Izvor: VOA, 19.Dec.2016, 13:55 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Elektorski koledž SAD danas o potvrđivanju Trampove pobede
Sledeće poglavlje burnih predsedničkih izbora u SAD odigrava se u ponedeljak, kada se očekuje da Elektorski koledž glasanjem potvrdi da je milijarder i magnat nekretnina Donald Tramp postati novi, 45. predsednik države.
Amerikanci znaju od početka novembra da će Tramp preuzeti Belu kuću gde će 20. januara biti inaugurisan, iako to nije potvrđeno većinom takozvanih popularnih glasova, već rezultatom pojedinačnog glasanja u 50 država i u glavnom gladu SAD, Vašingtonu.
Pobednik po broju glasova u svakoj pojedinačnoj državi po pravilu dobija sve glasove Elektorskog koledža iz te države, koji su dodeljeni po proporciji u zavisnosti od populacije države. Svih 538 elektora će glasati tako u ponedeljak u svojim glavnim gradovima saveznih država.
Demokratska kandidatkinja, bivša američka državna sekretarka Hilari Klinton, pobedila je Trampa sa skoro 2,9 miliona glasova na nacionalnom nivou. Ali, republikanac Tramp pobedio je tamo gde je bitno, u dovoljno državnih takmičenja što mu je obezbedilo 306 elektorskih glasova, što je više opd 270 koliko mu je potrebno, naspram 232, koliko je osvojila Klintonova,
Klintonova je sakupila veliku razliku u glasovima u Kaliforniji i Njujorku što joj je dalo prednost u broju glasova na nacionalnom nivoru, dok je Tramp osvoji dovoljno država, u nekim slulajevima relativno tesno, da bi obezbedio prednost u Elektorskom koledžu za četvorogodišnji mandat na poziciji lidera nacije. To će biti peti put u istoriji SAD, i drugi u poslednjih 16 godina, da pobednik po popularnim glasovima, na nivou cele SAD, nije dobio i dovoljno glasova za presudni Elektorski koledž.
Obično formalnost, ali ne i ove godine
U većini izbornih godina, glasanj u Elektorskom koledžu je tek malo više od puke formalnosti. Ali, to nije slulčaj ove godine.
Zbog tesne i ogorčene borbe, i nastavljanja protivljenja Trampovoj pobedi kod mnogih podržavaoca Klintonove, hiljade amerikanaca bombardovale su 306 republikanskih elektora mejlovima i telefonskim pozivima zahtevajući od njih da odbace Trampovu pobedu, bilo glasajući za Klintonovu ili nekog drugog, prihvatljivijeg republikanca. U malo verovatnom razvoju događaja, ukoliko 37 republikanskih elektora odstupi od Trampa i ukoliko se glasanje završi sa nerešenih 269, Predstavnicički dom, koga kontrolišu republikanci, će izabrati predsednika.
Većina elektora, međutim, vezano je zakonima u svojim državama da glasa za kandidata koji je osvojio većinu u tim državama, ili ako ne, izjavljuje da se oseća moralno obaveznim da glasa u Elektorskom koledžu onako kako je njihova država glasala.
Verolomni elektori
Verolomni ili neverni elektori, oni koji u Elektorskom koledžu glasaju za nekog drugog, umesto za onoga ko je pobedio u njihovoj državi, nisu nepoznanica u američkim političkim analima, ali su retkost i tek ih je "šačica" otkako je Elektorski koledž osnovan 1789. godine.
Nekoliko američkih informativnih kanala koji su intervjuisali bar neke od elektora 2016. godine, navode da ogromna većina planira da se vrati pobedniku u njihovim državama, sa samo jednim republikanskim elektorom, Krisom Saprunom u jugozapadnj državi Teksas, koji je rekao da neće glasati za Trampa.
Sapurn je, pak, rekao Glasu Amerike da je broj nevernih elektora "više nego samo ja. Mislim da idemo ka broju (od 37), koliko nam je potrebno da prebacimo ovo Zastupničkom domu".
On je odbio da kaže kome će dati svoj glas u ponedeljak. Rekao je da je Tramp "dokazao sebe kao demagoga", nastavljajući da napada ljude koji su ga kritikovali i nakon izbora, gotovo na isti način na koji je to činio tokom duge precedničke kampanje.
Neki analitičari su predvideli da bi moglo biti više prebega od Sapruna, ali dok se glasovi Elektorskog koledža ne prebroje 6. januara, niko neće to znati pouzdano.
Tramp se oglasio na tviteru u nedelju kako bi kritikovao napore da mu se oponira.
"Kad bi se moji brojni podržavaoci pretili i ponašali se onako kako to rade oni koji su izgubili izbore, izazvali bi gnev i bili nazivani groznim imenima", napisao je.
Očevi osnivači nacije koji su raspravljali kako da se bira predsednik države, odlučili su se protiv popularnih glasova u strahu da bi mogla nastati vladavina rulje ili da bi najveće države imale preveliku kontrolu nad konačnim izborom, da su osnovali Elektorski koledž, sa ciljem da se čak i najmanjim državama da bar po tri elektorska glasa.
Po sadašnjem stanju stvari, sedam država i prestonica SAD, Vašingon, imaju po tri elektorska glasa. Države na obali Pacifika i Kalifornija imaju najviše, 55.
Ken Bredermajer
Pogledaj vesti o: Nekretnine, Donald Tramp, Vašington
SAD: Elektori glasaju o izboru 45 predsjednika
Izvor: Radio Slobodna Evropa, 19.Dec.2016
Elektori su se okupiliu svih američkih 50 država i glavnom gradu Washingtonu, koji je zasebna federalna jedinica, kako bi službeno izabrali predsjednika i potpredsjednika SAD. Povijesno, elektori su rijetko prkosili volji birača u njihovim saveznim državama. A i kada jesu, njihov prelazak u suparnički...















