Ramuš Haradinaj podneo ostavku, ide u Hag

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 19.Jul.2019, 16:34   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Ramuš Haradinaj podneo ostavku, ide u Hag

Premijer privremenih prištinskih institucija, Ramuš Haradinaj, podneo je danas neopozivu ostavku.

On je na kraju današnje sednice vlade kao razlog ostavke naveo to što je dobio poziv Specijalnog suda kao osumnjičeni.

Specijalni sud je formiran radi utvrđivanja zločina koje su tokom poslednjih sukoba na KiM počinili pripadnici tzv. OVK nad Srbima i ostalim pripadnicima manjina i lojalnim Albancima, kao osumnjičeni.

On je rekao da će vlada nastaviti >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << da funkcioniše bez vakuuma, prenela je Koha.

Haradinaj je rekao da su članovi njegovog kabineta prvi koje je obavestio o ostavci, te da će o tome zvanično obavestiti i sve relevantne institucije,

"Uvek ću ostati veran domovinu... Moja ostavka je neopoziva", rekao je on.

Haradinaj je rekao da odgvornost sada prelazi na predsednika Hašima Tačija koji treba da počne konsultacije i odredi datum vanrednih parlamentarnih izbora.

Ostavka je neopoziva, takse ostaju

Haradinaj je održao je konferenciju za novinare na kojoj je saopštio da podnosi neopozivu ostavku na premijersku poziciju, ali takse prema Srbiji i BiH ostaju, Kosovske bezbednosne snage nastaviće da se razvijaju, a Trepča je, kazao je, spremna za investicije.

I novinarima je rekao da je dobio poziv od Specijalizovanih komora Specijalnog suda u Hagu, koji je formiran za istragu zločina koje su tokom poslednjih sukoba na Kosmetu, počinili pripadnici tzv. OVK, kao osumnjičeni, te da mu je ta pravosudna institucija ponudila da se odazove kao premijer ili obični građanin.

Upitan da li su još neki politički lideri Albanaca dobili poziv Specijalnog suda, Haradinaj je rekao da ne zna, preneli su prištinski mediji.

Rekao je i da je sada odgovornost na predsedniku Hašimu Tačiju da odredi datum vanrednih parlamentarnih izbora na kojima će, kako je rekao, učestvovati i njegova Alijansa za budućnost Kosova, te da očekuje da će pobediti i ponovo biti na vlasti.

Haradinaj je priznao novinarima da je uzbuđen zbog ove odluke koju je, kako je kazao, nije bilo lako doneti.

Haradinaj je jedan u nizu pozvanih bivših komandanata tzv. OVK, ali prvi predstavnik privremenih prištinskih institucija.

On je ponovio da se na Prisistinu vrši "nepravedni pritisak zbog zahteva da Beograd prizna kosovsku nezavisnost u postojećim granicama.

"Podela Kosova i formiranje nekakve 'Dodik republike' neprihvatljivo je za Kosovo i stabilnost u regionu. Tržiste Kosova je cena za priznanje. Medunarodna zajednica greši što insistira na necemu što ne može da da dobije. A greši i deo kosovskog rukovodstva koje svojim izjavama slabi legitimitet odluke o uvođenju taksi prema Srbiji i BiH. Pre ili kasnije shvatice se kolika se šteta nanosi zemlji zbog nedostatka jedinstva i zajedništva među političkim liderima", kazao je Haradinaj.

Haradinaj: "Ja nisam optužen, već sam pozvan na saslušanje"

"Ja nisam optužen, već sam pozvan na saslušanje", rekao je Haradinaj, koji smatra da ne zaaslužuje ovakvu realnost.

"Podnosim neopozivu ostavku na položaj premijera Republike Kosovo i želim da vam zahvalim na vašem poverenju i podršci. Razlog za ovu odluku je da sam pozvan da se pojavim na saslušanju iz specijalizovanih haških komora kao osumnjičeni. Vlade i vlast su međusobno zamjenjive, mi živimo u demokratiji, čast premijera i države mora biti očuvana i ja nikada neću pokleknuti. U Hag idem kao Ramuš Haradinaj, gde ću branitii čast albanskih boraca.

