crvene linije, već da je cilj bio da se njihovi predstavnici bar dovedu u istu sobu, za isti sto.
Foto;blic
Ona >> Pročitaj celu vest na sajtu Press << se danas u Beogradu prisetila kako su izgledali prvi koraci, da li je bilo nervoze, ali i rešenosti da se nešto konkretno uradi.
- To je bila izuzetna stvar za njih - prisetila se ona početaka razgovora, navodeći da je i fotografija nakon postizanja prvog Briselskog sporazuma sama po sebi slala jaku poruku.

Ešton, pod čijim je okriljem počeo dijalog Beograda i Prištine 2012. godine, govoreći o prvom Briselskom sporazumu i činjenici da je od tada prošlo šest godina a da on nije primenjen, istakla je značaj toga da dogovori budu primenjeni jer treba da olakšaju život običnih ljudi.
- To je bio prvi sporazum, nikako nije bila ideja da bude i poslednji - rekla je Ešton na panelu "Održiva rešenja za Zapadni Balkan" u okviru Beogradskog bezbednosnog foruma.
 



Kako je kazala, ljudima treba govoriti kakva će im biti budućnost, posebno mladima, govoriti im o tome da ovaj region treba da bude mesto gde će želeti da nastave život, koji će se uklopiti u jednu širu, optimističniju sliku.
Upitana da li su predstavnici Beograda i Prištine imali tu svest o hitnosti rešavanja pitanja, kaže da nema sumnje da su na razgovore došli sa ozbiljnošću.
- Sami su rekli da su nervozni i to su i bili, i počeli su da pričaju o praktičnim elementima, kako mogu da idu napred da se olakša život ljudima - rekla je ona.
Normalizacija odnosa, prioritet SAD

Direktor Kancelarije Stejt departmenta za južnu i centralnu Evropu Dejvid Kostelančik rekao je danas da priznanje Kosova od strane Beograda stoji na evropskom putu Srbije, da SAD znaju da to nije lak proces, ali da Beograd ima podršku Amerike.
Prema njegovim rečima, normalizacija odnosa strateški je prioritet SAD, jer je to način da se odredi put ka mirnoj i prosperitetnoj budućnosti.
Govoreći o nedavno održanim izborima na Kosovu rekao je da SAD podržavaju i imaju nadu i očekivanje da će biti formirana vlada koja će biti za dijalog, vlada koja će govoriti jednim glasom i imati objektivne ciljeve.
- SAD će i dalje podržavati nezavisnost i suverenitet Kosova ali jasno smo rekli da put u budućnost nije zamisliv bez pomirenja sa Srbijom - rekao je Kostelančik.

Kada je reč o Beogradu, kaže da je on "agresivan" u nameri da delegitmizuje Kosovo na međunarodnoj sceni, čime se narušava, kako kaže, atmosfera za kompromis.
- To što su sada iz SAD dva čoveka fokusirana na region znači da imaju snažnu podršku i punu pažnju vlade da se ulože napori da se to pitanje reši jednom zauvek - ističe on.
Beogradu i Prištini je poručio "nemojte propustiti priliku", ponovivši stav Vašingtona da je obostrano priznanje suština sporazuma između dve strane, koji treba da im omogući da ostave sukobe u prošlosti i da iskoriste potencijle.
On je rekao da imenovanje Ričarda Grenela od strane predsednika Trampa i Metjua Palmera od strane državnog sekretara Pompea ukazuju na to koliko je pažnja SAD usmerena na Zapadni Balkan i da region ima partnera u SAD.

Dijalog odmah nakon formiranja vlade
Govoreći o dijalogu Beograda i Prištine, direktorka za jugoistočnu Evropu i Tursku u Ministarstvu spoljnih poslova Nemačke Suzana Šic, navela je da se nada da će dijalog Beograda i Prištine početi čim bude formirana nova vlada u Prištini, i istakla da je održiv dogovor potreban celom regionu.
Šic je rekla da je bilo potrebno mnogo hrabrosti da se pokrene dijalog i dođe do prvog dogovora, ali da taj proces, očigledno, još nije završen.
Foto: Maja Kocijančić / Twitter
Dijalog u Briselu
- Potreban je proces u kojem će sve strane u obe zemlje doći do održivog dogovora koji se može implementirati i koji će pokriti sva otvorena pitanja - rekla je Šic.
Ona je istakla da dogovor dve strane mora doprineti stabilnosti u regionu, a da ne sme doneti još nestabilnosti.
Govoreći o evropskoj perspektivi regiona, Šic je istakla stav Nemačke da EU nije potpuna bez Zapadnog Balkana, i istakla da je ta zemlja ubedjena da naredni koraci na tom putu moraju biti odmah preduzeti.
Podsetivši da je na Samitu u Solunu 2003. godine, EU dala evropsku perspektivu celom Zapadnom Balkanu, Šic je istakla da smo danas dalje nego tada, ali da još ima prostora.
Ona je istakla i da se nada da će Evropski savet doneti odluku o otvaranju pregovora sa Albanijom i Severnom Makedonijom.
- To će biti važan signal ne samo za njih, nego i za Srbiju, Kosovo, BiH, ali i EU, jer odluke koje smo doneli 2003. godine su bile i u interesu EU, u našem interesu kad je reč o bezbednosti, da ovaj region bude bliži našim demokratskim standardima i vrednostima - rekla je ona.
Govoreći o Berlinskom procesu, ona je rekla da je 2014. godine, kada je pokrenut, trebalo da poboljša saradnju zemalja Zapadnog Balkana međusobno, ali i sa EU. Pohvalila je inicijativu Srbije, Severne Makedonije i Albanije o uklanjanju barijera, u Srbiji poznatu kao "mali Šengen".

Nastavak na Press...






Povezane vesti

Kako su Brisel i Priština združenim snagama prevarili Srbe

Izvor: 011vodič.com, 17.Okt.2019

Šest godina od kako je potpisan Briselski sporazum nikome nije jasno da li je on mrtav ili je još na aparatima za održavanje. Činjenica je da nije ispunjena samo odredba koja ide u korist srpskog naroda.. U vreme kada je ovaj sporazum potpisan između Beograda i Prištine, a uz posredovanje EU...

Nastavak na 011vodič.com...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Press. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Press. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.