Može u Siriji, ali ne i u Crnoj Gori

Izvor: Politika, 26.Okt.2006, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Može u Siriji, ali ne i u Crnoj Gori

U Damasku će biti otvoreno biračko mesto za 47 prijavljenih birača, ali oko 18.000 birača u Crnoj Gori bez mogućnosti da glasa

Srpski državljani u Sloveniji neće se izjašnjavati na referendumu o novom ustavu, jer ih u tamošnjem biračkom spisku nema dovoljno da bi se otvorilo glasačko mesto. To je, kratko, saopštila naša ambasada u Ljubljani, dodajući da nije moguće obaviti glasanje "jer se nije prijavio dovoljan broj građana".
Nezvanično, u Vladi Srbije saznali >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << smo da su u Sloveniji prijavljena 83 glasača. Za otvaranje glasačkog mesta, bilo u ambasadama u inostranstvu, bilo u Srbiji, potrebno je najmanje 100 glasača na toj teritoriji, propisuju naši izborni zakoni. Ipak, nakon odluke da to ne važi za Kosmet, RIK je ovih dana dana odlučio da odobri otvaranje još tri biračka mesta za koja je bilo prijavljeno manje od 100 glasača – u Damasku (47), Alžiru (76) i u Južnoafričkoj Republici (88), uz obrazloženje da u tim dalekim zemljama inače ne živi veliki broj Srba.

Međutim, konkretnije objašnjenje zbog čega za približno isti broj prijavljenih glasača u Sloveniji i Južnoafričkoj Republici važe različiti kriterijumi nismo dobili.

A i sam put do podatka o broju glasača u Sloveniji bio je mukotrpan. Najpre, naša ambasada u Sloveniji nije htela da otkrije podatak koliki broj građana je upisan u spisak glasača u Ljubljani, pa je našeg dopisnika uputila je na Republičku izbornu komisiju koja nas je nakon toga usmerila ka Ministarstvu za državnu upravu kao nadležnom za biračke spiskove, pa i za one u dijaspori, uz obrazloženje da ono vodi evidenciju i upućuje u RIK samo spiskove sa više od 100 glasača. Ministarstvo državne uprave je, međutim, posle više naših pokušaja da dođemo do odgovora, "vratilo lopticu" RIK-u.

Po Uputstvu o sprovođenju republičkog referenduma, Ministarstvo za državnu upravu trebalo je da najkasnije do ponoći 12. oktobra RIK-u dostavi izvode iz biračkog spiska za svako glasačko mesto u inostranstvu, kao i popis glasača upisanih u posebnu evidenciju glasača dijaspore sačinjen za svaku opštinu. Dalje, RIK dostavlja primljene posebne izvode iz biračkog spiska Ministarstvu spoljnih poslova koje ih potom šalje glasačkim odborima u inostranstvu. U ovom ministarstvu rekli su da podatke o slovenačkim glasačima nemaju.

Još pre ovog slučaja, u RIK-u su objasnili da su birački spiskovi ažurirani prema spiskovima sa prethodnih, predsedničkih izbora, održanih 2004. godine. Tada je, izmenama Zakona o izboru narodnih poslanika, našoj dijaspori i omogućeno da glasa, a posebna evidencija je napravljena tako što su se u nju upisivali građani Srbije u inostranstvu koji žele da glasaju, ukoliko su se ovde odjavili, a imaju prijavljeno prebivalište u stranoj zemlji. Ovu mogućnost dobili su i Srbi rođeni u dijaspori koji imaju i naše državljanstvo. Tada je sačinjen spisak sa ukupno oko 12.000 glasača.

Pod istim uslovima, građani Srbije u dijaspori, kojih po svim procenama ima daleko više (pretpostavlja se da je među njima između milion do tri miliona birača), mogli su da se upišu do pre deset dana, a do juče je to bilo moguće učiniti sudskim putem – 48 sati pre glasanja. RIK je omogućio onima koji su u inostranstvu promenili prebivalište, a nisu ga prijavili, da ukoliko se u toj zemlji organizuje glasanje učine to u našoj ambasadi. Na sednici RIK-a je prošle nedelje saopšteno da je za referendum sačinjen spisak od 20.700 glasača u dijaspori, da bi nam prekjuče rekli da je u pitanju bila greška i da je na spisku oko 18.093 glasača Srbije u inostranstvu. Ono što je zanimljivo jeste to da su se na sednici čule nezvanične procene da isto toliko (oko 18.000) birača ima i u Crnoj Gori. Glasanje o ustavu tamo neće biti održano, rečeno je tada, jer nije završen proces razdruživanja niti otvoreno diplomatsko predstavništvo Srbije.