Moja nevinost tokom rata OVK potvrđena je sa dve presude koje niko ne može da pobije. Moja zemlja je Kosovo, Kosovo nematerijalno sa multietničkom, višejezično, sa teritorijom i granicama, Kosovo je nepravedno pritisnuto da povuče takse uvedene prema Sriji...", rekao je Haradinaj, prenela je prištinska Bota sot.

List podseća da je ovo drugi put da Haradinaj podnosi ostavku na premijersku funkciju kao osumnjičeni za ratne zločine.

Prvi put je ostavku podneo na mesto premijera nakon što je od Haškog suda 2005. optužen za ratne zločine nad nealbancima i civilima.

Haradinaj - ostavka, drugi put

Ramuš Haradinaj, premijer privremenih prištinskih institucija, nije danas prvi put podneo ostavku na premijersku dužnost da bi se odazvao sudu u Hagu, gde je jednom već bio optužen za ratne zločine počinjene nad srpskim civilima i pripadnicima drugih nealbanaca, kao i lojalnih Albanaca.

Haški tribunal ga je, međutim, te optužnice oslobodio zbog nedostatka dokaza.

Prvi put je ostavku podneo 2005. nakon samo 100 dana provedenih na vlasti.

U svom tadašnjem obraćanju građanima Kosova, Haradinaj je rekao da je to bio jedan od najtežih dana u njegovom životu.

"Ovo je jedan od mojih najtežih dana, ali sloboda ima visoku cenu...", rekao je i dodao da će se suočiti sa optužbama haškog tribunala, te pozvao narod Kosova da prihvati takvu njegovu odluku.

"Tražim od vas da prihvatite ovu sudbinu, molim vas da prihvatite sve što je gotovo nemoguće prihvatiti, ali učinite to u čast zemlje i nacije", rekao je Haradinaj.

Protiv Ramuša Haradinaja pred Haškim sudom vođena su dva procesa u kojima je pravosnažno oslobođen zbog nedostatka dokaza.

Haradinaja, bivšeg komandanta OVK u zoni pod nazivom Dukađini (koja je obuhvatala delove opština Dečani, Đakovica, Peć, Istok i Klina koje je naseljavao mahom albanski živalj), prva optužnica je teretila za okrutno postupanje, torturu i ubistva ljudi zatočenih u improvizovanim logorima.

Uz Haradinaja na optuženičkoj klupi našli su se Idriz Baljaj i Lahi Ibrahimaj, a šest godina zatvora, koje je odslužio, dobio je Ibrahimaj.

Nakon žalbe Haškog tužilaštva Apelacionom veću, suđenje vraćeno na početak po manjem broju tačaka optužnice.

Međutim tada su svedoci odbijali da svedoče ističući nedovoljne mere zaštite.

I u ponovljenom suđenju optuženi Haradinaj, Baljaj i Ibrahimaj su oslobođeni zbog nedostatka dokaza.

Početkom januara 2017. uhapšen je na švajcarsko-francuskoj granici po poternici Srbije, ali ga je Apelacioni sud u Kolmaru oslobodio odbijanjem zahteva Srbije za njegovu ekstradiciju kao bivšeg vođe terorističke OVK.

Haradinaj je rođen 3. jula 1968. u selu Glođane kod Dečana na Kosovu.

Posle demonstracija kosovskih Albanaca 1989. emigrirao je u Švajcarsku, gde je regrutovan u Narodni pokret Kosova iz kojeg je kasnije nastala tzv. Oslobodilačka vojska Kosova.

U Švajcarskoj je učio kung-fu i ratne veštine. A u Albaniji je 1996. završio obuku i učestvovao u stvaranju terorističkih baza u gradovima Kuks i Tropoja. Na Kosovo je često dolazio ilegalno, a trajno se vratio sredinom 1997, kada je s braćom Dautom i Škeljzenom organizovao terorističke napade na policiju širom Metohije.

U aprilu naredne godine postao je jedan od regionalnih komandanata terorističke OVK.

