Izvor: B92, 12.Apr.2007, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Konsenzus o spoljnoj politici

Beograd -- Nova vlada Srbije morala bi da formuliše snažan konsenzus o spoljopolitičkim prioritetima zemlje, zaključuju stručnjaci.

Nova vlada treba da usvoji neophodan zakon o ministarstvu spoljnih poslova, rekli su u Beogradu učesnici skupa o spoljnoj politici u regionu. Učesnici diskusije, koju je organizovala Balkanska istraživačka mreža (BIRN), ocenili su da je integracija u EU jedino rešenje za stabilnost i razvoj zapadnog Balkana i ukazali na značaj regionalne >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << saradnje na tom putu.

Pomoćnik ministra za ekonomske odnose sa inostanstvom Duško Lopandić rekao je da Srbija ulaže napore u cilju integracije na globalnom planu, između ostalog, u Svetsku trgovinsku organizaciju, EU i NATO.

On je naveo da je, iako se na nivou vlade i predsednika Republike formira spoljna politika, neophodno usvojiti zakon o ministarstvu spoljnih poslova, pošto ono sada funkcioniše na bazi privremenih zakona, nakon razdruživanja Srbije i Crne Gore prošle godine.

Izvršni direktor Balkanskog fonda za demokratiju Ivan Vejvoda ukazao je da je važno da Srbija dobije vladu, pošto, prema signalima iz EU, postoji mogućnost da se obnove pregovori o stabilizaciji i pridruživanju.

"Time se dobija novi zamajac i počinju paralelni tokovi rešavanja obaveza prema Haškom tribunalu i konstruktivnog učešća u rešavanju statusa Kosova, koliko je moguće, pošto je pitanje dostavljeno Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija", rekao je Vejvoda.

Ocenio je da je potrebno da nova vlada Srbije formuliše jak konsenzus o spoljnopolitičkim prioritetima.

Zamenica ambasadora Slovenije u Beogradu Jadranka Šturm-Kocjan rekla je da će jedan od prioriteta Slovenije kao predsedavajuće EU u prvoj polovini sledeće godine, biti da Srbija dobije status kandidata za članstvo u EU, pošto ispuni neophodne uslove.

Prema njenim rečima, za razliku od Srbije, u Sloveniji je uvek postojao veliki nacionalni konsenzus o ključnim pitanjima, počev od

referenduma za nezavisnost do referenduma za pristupanje EU i NATO-u.

"U tome je velika razlika između Srbije i Slovenije... Buduća demokratska vlada (Srbije) treba da jasno kaže šta želi - članstvo u EU ili ne, članstvo u NATO-u ili ne...", rekla je ona.

Savetnik u Ambasadi Holandije u Beogradu Hans Hageman rekao je da su vrata EU otvorena za nove članice, a da je na zemljama koje žele da joj se pridruže, da utvrde koliko će taj proces trajati.

Profesorka Fakulteta političkih nauka Milica Delević-Đilas ocenila je da će Kosovo biti test za regionalnu saradnju i u smislu sektorske saradnje i u smislu političke saradnje, koja treba da zaživi kroz Regionalni savet za saradnju 2008. godine.

Ona je rekla da će neka zemlja, ako bude nezadovoljna rešenjem za Kosovo i odluči da ne učestvuje u nekom obliku regionalne saradnje, sebi blokirati put u EU.

Ocenila je da je regionalna saradnja zaživela na zapadnom Balkanu, da je sve zemlje sada prihvataju i okreću joj se da bi rešili probleme, za razliku od ranijih godina.

Državni sekretar u makedonskom Ministarstvu spoljnih poslova Emil Kirjas rekao je da se spoljna politika na Balkanu orijentiše ka nacionalnim interesima, a manje ka zajedničkim vrednostima i ciljevima i da zemlje regiona često smatraju da ih se problemi u svetu ne tiču.

On je rekao da se zemlje regiona povlače pred pitanjem Kosova, iako ono na njih direktno utiče, i ukazao na pitanje podrške Kosovu nakon utvrđivanja statusa. Ocenio je da zemlje zapadnog Balkana treba da pomognu pri transformaciji društva na Kosovu kako bi ono bilo spremno za integraciju u EU.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.