Proces potrage za nestalima na Kosovu u zastoju

Izvor: Glas javnosti, 20.Feb.2011, 07:08   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Proces potrage za nestalima na Kosovu u zastoju

BEOGRAD - Proces potrage za nestalima na Kosovu i Metohiji je u zastoju zbog problema sa identifikacijom više od 400 tela u prištinskoj mrtvačnici, koji se tamo nalaze već osam godina.

Direktorka Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) Ketrin Bomberger je objasnila da postoje dva moguća razloga koji otežavaju proces identifikacije - ili je bilo pogrešnih identifikacija, s obzirom na to da se od početka nisu koristile DNK analize, ili ta tela ne potiču iz sukoba na Kosovu.
>> Pročitaj celu vest na sajtu Glas javnosti << />
''Imamo 1.800 uzoraka krvi porodica nestalih, ali oni se ne poklapaju sa tim telima'', kazala je Bomberger, dodajući da su sva tela ekshumirana u skladu sa zakonskim procedurama, a potom su i podvrgnuta DNK analizama.

Pored toga, prema njenim rečima, od 2005. godine je smanjen broj masovnih grobnica koje su pronađene na području pokrajine, a samim tim i broj ekshumiranih osoba.

''Uz to, neophodno je da se razreše tehnička pitanja vezana za sukob na Kosovu, inače će to predstavljati prepreku u napretku dijaloga između Prištine i Beograda o procesu traganja za nestalim osobama'', naglasila je Bomberger i podsetila da se još uvek 14.000 ljudi smatra nestalima.

Ona je istakla da je posebno značajna saradnja sa Euleksom, kome je ICMP predao izveštaje i analize o svim ekshumacijama na teritoriji Srbije.

''Budući da je sada proces traganja za nestalim licima iz kosovskog konflikta skoro zastao u potpunosti, moramo da sađujemo sa Euleksom i kosovksim vlastima kako bismo ustanovili šta su osnovni problemi i uklonili prepreke'', navela je Bomberger.

Ona nije mogla da precizira koliko vremena je potrebno da se prevaziđu ovi problemi, ali veruje da će se situacija po ovom pitanju promeniti i da neće više biti gubljenja vremena.

ICMP je uradio i Izveštaj o Kosovu, u kome su izneti svi ovi problemi, ali i sugestije da se uradi detaljna analiza postojećih podataka kako bi se utvdile tehničke prepreke koje treba pevazići.

Kada je reč o saradnji komisija za nestala lica na područjima bivše jugoslavije, Bomberger je navela da se situacija, tokom poslednjih 12 godina, koliko ICMP postoji u ovom regionu, značajno promenila.

Saradnja među državnim komisijama je bila veoma teška tokom devedesetih godina, a u periodu 1996 - 1998. gotovo da je nije ni bilo, ukazala je direktorka ICMP, dodajući da je saradnja sa Srbijom bila problematična sve do promene vlasti 2001. godine, a potom je napravljem potpuni preokret.

''U različitim konfilktima, koji su se tokom devdesetih dešavali na prostoru Hrvatske, Bosne i Kosova, nestalo je oko 40.000 osoba, a do danas je identifikovano njih oko 26.000, što predstavlja odličan rezultat'', naglasila je Bomberger.

Ona je dodala da ICMP radi ne samo u regiou Zapadnog Balkana, već i u Iraku, Kolumbiji, Južnoj Africi, Kipru, ali ovakav rezultat nigde nije postignut.

Bomberger je istakla da zasluge za to pripadaju Srbiji i drugim vladama u regionu, što su od 1998. godine mnogo učinile u potrazi za nestalim osobama, ali i što su preuzele političku odgovornost u ovom procesu.

Ipak, ICMP preporučuje da se ove godine održi konferencija na visokom nivou, kako bi se javnosti predočile tačne informcije o celom procesu, dodala je Bomberger.

Prema njenim rečima, ICMP će, ukoliko se pokrene istraga o trgovini organima srpskih žrtava na Kosovu i dođe do ekshumacija na teritoriji Albanije u vezi sa nestalim licima, pružiti pomoć oko DNK analiza.

''Ono što sa sigurnošću znamo je da se na teritoriji Albanije, ali i Makedonije nalaze ostaci žrtava koje potiču iz kosovskog koflikta. Istraga o 'žutoj kući' je povezana sa istragom o nestalim osobama i naš je stav da taj slučaj, ali i sve druge slučajeve u vezi sa nestalim licima u svim zemljema regiona treba u potpunosti istražiti'', kazala je Bomberger.

ICMP je početkom februara predstavio i onlajn centar za upit o nestalim osobama koji će omogućiti porodicama nestalih da preko interneta provere status slučaja.

Onlajn pretraživač je najvažnija stvar koja je namenjena procesu potrage za nestalima posle uvođenja DNK analize u identifikaciju žrtava, naglasila je Bomberger.

On se sastoji iz tri dela - ''Upit o nestalim osobama'', ''Upit o uzorcima posmrtnih ostataka'' i ''Upit o grobnicama'', interaktivan je i porodice će moći da pronađu, ali i ostave informacije, objasnila je Bomberger.

Prema njenim rečima, upisivanjem imena osobe u pretraživač može da se vidi da li su predati uzorci krvi.

Najmanje jedan krvni uzorak je potreban za identifikaciju, ali verovatnoća precizne identifikacije je veća ukoliko su dva ili više članova porodice dali krv.

''Ukoliko je dovoljan broj članova porodice predao svoje uzorke krvi, onda se u pretraživaču može videti da li postoji podudaranje'', kazala je Bomberger i dodala da ukoliko nema dovoljno uzoraka, porodice mogu pronaći još nekog rođaka koji bi predao svoj uzorak ICMP-u.

Ako se ustanovi da postoji podudaranje DNK profila, porodice će biti upućene na instituciju koja se bavi nestalim licima, u Hrvatskoj, Srbiji ili Bosni i Hercegovini, objasila je Bomberger.

Ocigledno je da se objavljujje sve veci iveci broj elemenata koji doticu i koji se odnose na siptarske genocidne radnje na Kosmetu protiv srpskih civila. Posto vec i mnogi strani svedoci govore otvoreno o tim zlocinima, srpska diplomatija bi trebalo da bez obzira na posledice,kao prijem u EU, stavi do znanja i Americi i EU da nema pregovora sa onima koji predtavljaju te zlocine, i da se moze "razgovarati" samo s onima koji nisu bili u tzv UCK/KLA. Ako se i pored postojecih dokumenata UNMIK-a i ICTY traze neki "uzorci krvi" i to je cista sprdnja prema zrtvama Siptarskog terora. Za Racak, Srebrenicu niko nije trazio "uzorke krvi" vec je nametnuta konstatacija o "genocidu". Isto tako za srpske zrtve, cinjenica da postoje izvestaji i dokumenti je dovoljan dokaz da se sve ostalo odbije. Medjunarodna zajednica ce ili osuditi teror ili ce podrzati kriminalce i tako pokazati da pripada grupi tih kriminalaca, sto nije u interesu nikoga.Naravno, srpska diplomatija mora da u svojim reakcijama ima vec sve moguce nastavke i resenja, i ne sme da zaspi zadovoljavajuci se time da je neko vec nesto uradio.

Nastavak na Glas javnosti...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Glas javnosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Glas javnosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.