Na njegovu inicijativu u Glođanu je formirana specijalna jedinica OVK „Crni orlovi“, kojoj se pripisuje odgovornost za mučenja i ubijanja više desetina srpskih civila, čija su tela nađena u Radonjićkom jezeru i po seoskim bunarima u opštini Dečani.

Vlasti u Beogradu optužile su Haradinaja da je odgovoran za mnoge zločine nad Srbima u tom delu Pokrajine i za njim raspisale poternicu.

Optužen je za masovno ubistvo Srba na području Glođana, gde je u leto 1998 na poljoprivrednoj plantaži nađeno više od 20 leševa.

Posle zvaničnog raspuštanja i demilitarizacije OVK, početkom 2000, formiran je Kosovski zaštitni korpus, u kojem je Haradinaj bio zamenik komandanta Agima Čekua.

Sa te dužnosti se povukao 11. aprila iste godine i najavio osnivanje stranke. Njegova stranka se zove Alijansa za budućnost Kosova, a pratile su je brojne kontroverzne aktivnosti tokom predizborne kampanje za lokalne izbore, oktobra 2000, i jedan, nikad do kraja rasvetljen incident, u kojem je Haradinaj ranjen.

Haradinaj je sa još tridesetak pripadnika KZK početkom jula 2000. napao porodicu Musaj iz okoline Dečana, potom je „teško ranjen“ i prebačen u Nemačku, a ubrzo po njegovom povratku ubijen je jedan član porodice Musaj.

U avgustu 2002. međunarodni tužilac na Kosovu podigao je optužnicu protiv Haradinaja zbog oružanog napada na jednu albansku porodicu 2000, ali nikada nije osuđen.

U svom autobiografskom delu „Priča o ratu i slobodi“, Haradinaj je izjavio da su pripadnici OVK „svakog dana ubijali srpske policajce“.

U okviru istrage o ratnim sukobima na Kosovu i Metohiji 1998. i 1999. i aktivnostima OVK, Haradinaj je u Prištini 10. novembra 2004. razgovarao sa istražiocima Haškog suda za ratne zločine počinjene na tlu bivše SFRJ , u vezi sumnji da je počinio ratne zločine nad Srbima i drugim nealbanskim stanovništvom tokom oružanih sukoba na Kosovu.

Povodom istrage Haškog tribunala protiv njega, sam Haradinaj odbacio je mogućnost podizanja optužnice Haškog tribunala. On je odmah posle izbora ocenio da je reč o „spekulacijama i glasinama“.

Tribunal je protiv Haradinaja (zajedno sa Idrizom Balajem i Lahi Brahimajem podigao optužnicu (slučaj br. IT-04-84-I), kojom ga po 37 tačaka tereti za zločine protiv čovečnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, na osnovu individualne krivične odgovornosti (koja uključuje i učešće u zajedničkom zločinačkom poduhvatu), počinjene u periodu od 1. marta do 30. septembra 1998. godine (u koje vreme je Haradinaj bio komandant operativne zone Dukađin (Metohija).

Haradinaj je po prijemu optužnice podneo ostavku na mesto premijera Kosova, i dobrovoljno se predao Tribunalu 9. marta 2005. Inače, nije se odmah složio sa američkom sugestijom da mirno i dostojanstveno ode u Hag, nego je tvrdio da mu je DŽejmi Rubin nešto obećavao u ime Medlin Olbrajt.

Kao komandant zone „Dukađin“, Haradinaj je slovio za najpouzdanijeg zapadnog saveznika na Kosovu, čiji su borci, osim sukoba sa srpskim snagama bezbednosti, veliku pomoć avijaciji NATO pružali i u otkrivanju neprijateljskih položaja.

Posle rata, tokom demilitarizacije OVK u snage za borbu protiv elementarnih nepogoda, Haradinajeve jedinice su se najbrže transformisale u Kosovski zaštitni korpus, zarad čega su mu povremeno opraštali „sitne nestašluke“, poput oružanih obračuna sa rivalskim klanovima na zapadu Kosova.

U takvim obračunima, navode poznavaoci tamošnjih zbivanja, ubijeno je i nekoliko potencijalnih svedoka koje bi glavni tužilac Haškog tribunala Karla del Ponte rado videla na svojoj strani.

