Izvor: S media, 30.Jan.2011, 00:10 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Ponovo ministar - samo u ludilu!
Ni u ludilu ne bih više bio ministar rada i socijalne politike, a neću biti ni ministar u sledećoj Vladi Srbije, kaže za P r e s s Rasim Ljajić. On navodi da će se po isteku ovog mandata posvetiti svojoj stranci, Socijaldemokratskoj partiji Srbije (SDPS), koju je zapostavio zbog sadašnje funkcije u državnom aparatu. Priče koje čujem prilikom obilaska Srbije su stravične. Ljudi mi traže šporete i drva, veš-mašine, >> Pročitaj celu vest na sajtu S media << lekove, obuću i odeću...
Ni u ludilu ne bih više bio ministar rada i socijalne politike, a neću biti ni ministar u sledećoj Vladi Srbije, kaže za P r e s s Rasim Ljajić. On navodi da će se po isteku ovog mandata posvetiti svojoj stranci, Socijaldemokratskoj partiji Srbije (SDPS), koju je zapostavio zbog sadašnje funkcije u državnom aparatu.
Mladića prijavljuju očajne komšinice
Koliko se do danas javilo ljudi na telefon BIA sa informacijama o Mladiću i da li je bilo onih koje su davale osnova za ozbiljnu istragu?
- Nemam podatke o broju, ali dojave nisu glavni adut u potrazi za Mladićem. Srbija je najveći broj obaveza prema Tribunalu završila zahvaljujući aktivnosti svojih bezbednosnih struktura. Ova akcija je trebalo da predstavlja dokaz spremnosti Srbije da kreira ambijent u društvu i da izruči preostale optuženike.
Da li su građani tu akciju shvatili ozbiljno?
- Različita je struktura ljudi koji se javljaju. Ima onih koji se javljaju da bi naudili nekom. Desilo se da je žena u Novom Sadu prijavila da njena komšinica u stanu krije Mladića. Kad je izvršen uviđaj, videlo se da su one u lošim odnosima i da je ona želela da naudi komšinici.
Šta se promenilo od poslednjeg izveštaja Serža Bramerca da on sad tvrdi da naše tajne službe ne rade dovoljno brzo i najavljuje mogućnost da će junski izveštaj biti negativan?
- Ne treba sada da upadamo na teren međusobnih polemika, posebno ne medijskih sa Bramercom, jer smo mi u tom slučaju unapred označeni kao gubitnici. Jasno je da će se Bramercova reč više meriti nego naša. O svim njegovim sugestijama razgovaraćemo kada poseti Srbiju 21. februara. Suština nije šta ćemo i kako raditi, već da imamo rezultat. A dokle god se Mladić i Hadžić ne nađu u Hagu, mi ćemo se suočavati sa jednom vrstom permanentnog političkog pritiska međunarodne zajednice na Srbiju.
Kakve su šanse da Mladić do kraja ove godine završi u Hagu?
- Ja sam jednom dao procenu, prevario se i izgubio pravo da procenjujem.
Ljajić je prošle nedelje krenuo u obilazak 50 najnerazvijenijih opština, u kojima će razgovarati sa građanima o njihovim svakodnevnim problemima.
- Cilj razgovora je pre svega da pošaljemo ljudima poruku da u uslovima krize imamo sluha, razumevanja i saosećanja za njihove probleme. I da, ako možemo, deo tih problema rešimo. Stalno je prisutna kritika da Vlada ne čini ništa za te ljude. Međutim, mi i u kancelariji radimo taj posao - kaže Ljajić.
Posle susreta sa građanima u Leskovcu rekli ste da ste se vratili bolesni zbog svega što ste čuli. Na šta se građani najviše žale? Da li ste zbog nečega zaplakali?
- To se gotovo redovno dešava, posebno kada se radi o porodicama koje čini samohrana majka sa troje ili četvoro dece, bez ikakvih primanja, pa su deca prinuđena da idu na pijacu, prodaju i tako zarađuju za hleb. Priče su stravične. Ljudi se najviše žale na gubitak posla. Prošle nedelje u Petrovcu na Mlavi mi je nekoliko ljudi tražilo šporet na drva, neko veš-mašinu, a koliko tek njih nema ogrev. Česti su i oni koji nemaju krov nad glavom. Da ne govorim o zahtevima koji se odnose na kupovinu lekova, obuće, odeće... Ljudi se bukvalno suočavaju sa nedostatkom elementarnih uslova za život.
Koliko samohranih majki ima i koliko dece je prinuđeno da zarađuje za život?
