Izvor: TvojPortal.com, 30.Jul.2011, 19:56 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Etničko čišćenje u državnom aparatu
DAN online Među zaposlenima u organima vlasti starosne dobi od 18 do 24 godine ima 309 Crnogorca i samo pet Srba. Od 38 zaposlenih u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne samouprave, koji imaju status doktora nauka, samo su dvojica Srbi. Ako se posmatra starosna dob svih zaposlenih u organima državne vlasti - od 18 do 24 godine - zaposleno je samo pet pripadnika srpske nacionalnosti, pokazalo je istraživanje koje je uradilo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava.
>> Pročitaj celu vest na sajtu TvojPortal.com <<
Prema podacima koji su objavljeni u petom mjesečnom izvještaju o realizaciji obaveza iz Akcionog plana za sprovođenje preporuka Evropske komisije, među zaposlenima u državnim organima koji su na doktorskim studijama ili na postdiplomskim master studijama, nema pripadnika srpskog naroda.
S druge strane, istraživanje je pokazalo kako u organima vlasti i lokalnim samoupravama rade 34 doktora nauka koji se izjašnjavaju kao Crnogorci, a i po jedan Musliman i Bošnjak.
Ako se zna da Srba u Crnoj Gori ima jedna trećina, što je potvrdio i poslednji popis stanovništva (mada su pojedine stranke osporile takav rezultat), još više bode oči podatak da među zaposlenima koji imaju status "javnog funkcionera" ima samo 29 Srba. Na drugoj strani, podaci do kojih je metodom ankete došla vlada, pokazali su da se čak 399 javnih funkcionera deklarišu kao Crnogorci.
Potom, od "rukovodećih lica-javnih funkcionera" samo je jedan izjavio da je Srbin, a od državnih službenika i namještenika, 1.082 su saopštili da su Srbi. Nasuprot tome, čak 9.661 zaposlenih kao državni službenici i namještenici naveli su da su Crnogorci.
Inače, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, koje vodi Ferhat Dinoša, od 2010. godine radilo je na ovom istraživanju i nijesu obuhvaćeni svi državni organi, ali može se reći da je dobijeni podatak prilično realna slika stvarnog stanja zapošljavanja kod državnih organa. Pojedine djelove ovog istraživanja, koji su tiču zastupljenosti nacionalnih zajednica u organima vlasti, mediji su već prenosili ali dio oko stručne spreme, kao i statusa, ostao je relativno nepoznat.
Isti tako, nepoznat je i podatak po kome među zaposlenima u službama i lokalnim upravama starosne dobi od 18 do 24 godine, ima 309 Crnogorca, a starosne dobi od 25 do 24 godine, država je zaposlila 2.809 Crnogoraca dok je na drugoj strani, 141 Srba.
Upada u oči da među najmlađima, od 18 do 24 godine, ima najmanje Srba i Hrvata, jer osim pet Srba, tu su i trojica Hrvata. Osim njih, evidentirano je i da među zaposlenima ima po 13 Albanaca, Muslimana i Bošnjaka. Godinama unazad, najveći dio političke opozicije tvrdi da srpski narod u Crnoj Gori nije ravnopravan i da postoji diskriminacija.
Ukupno, istraživanje je pokazalo da od 13. 900 zaposlenih službenika u državnim i lokalnim organima, 10.985 se izjasnilo kao Crnogorci. Srba je bilo 8,5 odsto, odnosno njih 1.194, 389 službenika ili 2,8 odsto rekli su da su Albanci, a oko 4,1 odsto izjasnili su se kao Bošnjaci.
Za prikupljanje podataka, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava koristilo je anketni metod, sa upitnikom kao instrumentom, posebno kreiranom za ostvarivanje cilja istraživanja.
Upitnik je sadržavao devet osnovnih pitanja, na koja se odgovoralo upisom odgovora ili zaokruživanjem ponuđenih odgovora. Pitanja su se odnosila na naziv organa, sjedište organa, mjesto rada (opština), pol, starost ispitanika, najviše završenu školu, radno mjesto (zvanje), radno angažovanje i nacionalnost.
Upitnici su bili anonimni, odnosno od ispitanika se nije zahtijevalo da upiše lično ime, zbog čega nije poznat identitet ljudi koji su odgovarali. Podaci koji su prikupljeni obuhvatili su organe državne uprave (ministarstva, uprave, direkcije, zavode, sekretarijat, agencije), jedinice lokalne samouprave, sudove, tužilaštva, vijeće za prekršaje i područne organe za prekšaje i druge državne organe na koje se primjenjuje Zakon o državnim službenicima i namještencima.
