Svaka godina van EU Srbiju papreno košta

Izvor: Politika, 12.Feb.2010, 23:02   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Svaka godina van EU Srbiju papreno košta

Već sam rekao službenicima da niko neće ići na letovanje dok se kvalitetni upitnik ne dostavi Briselu, kaže potpredsednik Vlade Srbije

„Gospodin File nam je rekao da će nam, po dobijanju ’zelenog svetla’, Evropska komisija ekspresno poslati upitnik. Rekao je da će to biti pitanje sata ili dana, ne nedelja i meseci.”

Ovim rečima Božidar Đelić, potpredsednik vlade Srbije zadužen za evropske integracije, prenosi jedan od rezultata svog >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << prekjučerašnjeg susreta s novim evropskim komesarom za proširivanje Štefanom Fileom. Đelić, u intervjuu za „Politiku”, kaže da je to „veoma ohrabrujuće” jer će Srbija biti spremna za ovaj korak i već u maju pripremiti sve odgovore na upitnike koje su dobile zemlje koje su mesec ispred nje u ovoj proceduri.

„Već sam rekao službenicima da niko neće ići na letovanje dok se kvalitetni upitnik ne dostavi Briselu”, dodaje vicepremijer.

Iako je bilo nekih najava španskih zvaničnika da bi špansko predsedništvo moglo staviti zahtev Srbije za članstvo u EU pred Savet ministara već u martu, posle susreta s Fileom izjavili ste da će se to dogoditi najverovatnije u junu. Kako to komentarišete?

Špansko predsedništvo je reklo da će pokušati da stavi zahtev Srbije za članstvo pred Savet EU što pre,ali je i veoma jasno podvuklo da je za to potreban konsenzus svih zemalja članica. Očigledno je da neće biti moguće postićitakav konsenzus pre početka ratifikacije SSP-a sredinom godine. Ratifikacija podrazumeva da Srbija ponovo dobije pozitivan izveštaj Serža Bramerca. Naravno, izručenje preostalih haških optuženika bi odmah odblokiralo proces. Ne treba tražiti uslove tamo gde ih nema, ali treba podsetiti da je Hag uslov koji neće nestati sve dok se ne ispuni u potpunosti.

Srbija se nada prihvatanju kandidature do kraja ove godine. Je li to, iz najnovije vizure, ostvarivo?

Ukoliko dobijemo upitnik pre leta –da. Biće teško, nategnuto, ali tehnički izvodljivo. Drugog marta ćemo održati prvu sednicu Odbora Srbija–EU za praćenje primene Prelaznog sporazuma gde će se razmotriti sve što smo uradili od januara 2009. godine, tako da ćemo i po tom pitanju imati jake argumente. Trenutno je aktuelna procena očuvanja i razvoja naših evropskih kapaciteta u kontekstu smanjenja administracije.

Ako ratifikacija SSP-a počne u junu, da li, zatim, očekujete probleme prilikom ratifikacije sporazuma u zemljama članicama?

Ne bi trebalo da bude problema. Zaključci Saveta ministara EU prošlog decembra su tim povodom veoma jasni. Oni predviđaju početak ratifikacije odmah po usvajanju pozitivne procene saradnje s Hagom. S druge strane, moramo biti svesni činjenice da je novi Lisabonski sporazum povećao ulogu nacionalnih parlamenata i Evropskog parlamenta. U Nemačkoj je ta evolucija jošizraženija. Naime, prošlogodišnjom odlukom nemačkog Ustavnog suda iz Karlsruea, Donji dom, Bundestag,mora biti prethodno konsultovan oko mnogih evropskih pitanja, naročito oko svakog koraka koji se tiče proširenja EU. Zbog toga, posle Dunavskog samita krajem februara u Budimpešti, novoj regionalnoj inicijativi gde smo imali odličan start, moja sledeća poseta, najverovatnije u martu, bićeposvećena Berlinu, naročito Bundestagu.

Nemački ambasador u Srbiji Volfram Mas kaže da agenda 2014. nije realna jer put od kandidata do članstva nije mogućno preći za četiri godine. Kakvo je Vaše mišljenje s tim u vezi?