- Takva evidencija nikada nije vođena, pa nema ni preciznih podataka. U svakom slučaju, radi se o velikom broju, a samohrane majke spadaju u kategoriju najugroženijih građana.
Koliko je siromašnih ljudi i dece u Srbiji?
- Ispod granice siromaštva živi 650.000 ljudi i 120.000 dece. To su orijentacioni podaci na osnovu metodologije istraživanja.
Cenite da ih ima mnogo više?
- Dokle god nemamo precizne brojke, koristićemo te koje su realno najpribližnije.
Da li smatrate da će se taj broj do kraja godine povećati ili smanjiti?
- Sve zavisi koliki će biti rast bruto društvenog proizvoda. Ako dođe do oporavka u zemljama EU, to će se odraziti i na našu ekonomiju. Svaki rast proizvodnje, izvoza, BDP-a, automatski će značiti i smanjenje siromaštva, koje je posledica krize.
Kada ćete imati precizne podatke o broju siromašnih?
- U narednih mesec dana imaćemo najpreciznije podatke. Od svih opština tražili smo podatke o broju ljudi, imenom i prezimenom, koji se hrane u narodnim kuhinjama ili su na listi čekanja za narodne kuhinje, o broju ljudi koji čekaju socijalnu pomoć, broj osoba sa invaliditetom... Sve te podatke ćemo ukrstiti kako bismo dobili najpribližniju sliku trenutnog stanja o siromaštvu u našoj zemlji. Podaci kojima sada raspolažemo su, pre svega, na osnovu ankete o potrošnji domaćinstava. Ovo će biti mnogo životniji i realniji pristup.
Realno, da li država čini dovoljno za socijalno ugrožene i koliko od postojećih problema sigurno može da reši?
- Sigurno možemo da rešimo 25 do 30 odsto stvari za koje sredstva čak nisu ni potrebna ili su mala. Što se tiče brige države, važno je reći da je mnogo teška situacija. Imamo mnogo nasleđenih problema koji su usled krize izbili na videlo. U ovakvim uslovima država zaista čini onoliko koliko može. Naš osnovni cilj je da ne bude gladnih i s obzirom na to gasimo požar na kratak rok. S druge strane, svi dobro znamo da bez zdrave ekonomije nema socijalne politike.
Šta je to država učinila?
- Prošle godine smo izdvojili 880 miliona dinara za pomoć opštinama, što je mnogo više nego što su njihovi budžeti za socijalna davanja. Ukupan budžet 46 najnerazvijenijih opština za socijalna davanja iznosi 350 miliona dinara. Krajem prošle godine dali smo im i 367 miliona dinara za projekte za koje su konkurisali u ministarstvu, obezbedili smo sredstva za narodne kuhinje, za samačka seoska domaćinstva... U odnosu na evropske zemlje, to su verovatno mala sredstva, ali imajući u vidu naše mogućnosti, mi smo dali zaista puno.
Da li vam nezadovoljni građani dolaze u kabinet?
- Naravno. Dnevno imamo na desetine poziva. Pre 15 dana je zvao čovek i rekao da će se ubiti ako ga ne primim. Razgovarali smo više od sat vremena, međutim, čovek ima problem koji ja ne mogu da rešim. Traži kredit od 30.000 evra da bi pokrenuo posao koji mu je propao. To su svakodnevni stresovi i za te ljude i za mene. Jedino što mogu da učinim jeste da primim svakog, a tamo gde mogu da pomognem, ne štedim.
Imamo sve više ljudi kojima se ne uplaćuje staž. Koliko je takvih i šta će država uraditi povodom toga?
- Podatak da 200.000 do 300.000 ljudi nema povezan staž netačan je. Mi smo sravnili podatke i došli do značajno manjeg broja. Pre svega, doneli smo Uredbu o povezivanju staža, po kojoj smo prošle godine povezali staž za 97.000 ljudi za period od 1. januara 2004. do decembra 2009. godine. Ostao nam je jedan broj ljudi koji su radili u preduzećima koja su u stečaju i koji nisu imali pravo na povezivanje staža.
Koliko je takvih i da li će im biti povezan staž?
- Smatram da bi bilo racionalno da im povežemo staž i to je sada predmet naše analize. To je značajan broj ljudi, ali se ne broji stotinama hiljada. Broj je daleko manji čak i od 97.000.
Šta će se postići novim Zakonom o socijalnoj pomoći?
- Glavni cilj Zakona je nastavak reformi u oblasti socijalne zaštite. Novi Zakon će na drugačiji način definisati materijalno obezbeđenje porodica. Za 39 odsto će se povećati broj onih koji će imati pravo na socijalnu pomoć.