Ministarstvo je podatke dobilo od 132 organa, dok im 12 državnih organa nije ni dostavilo odgovore.
M.VEŠOVIĆ
Značajne razlike
Iz podataka Ministarstva za ljudska i manjinska prava interesantno je da se broj Srba smanjuje što je starosna dob zaposlenih u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne samouprave manja. S druge strane, što je starosna dob zaposlenih veća, to je onda i veći broj Srba, a manji broj Crnogoraca.
Praktično, među zaposlenima od 45 do 54 godine, ima 446 Srba, dok ih je starosne dobi od 18 do 24 pet. Međutim, Crnogoraca zaposlenih u državnim organima starosti od 25 do 34 godine ima čak 2.809, a starosne dobi od 55 do 64 godine, ima ih 1.088.
Neka Dinoša prvo sebe vidi
Predsjednik Savjeta muslimanskog naroda Sabrija Vulić rekao je juče da ministar za ljudska i manjinska prava Ferhat Dinoša treba da prvo pođe od svog resora, pa tek onda da istražuje kako da poboljša učešće manjina u organima vlasti.
- Ministarstvo koje vodi Dinoša nema među zaposlenima nijednog Muslimana, i samo po sebi to govori koliko ministar ima prava da se bavi jednakom zastupljenošću manjina u organima uprave - cijeni Vulić.
Stanić: Poboljšanje tek nakon smjene vlasti
Poslanik Nove srpske demokratije Novica Stanić ističe da se ne može očekivati od države u kojoj vlast nikad nije promijenjena na izborima da ispunjava i minumim demokratskih standarda. Stanić za "Dan" ističe da pokazatelji iz istraživanja Ministarstva za ljudska prava govore da je procenat zastupljenosti Srba u organima državne uprave, prenizak.
- Drugo, ovo govori da su i oni koji su se zaposlili kao Srbi danas u strahu da se tako izjasne, zbog bojazni da će ostati bez posla. Mislim da je ključno, ne samo za ovaj, već i druge krucijalne probleme Crne Gore, da bi bila demokratska i pravna država, da konačno dođe do promjene vlasti. Država u kojoj se vlast nikada nije promijenila na izborima, ne može zadovoljiti i minimum demokratskih standarda pa samim tim ni proporcionalnu zastupljenost naroda koji u njoj žive - rekao je Stanić.
Vlada: Starješina organa da prati zapošljavanje
Ministarstvo za ljudska prava u preporukama povodom nalaza koji su dobijeni tvrdi da treba obezbijediti dosledno sprovođenje člana 25. zakona o državnim službenicima i namještenicima. Taj član glasi "da starješina državnog organa, prilikom donošenja odluke o izboru, mora pazi na ostvarivanje prava na srazmjernu zastupljenost pripadnika manjinskih naroda ili drugih manjinskih nacionalnih zajednica".
- Potrebno je obavezati starješinu državnog organa da prilikom izbora kandidata, u odluci o izboru navede nacionalnu pripadnost izabranog kandidata ako se kandidat u prijavi na slobodno radno mjesto izjasnio o svojoj nacionalnoj pripadnosti, kako bi Uprava za kadrove mogla da prati nacionalnu pripadnost kandidata koji se prijavljuju na oglas i kandidata koji su izabrani za rad u državnom organu - ističe se u izvještaju.
Bardhi: Režim zasnovan na diskriminaciji
Lider Demokratskog saveza Albanaca Mehmet Bardhi ističe da vlast u Crnoj Gori počiva na diskriminaciji, i da zato rezultati od kojih se došlo u istraživanju ne treba da iznenađuju.
- Vlast, ako ima demokratske kondicije, treba da uvaži realnost i prizna da u organima vlasti očigledno ima mjesta za Crnogorce, i za ostale, što se kaže, na "kašičicu" - rekao je Bardhi.
Naglasio je da vladajuća struktura mora radikalno da promijeni pristup zapošljavanju u organima vlasti, ali i da otvori mjesta jednako za Srbe, Albance, Muslimane, jednako kao za Crnogorce.
- Ovo je nastavak loše politike prema pravima manjina, i, bar što se Albanaca tiče, to bi se moglo okarakterisati kao svojevrsno "etničko čišćenje" - istakao je Bardhi.
IZVOR
crna goraetnicko ciscenje