Po izvorima iz inostranstva, a posebno onih iz Nemačke bio jedan od organizatora nasilja i etničkog čišćenja Srba u organizovanom pogromu od 17. do 19. marta 2004. godine.

Dana 4. marta 2005, sudija Bonomi je potvrdio optužnicu protiv Ramuša Haradinaja, Idriza Balaja i Lahija Brahimaja i naložio da bude zapečaćena.

Taj nalog je prestao da važi 10. marta 2005.

Svi su u prvom pojavljivanju pred Haškim tribunalom odbacili vlastitu krivicu za ratne zločine nad kosovskim Srbima, Romima i Albancima za koje su optuženi.

Prema navodima te optužnice, reč je o udruženom zločinačkom poduhvatu u kojem su optuženi učestvovali nastao je u aprilu 1998. ili pre tog meseca, a imao je za cilj da Oslobodilačka vojska Kosova (OVK) uspostavi potpunu kontrolu nad svojom operativnom zonom Dukađin, putem napada tamošnje civilno stanovništvo i njihovog i proganjanja, to jest putem protivpravnog uklanjanja srpskih civila s tog područja i nasilnog suzbijanja svakog stvarnog ili pretpostavljenog vida saradnje tamošnjih albanskih ili romskih civila sa Srbima.

Njegov zločinački cilj je, kako se navodi, uključivao zastrašivanje, otmice, zatvaranje, premlaćivanje, mučenje i ubijanje ciljnog civilnog stanovništva.

Tači: Žali zbog Haradinaja - pravda OVK

Predsednik privremenih vlasti u Prištini Hašim Tači izrazio je danas žaljenje zbog ostavke premijera Ramuša Haradinaja, koji je zbog poziva tužilaštva specijalnog suda za ratne zločine OVK odlučio da napusti funkciju.

„Poštujem njegovu odluku i kao predsednik Kosova vas uvaravam da ću delovati na osnovu mojih ustavnih i zakonskih nadležnosti, a o odlukama će građani biti obavešteni blagovremeno“, napisao je Tači na svom fejsbuk nalogu.

On je istakao da veruje u „nevinost“ takozvane OVK i visoke moralne vrednosti „vojnika slobode“.

„Ni vrednosti naše slobode, ni rat OVK niko ne može da naruši“, naglasio je Tači.

On je naveo da je danas tužilaštvo specijalnog suda, pored Haradinaja, poziv uputilo i bivšem načelniku štaba OVK Bislimiju Zirapiju, inače njegovom savetniku, kao i nekoliko drugim bivšim oficirima OVK.

Benet: Ništa ne mogu da kažem o Haradinaju

Portparol Tužilaštva u Hagu Kristofer Benet izjavio je danas da ne može ništa da potvrdi u vezi poziva upućenog premijeru privremenih kosovskih institucija Ramušu Hardinaju da se pojavi pred Specijalnim sudom za ratne zločine.

"Pravilo 30 navodi da imam obavezu da štitim privatnost svakog pojedinca", rekao je on za Rojters.

Haradinaj je ranije danas saopštio da podnosi ostavku, jer je pozvan u Specijalni sud za ratne zločine u Hagu, a kako bi odgovarao na pitanja tužilaca "vezanih za nasilnu borbu za nezavisnost", prenosi Rojters.

Kako se navodi, Haradinaj, bivši gerilski komandant uvek je negirao da je išta loše učinio i da je spreman da se suoči sa bilo kakvom optužbom.

Specijalni sud osnovala je EU, a sedište mu je u Hagu, zbog zaštite svedoka, prenosi agencija ističući da su u prethodnim slučajevima, u kojima se sudilo oficirima OVK, svedoci zastrašivani.

Navodi se i da je ovo drugi put da Haradinaj podnosi ostavku kao premijer, kao i da je to učinio 2005. godine kada je optužen pred Međunarodnim sudom za ratne zločine UN za bivšu Jugoslaviju, ali je u tom procesu oslobođen.

Rojters navodi da će predsednik privremenih kosovskih institucija Hašim Tači sada morati da se konsultuje sa političkim strankama o formiranju nove vlade ili održavanju prevremenih izbora.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.