Koliko će onda biti korisnika socijalne pomoći?
- U decembru smo imali 70.000 korisnika socijalne pomoći. To znači da će 100.000 porodica ostvarivati pravo na pomoć po novom Zakonu. Iznosi pomoći će takođe biti povećani. Do sada su korisnici primali od 5.500 do 10.800 dinara, a sada će ona biti od 5.500 do 14.100 dinara.
Možemo sa Ugljaninom
Mogu li SDA i SDPS da nastupe zajedno na lokalnom nivou?
- Nema potrebe za zajedničkim izlaskom na izbore. Posle izbora mislim da postoji realna mogućnost za saradnju koja i sada postoji. U korektnim sam odnosima sa Ugljaninom.
Kako komentarišete Zukorlićev poziv na bojkot školske slave Svetog Save i odaziv na taj poziv?
- Čist marketing, pokušaj da se na svaki način bude prisutan u javnosti, jer to je deo kampanje. Nažalost, toga će biti sve više kako se budu približavali lokalni izbori, koji bi trebalo da budu naredne godine. Godinama se Sveti Sava obeležavao, niko decu nije terao da učestvuju. Sada je napravljen problem zbog izbora, a kad oni prođu, opet niko neće pokretati to pitanje.
Da li u Sandžaku postoji dvovlašće?
- Ne postoji dvovlašće, ali postoje ozbiljni ekonomski i socijalni problemi. I sad, umesto da se bavimo time kako da ljudima olakšamo život, mi se bavimo trivijalnim stvarima. Glavna tema su stvari koje ni na koji način ne utiču na život građana, već samo komplikuju odnose i unose zlu krv u odnose među ljudima u Sandžaku.
Koliko ima korisnika narodnih kuhinja?
- Narodne kuhinje su u nadležnosti Crvenog krsta, koji Vlada pomaže obezbeđivanjem osnovnih sredstva. Za ovu godinu, do jeseni, obezbedili smo 220 miliona dinara za rad 69 postojećih kuhinja u kojima se hrani oko 40.000 ljudi. Gde bude postojala potreba da se one otvore, mi ćemo takođe pomagati lokalnim samoupravama i Crvenom krstu.
Ko vas je iz Vlade kritikovao zbog izjava da su građani nezadovoljni i da među njima vlada apatija?
- Ja pričam ono što vidim. Možda su ljudi navikli na percepciju bivšeg režima, pa ako sede u Vladi moraju da pričaju da je sve med i mleko. Ja to ne mogu da radim. A to što ja sedim u Vladi i kažem da je teško ne znači da sam rekao da je Vlada kriva za to. Zaista mislim da je za to ova Vlada najmanje kriva. Mi se suočavamo sa posledicama loših ekonomskih odluka i politike koja je vođena i pre i posle 2000. godine.
Da li to znači da se ne uklapate u politiku većine članova Vlade, koja se zasniva na širenju optimizma?
- Siguran sam da su svi u Vladi svesni ove situacije.
Po izjavama pojedinih ministara ne bi se reklo, bar kada se radi o prognozama o izlasku iz krize?
- Oni su rekli da ekonomski pokazatelji govore da izlazimo iz krize, ali da ljudi to ne osećaju. Mi ne treba da upadamo u zamku i govorimo kako ljudi žive, kad to oni bolje znaju od nas.
Šta vas zadržava u Vladi i da li biste ponovo bili ministar rada i socijalne politike?
- Pri zdravoj pameti stvarno ne bih. Ministar rada i socijalne politike ni u ludilu ne bih bio, a u sledećoj vladi sigurno neću biti ni bilo koji ministar.
Zašto?
- Biću poslanik u parlamentu. Važno mi je da jačam stranku, a to mogu bolje da radim jedino ako imam više slobodnog vremena.
Ljubinka RAČIĆ
Rasim Ljajić: Ponovo ministar - samo u ludilu!
Izvor: Press, 30.Jan.2011
Priče koje čujem prilikom obilaska Srbije su stravične. Ljudi mi traže šporete i drva, veš-mašine, lekove, obuću i odeću..
Ljajić: Neću više da budem ministar
Izvor: RTV Pink, 30.Jan.2011
Ni u ludilu više ne bih bio ministar kaže Rasim Ljajić za Preš. . . Priče koje čujem prilikom obilaska Srbije su stravične. Ljudi mi traže šporete i drva, veš-mašine, lekove, obuću i odeću.Ni u ludilu ne bih više bio ministar rada i socijalne politike, a neću biti ni ministar u sledećoj...