Odlukom Republičke izborne komisije, koja je objavljena u "Službenom glasniku" Republike Srbije, broj 88, 13. oktobra 2006. godine, naši građani će na referendumu moći da glasaju na 40 mesta u 24 države. S obzirom na to da je maksimalan broj građana koji mogu da se upišu na jedno glasačko mesto 2.500, u zemljama u kojima ima najviše Srba biće i više glasačkih mesta.

-----------------------------------------------------------

Glasačka mesta

U Austriji se glasa na tri mesta: u Beču, Salcburgu i Gracu; u Italiji isto – u Rimu, Trstu i Milanu; u Nemačkoj se glasa u šest gradova: Berlinu, Diseldorfu, Minhenu, Štutgartu, Hamburgu i Frankfurtu na Majni; u Sjedinjenim Američkim Državama glasa se u Vašingtonu, Njujorku i Čikagu; u Francuskoj: u Parizu, Lionu i Strazburu; u Švajcarskoj: u Bernu, Ženevi i Cirihu; a Švedskoj u Stokholmu i Malmeu.

Ostala glasačka mesta su u ambasadama u Australiji (u Sidneju), u Belgiji (u Briselu), u Velikoj Britaniji (u Londonu), u Grčkoj (u Atini), u Kanadi (u Torontu), Libiji (u Tripoliju), u Makedoniji (u Skoplju), u Ruskoj Federaciji (u Moskvi), u Slovačkoj (u Bratislavi), u Holandiji (u Hagu), u Danskoj (u Kopenhagenu), Norveškoj (u Oslu), Alžiru (u Alžiru), u Poljskoj (u Varšavi), u Izraelu (u Tel Avivu), u Siriji (u Damasku) i u JAR-u (u Pretoriji).

Zemlje u kojima Srbija ima diplomatska predstavništva a na kojima neće biti održano referendumsko glasanje, osim Slovenije su: Albanija, Angola, Argentina, Belorusija, BiH, Brazil, Bugarska, Egipat, Etiopija, Finska, Hrvatska, Indija, Indonezija, Japan, Jordan, Kina, Kipar, Kuba, Kuvajt, Mađarska, Maroko, Meksiko, Mjanmar, Nigerija, Peru, Španija, Vatikan, Tunis, Turska, Ukrajina i Zambija.

-----------------------------------------------------------

Za glasanje u svetu 10,38 miliona dinara

Nadležne u RIK-u upitali smo zbog čega za otvaranje glasališta u inostranstvu za referendum o ustavu nisu generalno ukinuli preduslov od 100 birača, a ne samo za neka mesta i delimično, kao što je to slučaj na Kosovu i Metohiji.

Zamenik sekretara Jasminka Jakovljević odgovorila nam je da je u pokrajini, zbog specifične situacije i otežanih okolnosti, moralo i na taj način da se omogući Srbima da glasaju, a da je to "omogućeno i Srbima u inostranstvu, tamo gde broj birača nije potpuno zanemarljiv". Kada su usvojene izmene izbornih zakona kojima je omogućeno glasanje dijaspore, prihvaćeno je da broj od 100 birača bude uslov da se u nekoj zemlji ono organizuje zbog troškova koje iziskuje.

"Gde god je mogao, RIK je te troškove nastojao da smanji, članovi biračkih odbora su naši građani odande kojima se isplaćuju samo dnevnice, dok se troškovi puta i hotelskog smeštaja plaćaju samo jednom od članova svakog biračkog odbora – onome koji nosi glasački materijal", kaže Jakovljević.

