
Izvor: Glas javnosti, Beta, Tanjug, 04.Nov.2010, 07:07 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Demokratama Senat, republikancima Predstavnički dom
VAŠINGTON - Američki izbori za Kongres doneli su republikancima većinu u Predstavničkom domu, ali su demokrate zadržale tesnu kontrolu nad Senatom. Prema još nepotpunim podacima, ocenjuje se da su republikanci povećali broj svojih kongresmena u Predstavničkom domu za najmanje 60, što je njihov rekord još od 1948. godine. Takođe, republikanci su demokratama uzeli najmanje šest mesta u Senatu.
Obama čestitao
>> Pročitaj celu vest na sajtu Glas javnosti << />
Američki predsednik Barak Obama čestitao je liderima republikanaca
pobedu na izborima u kojima su preoteli demokratama većinu u
Predstavničkom domu Kongresa SAD i povećali zastupljenost u Gornjem domu
- Senatu. Predsednik je uputio čestitke republikancu Džonu Bejneru
(John Boehner) koji će biti novi predsednik Predstavničkog doma i
zameniti demokratu Nensi Pelosi. Bejner je rekao da je razgovor bio
kratak, ali prijatan i da su on i Obama razgovarali o tome da rade
zajedno na izbornim prioritetima, koji su, prema novom vođi
Predstavničkog doma, smanjenje potrošnje i stvaranje novih radnih mesta.
Prema saopštenju Bele kuće, američki predsednik je takođe pozvao
telefonom i vođu republikanaca u Senatu Miča Makonela, prenosi Beta.
Legalizacija marihuane nije prošla
Legalizacija marihuane nije dobila podršku kalifornijskih glasača, prve su procene američkih medija.
"Predlog 19" o legalizaciji uživanja, uzgajanja i prodaje kanabisa
podnet biračima na glasanje nije prihvatilo 53 odsto glasača dok je
podržalo 47 odsto, javlja Si-En-En (CNN). U državi u kojoj su uzgajanje i
upotreba marihuane u medicinske svrhe legalizovani još 1996, predlog
ovog zakona omogućio bi stanovnicima Kalifornije starijim od 21 godine
da poseduju oko 30 grama marihuane i da je uzgajaju na polju ne većem od
2,3 kvadratna metra. Da je predlog izglasan, uzgajanje i promet
marihuane bili bi oporezovani na osnovu zakona i odluka gradskih i
opštinskih vlasti, prenosi Beta.
Na izborima se glasalo za mandate svih 435 članova Predstavničkog doma i za 37 senatora. Dosadašnji odnos snaga u Senatu bio je 57 demokrata, 41 republikanac i dva nezavisna senatora, a u Predstavničkom domu 256 demokrata prema 178 republikanaca, uz jedno upražnjeno kongresmensko mesto.
Kongresmenima u Predstavničkom domu mandat traje dve godine, dok je senatorima šest godina. Svake dve godine za otprilike trećinu od ukupno 100 članova Senata ističe mandat. U SAD je gotovo pravilo da na kongresnim izborima posle prve dve godine mandata novog predsednika, njegova stranka zabeleži gubitke, ali od veličine poraza u velikoj meri zavise predsednikovi izgledi da osvoji novi mandat.
Istorijski gledano, kontrola republikanaca nad Predstavničkim domom neće biti nova situacija za SAD.
Suprotno uvreženom mišljenju, u većem delu moderne istorije SAD, predsednik nije bio iz stranke koja je kontrolisala Kongres. Od 1945. godine, ukupno je 20 godina ista stranka istovremeno imala predsednika, kao i većinu u Senatu i Predstavničkom domu. Kongres je, međutim, veći deo tog perioda bio pod kontrolom iste stranke, a tokom svega 10 godina su Senat i Predstavnički dom imali različite stranačke većine. U prvih šest američkih država koje su zatvorile birališta, preliminarni rezultati su, prema očekivanjima, pokazali očekivani uspeh republikanskih kandidata na izborima za Kongres.
Pogledaj vesti o: Vašington