Nemački glas je jedan od najvažnijih unutar EU. Moramo shvatiti argumente koji stoje iza takvih stavova i, što je najvažnije, delovati tako da se naši i nemački ciljevi i stavovi što više približe. U momentu velike ekonomske krize, posle – po njihovim viđenju – nedovoljno uspešnog proširenja 2007. godine, nerazrađenog funkcionisanja Lisabonskih institucija, nedoumicaoko ulaska Turske u EU, daljih trzavica između zemalja zapadnog Balkana, nikoga ne treba da iznenadi opreznost nemačkog javnog mnjenja. Cilj Srbije je da postane veoma uspešna članica EU. Mi moramo kroz unapređenje našeg društva i ekonomije postati privlačni član za sve, pa i za Nemačku. To smo rekli predsedniku EU komiteta bavarskog CSU prošlog leta.

Najlakše bi mi bilo da kažem da ćemo ući u EU kada uđemo, da datumi nisu bitni, da je samo proces bitan. Ali to ne bi bila istina. Uz bezbednost koje članstvo donosi građanima kao i sigurnost koje donosi investitorima, doprinos evropskog budžeta Srbiji bi se povećao bar za dve milijarde evra godišnje. Svaka godina van EU Srbiju papreno košta! Pogledajmo i EU solidarnost na koju su mogle da računaju jedna Mađarska, sada jedna Grčka. Bez garancija i solidarnosti EU bi te dve zemlje i mnoge druge doživele finansijski i socijalni krah. Zbog toga ćemo i u budućnosti zacrtavati ciljeve, ponekad i davati rokove jer je to u najdubljem interesu naših građana i naše privrede.

Pre nekoliko dana pojavila se tvrdnja koju, pod naslovom ,,Velika iluzija Srbije o pristupanju” iznosi „Vac Obzerver”, da će Srbija tek 2018. ili čak 2020 ući u EU. Tu se, između ostalog, kaže da bez dogovora oko Kosova nema zelenog svetla u EU za pristupanje Srbije. Da li Vi očekujete da će Kosovo biti kamen o koga će se spotaći Srbija, kad je reč o EU?

Kao što subezbroj puta reklievropski zvaničnici, rešenje kosovskog pitanja i evropska perspektiva Srbije su dva odvojena procesa. Zapravo,želja Evrope da svi građani Balkana budu unutar EU će biti snažan argument da se po pitanju statusa Kosova napokon pronađe kompromis kroz pregovore. Zbog toga je politika i Evropa i Kosovo toliko delotvorna za Srbiju.

Ketrin Ešton će 18. februara posetiti Beograd. Šta bismo mogli da očekujemo od susreta s novim visokim predstavnikom EU za spoljnu politiku i bezbednost?

Očekujemo od sastanka s gospođom Ešton bolje razumevanje za situaciju u kojoj se nalazimo kao država, njen direktan uvid u teškoće s kojima se suočavaju naši građani, dogovor za rešavanje problema poput onih koji muče izbeglice. S druge strane, ona će videti i potencijale Srbije, bezbednosne, infrastrukturne, ljudske, ekonomske, duhovne.

Istovremeno, Štefan File bi trebalo da bude u Zagrebu. Da li od nove evropske garniture očekujete veću posvećenost integraciji zapadnog Balkana u EU?

Evropa ima mnogo veću dozu kontinuiteta od one koju našigrađani očekuju. Ništa se ne menja preko noći u Evropi. Dobar deo razgovora s gospodinom Fileom je bio posvećen regionalnoj saradnji. Konstruktivnost Srbije oko razvoja situacije u Bosni je pohvaljena. Mnogi, pa i on, nadaju se značajnom unapređenju odnosa između Srbije i Hrvatske. Mi ćemo u strogom okviru naše državne politike oko Kosova dati maksimalan napor da i građani naše južne pokrajine budu uključeni u sve pozitivne pomake u regionu.

Biljana Čpajak

[objavljeno: 13/02/2010]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.