Demokratama Senat, republikancima Predstavnički dom

Izvor: Glas javnosti, Beta, Tanjug, 04.Nov.2010, 07:07   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Demokratama Senat, republikancima Predstavnički dom

VAŠINGTON - Američki izbori za Kongres doneli su republikancima većinu u Predstavničkom domu, ali su demokrate zadržale tesnu kontrolu nad Senatom. Prema još nepotpunim podacima, ocenjuje se da su republikanci povećali broj svojih kongresmena u Predstavničkom domu za najmanje 60, što je njihov rekord još od 1948. godine. Takođe, republikanci su demokratama uzeli najmanje šest mesta u Senatu.

Obama čestitao
>> Pročitaj celu vest na sajtu Glas javnosti << />
Američki predsednik Barak Obama čestitao je liderima republikanaca

pobedu na izborima u kojima su preoteli demokratama većinu u

Predstavničkom domu Kongresa SAD i povećali zastupljenost u Gornjem domu

- Senatu. Predsednik je uputio čestitke republikancu Džonu Bejneru

(John Boehner) koji će biti novi predsednik Predstavničkog doma i

zameniti demokratu Nensi Pelosi. Bejner je rekao da je razgovor bio

kratak, ali prijatan i da su on i Obama razgovarali o tome da rade

zajedno na izbornim prioritetima, koji su, prema novom vođi

Predstavničkog doma, smanjenje potrošnje i stvaranje novih radnih mesta.

Prema saopštenju Bele kuće, američki predsednik je takođe pozvao

telefonom i vođu republikanaca u Senatu Miča Makonela, prenosi Beta.

Legalizacija marihuane nije prošla

Legalizacija marihuane nije dobila podršku kalifornijskih glasača, prve su procene američkih medija.

"Predlog 19" o legalizaciji uživanja, uzgajanja i prodaje kanabisa

podnet biračima na glasanje nije prihvatilo 53 odsto glasača dok je

podržalo 47 odsto, javlja Si-En-En (CNN). U državi u kojoj su uzgajanje i

upotreba marihuane u medicinske svrhe legalizovani još 1996, predlog

ovog zakona omogućio bi stanovnicima Kalifornije starijim od 21 godine

da poseduju oko 30 grama marihuane i da je uzgajaju na polju ne većem od

2,3 kvadratna metra. Da je predlog izglasan, uzgajanje i promet

marihuane bili bi oporezovani na osnovu zakona i odluka gradskih i

opštinskih vlasti, prenosi Beta.

Na izborima se glasalo za mandate svih 435 članova Predstavničkog doma i za 37 senatora. Dosadašnji odnos snaga u Senatu bio je 57 demokrata, 41 republikanac i dva nezavisna senatora, a u Predstavničkom domu 256 demokrata prema 178 republikanaca, uz jedno upražnjeno kongresmensko mesto.

Kongresmenima u Predstavničkom domu mandat traje dve godine, dok je senatorima šest godina. Svake dve godine za otprilike trećinu od ukupno 100 članova Senata ističe mandat. U SAD je gotovo pravilo da na kongresnim izborima posle prve dve godine mandata novog predsednika, njegova stranka zabeleži gubitke, ali od veličine poraza u velikoj meri zavise predsednikovi izgledi da osvoji novi mandat.

Istorijski gledano, kontrola republikanaca nad Predstavničkim domom neće biti nova situacija za SAD.

Suprotno uvreženom mišljenju, u većem delu moderne istorije SAD, predsednik nije bio iz stranke koja je kontrolisala Kongres. Od 1945. godine, ukupno je 20 godina ista stranka istovremeno imala predsednika, kao i većinu u Senatu i Predstavničkom domu. Kongres je, međutim, veći deo tog perioda bio pod kontrolom iste stranke, a tokom svega 10 godina su Senat i Predstavnički dom imali različite stranačke većine. U prvih šest američkih država koje su zatvorile birališta, preliminarni rezultati su, prema očekivanjima, pokazali očekivani uspeh republikanskih kandidata na izborima za Kongres.
Pogledaj vesti o: Vašington

Nastavak na Glas javnosti...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Glas javnosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Glas javnosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.