Na osnovu računice Ministarstva spoljnih poslova, RIK je isplatio za dnevnice, putne troškove i smeštaj 8.883.918 dinara a za naknade 1.498.778 dinara , odnosno ukupno 10.382.668. Tome će biti dodati naknadni troškovi, prema obračunu nakon referenduma. Najskuplje je, po našim računicama glasanje u Sidneju, za koje je uplaćeno 3.325 evra. Za dnevnice jednog člana odbora koji putuje potrebno je 265 evra, za avio-prevoz još 1.800 evra, a za njegov smeštaj 1.000 evra. Predsednici odbora i zamenici od RIK-a dobijaju naknade u iznosu od 50 evra, a članovi po 40. Po troškovima ne zaostaju mnogo ni Toronto, ni gradovi u SAD, a najjeftinije je glasanje naših građana u Makedoniji, za koje je uplaćeno 1.050 evra – pored naknada i dnevnica od 165 dinara, 175 evra je utrošeno za prevoz člana odbora i 450 za hotelski smeštaj.

-----------------------------------------------------------

U SAD i Kanadi dan ranije

Po odluci RIK-a, glasačka mesta u inostranstvu biće otvorena, kao i ovde, 28. i 29. oktobra od 7 do 20 časova, osim u SAD i Kanadi gde će, zbog vremenske razlike, glasališta biti otvorena 27. i 28. oktobra. Zbog vremenske razlike od jednog sata, u Londonu i Alžiru će se glasati 28. oktobra od 7 do 20, a 29. oktobra od 6 do 19 časova.

Mirjana Nikić

-----------------------------------------------------------

Glasanje i u Njujorku

Od našeg stalnog dopisnika
VAŠINGTON, 25. oktobra – Srpska dijaspora prvi put dobija priliku da se o političkom uređenju matice izjašnjava i u Njujorku, u kojem je nedavno otvoren generalni konzulat naše zemlje i gde će za vikend biti otvoreno glasačko mesto za referendum o novom ustavu Srbije.

"Na biračkom spisku kod nas je oko 250 ljudi", kaže konzul savetnik Vladimir Žutić. Zainteresovanih za glasanje je bilo više, ali zbog kratkog roka nisu svi stigli da se na vreme registruju.

Iseljenici koji imaju državljanstvo Srbije, kao i njeni građani na privremenom radu u Sjedinjenim Američkim Državama glasaće na tri mesta – u ambasadi u Vašingtonu i u generalnim konzulatima u Čikagu i Njujorku. Primenjen je geografski ključ: nastanjeni na severoistoku izjašnjavaće se u Njujorku, sa jugoistoka u Vašingtonu, a iz ostalih krajeva u Čikagu.

Najviše glasača, s prijavama koje su overene u nadležnim službama u Beogradu, nalazi se na vašingtonskom spisku, ukupno 488 – potvrđuje nam konzul Dejan Radulović. Najmanje ih je zasad, sticajem okolnosti, u Čikagu koji važi za "najveći srpski grad u Americi" – oko 130. Generalni konzul Desko Nikitović to objašnjava kao "tehničku omašku" nastalu prilikom izvesnih preusmeravanja spiskova u Beogradu i veruje da će se obaviti korekcija tako da u Čikagu može da se izjasni oko 400 prijavljenih glasača.

Među njima bi trebalo da budu i učesnici konvencije Kongresa srpskog ujedinjenja, čije se održavanje u tom gradu vremenski podudara s referendumom.

Nadležni ovde procenjuju da će glasača biti osetno više na budućim izjašnjavanjima, kada bude i više vremena za registraciju prijava. Nikitović podseća da je glasanje u srpskoj dijaspori još "u početnoj fazi" – prvi put je bilo organizovano 2004. za predsedničke izbore u Srbiji, kada je u Čikagu i Vašingtonu glasalo samo nešto više od 300 ljudi. On procenjuje da će izlaznost neprestano rasti i da bi tome pomoglo ako bi matica maksimalno pojednostavila administrativnu proceduru – kako upis u biračke spiskove, tako i postupak po molbama za sticanje državljanstva Srbije. U Čikagu i okolini živi, kaže Nikitović, više od 200.000 ljudi srpskog porekla, a samo oko 50 odsto njih ima državljanstvo Srbije.

M. P.

[objavljeno: 26.10.2006.]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.