Izvor: RTS, 27.Maj.2010, 17:03 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Nagodba u Njivicama
Ratko Mladić sa hrvatskim generalima dogovarao isporuke oružja i nafte, prekide vatre i zajedničku borbu protiv Bošnjaka. U julu 1993. Hrvati, u zamenu za oružje i "učinjene usluge", platili devet miliona nemačkih maraka, piše Jutarnji list.
General Ratko Mladić se sastajao sa hrvatskim generalima, dogovarao prekide vatre, isporuke oružja i nafte i zajedničku borbu protiv bošnjačke Armije >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << BiH, od 1992. godine pa tokom celog rata.
"Naš cilj je Banovina iz 1939. Ako to ne postignemo, nastavljamo rat", zapisao je Mladić Praljkove reči.
Hrvatima nije u interesu rat sa Srbima. Rat će prestati dogovorom Hrvata i Srba. Prava opasnost su Muslimani, govorio je Praljak uveravajući Mladića da je sporazum Tuđmana i Izetbegovića formalan i donesen na insistiranje Amerikanaca, da bi se dodvorili islamskom svetu. Poslednja beleška sa tog susreta su Praljkove reči: "Treba iseliti Hrvate iz Vojvodine".
Na drugom sastanku, 26. oktobra 1992, Praljak kaže: "Na dobrom smo putu da prisilimo Aliju da podeli Bosnu. Mi ćemo ga naterati da sedne za sto sa Bobanom i Karadžićem. Interes nam je da Muslimani dobiju svoj kanton da bi se odselili".
U julu 1993. Mladić i Karadžić su bili na sastanku kod u Beogradu. Slobodan Milošević im je govorio da ne bi trebalo davati preveliku podršku Hrvatima.
Karadžić je rekao da treba pomoći Hrvatima, da bi se Muslimani prisilili na podelu Bosne. Karadžić je upozorio da, ako Hrvati napadnu RSK, Srbi iz BiH moraju poslati dva korpusa da pomognu Martiću. Milošević je na to rekao: "Ne bih ja išao na presecanje Muslimana na dve autonomije. Mi smo ih nudili Hrvatima, a Tuđman je rekao uzmite ih vi".
U svom dnevniku general Mladić je ostavio beleške sa susreta sa Slobodanom Praljkom, Jadrankom Prlićem, Antom Rosom, Milivojem Petkovićem i drugim hrvatskim predstavnicima, piše Jutarnji list.
Sastanci su uglavnom održavani u mađarskom gradu Pečuju ili Njivicama u Crnoj Gori.
Deo Mladićevog dnevnika objavilo je Haško tužilaštvo, kako bi ga koristilo kao dokaz protiv Prlića, Praljka i ostalih čelnika hrvatske Herceg-Bosne, kojima se sudi u Hagu.
Sastanak, koji je održan 8. jula 1993. godine u, Njivicama bio je finansijski "najteži". Na njemu je učestvovao Milivoj Petković, u to vreme načelnik Glavnog štaba HVO-a. Sastanak se odigrao u vreme ratnih sukoba Hrvata i Bošnjaka.
Mladić je tada zabeležio da je, u zamenu za oružje i "učinjene usluge", hrvatska strana položila 1.191.246 nemačkih maraka i dve cisterne dizela. Na sastanku je dogovoreno da Hrvati plate još 8.092.032 marke u roku od nedelju dana. Sav novac je došao iz Hrvatske, jer se u to vreme Hrvatsko Vjeće Odbrane finansiralo direktno iz Zagreba, navodi Jutrnji list.
Na sastanaku 5. oktobra 1992. godine, Mladić se našao sa delegacijom Hrvatske i Herceg-Bosne, u Pečuju. Predstavnik Hrvatske je bio Slobodan Praljak, koji je tada bio pomoćnik ministra odbrane Gojka Šuška.
Praljak je od Ratka Mladića tražio da srpske snage prekinu granatirnje Slavonskog Broda. Na sastanku je predloženo da Hrvati iz Jajca Srbima daju struju, a da im oni, zauzvrat, puste vodu. Prema dnevničkim beleškama, Slobodan Praljak je tada Ratku Mladiću predložio obustavu sukoba.
