Vujović: Srbija štednjom izlazi iz krize, od 1. januara moguć rast plata i penzija

Izvor: RTS, 11.Jun.2016, 09:39   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Vujović: Srbija štednjom izlazi iz krize, od 1. januara moguć rast plata i penzija

Ministar finansija Srbije Dušan Vujović rekao je u Bečićima da Srbija štednjom izlazi iz krize i ocenio da beleži značajan rast bruto domaćeg proizvoda. "U prvom kvartalu ove godine zabeležili smo rast BDP-a od 3,5 odsto, kaže Vujović. Ministar očekuje da će povećanje plata i penzija biti moguće od 1. januara naredne godine.
Dušan >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << Vujović je na regionalnom "Samitu ministara finansija, guvernera i direktora poreskih uprava", koji organizuje beogradski nedeljnik NIN, istakao da "moramo da se naviknemo da stezanje kaiša nije samo da vam bude muka, već način da izađemo iz krize".

Dodao je da je Srbija od poplava u maju 2014. godine i vremena ozbiljne ekonomske krize i pada BDP-a došla do značajnog privrednog rasta.
Plate i penzije neće biti povećane na veresiju, kaže i prvi čovek srpskih finansija. Navodi da je Srbija od ekonomskog pada od 3,5 odsto u 2014. ove godine stigla do rasta od 3,5 odsto . Kaže to je rezultat štednje koja pogađa suštinu i vodi ka izlasku iz krize.
"Kad to ostvarimo bićemo u mogućnosti za međupovećanje krajem ove godine s efektivnom primenom od 1. januara", poručio je ministar. "Po okončanju programa sa MMF-om, kada ostvarimo stvarimo sve pretpostavke stabilnog fiskalnog i ekonomski održivog rasta, moći ćemo da krenemo na put evrointegracija po nivou dohotka", naglasio je Vujović.
Istakao je da zaustavljen rast javnog duga koji se "hranio budžetskim deficitom".
Rast janog duga za 1,8 milijardi evra, po njegovim rečima bio je posledica jačanja dolara prema evru.
"Visoka cena je javnog duga od 3,5 odsto BDP koji je izdvaja za otplatu kamata", rekao je Vujović.
Kaže da raste i rejting države, da svetske agencije srpske hartije od vrednosti preporučuju kao bolje od poljskih, a Berklejz banka je građanima Hrvatske poručila da tamošnje državne obveznice zamene srpskim.
"Ja to tretiram samo kao komentar na hrvatsku ekonomsku i političku situaciju i na našu sitaciju i stabilnost, a ne kao stvarni poziv", naveo je Vujović.
"Moja glavna poruka nemojte da upirete u problem koji je samo manifestacija. Dug počinje da pada, smanjen je za 600 miliona evra što je ogromno, delom zato što bolje funkcionišemo, delimično bolje upravljamo", dodao je ministar.
Vujović je istakao da je deficit budžeta u prvih pet meseci, dogovoren da bude 60 milijardi dinara, ili oko pola milijarde evra, bio znatno manji, odnosno 11 milijardi dinara.
Na samitu ministara finansija, guvernera i poreznika regiona, Vujović je pojasnio da će se s Misijom MMF-a narednih dana razgovarati o završetku četvrte revizije arnžmana koja se odnosi na kraj prošle godine i o petoj reviziji u okviru koje će se analizriati rezultati za prvo tromesečje ove godine.
Ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija rekao je da su se u dogovoru sa MMF-om obavezali da će deficit biti 2,9 odsto do 2019. godine, a javni dug ispod 40 odsto i da je ključni problem u RS da li ima snage za sprovođenje reformi.
Zamenik predsedavajućeg Veća ministra i ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda ocenio je da su neophodne strukturne reforme i da je udeo javnog duga u BPD-u u BiH 41 odsto.
"Voleo bih da je 10 odsto BDP-a, ali i ovih 41 daju ohrabrenje", rekao je i ocenio da je potrebno smanjiti potrošnju i povećati rast, ali da se ne može sve svoditi na smanjenje plata, jer to destimuliše dolazak kvalitetnih ljudi.
Ministarka finansija Federacije BiH Jelka Miličević rekla je da je na kraju prošle godine prepolovljen budžetski deficit i da je smanjen i na nižim nivoima vlasti.
Po njenim rečima, BiH se 2015. usmerila isključivo na strukturne reforme u finansijskom sektoru i stvaranje preduslova za poboljšanje poslovne klime.
Napomenula je da je u BiH i dalje problem visoka stopa nezaposlenosti od 46,4 odsto, što je većim delom zbog sive ekonomije.
Kosovski ministar finansija Avdulah Hoti ocenio je da je potrebna zajednička borba u regionu protiv sive ekonomije.
Hoti je najavio da Kosovo planira sa sprovede reformu koja predviđa spajanje carinske i poreske uprave, jer te dve institucije treba da budu jedno telo i rade sinhronizovano u borbi protiv sive ekonomije.
Rekao je da Kosovo ima najmanji dug u regionu, koji iznosi 13 odsto BDP-a i dodao da je u prošloj godini Kosovo ostvarilo dobre rezultate i solidan ekonomski rast, a da su se strane investicije više nego udvostručile.
Kosovo se, kako je naveo, približilo stopi rasta od četiri odsto, prihodi su prošle godine porasli za 10 odsto, a u prvom kvartalu ove godine za oko 16 procenata.
"Postepeno i predvidivo povećanje akciza u zemljama regiona osnovni je preduslov za stabilne budžetske prihode i sigurna brana protiv rasta ilegalne trgovine duvanskim proizvodima", rekao je direktor kosporativnih poslova kompanije JTI za Zapadni Balkan, Goran Pekez.
Dodao je da su akcizni šokovi u uslovima niske kupovne moći građana, koji su se desili u Srbiji, BiH, i u Albaniji, neminovno doveli do rasta šverca duvanskim proizvodima, a najviše lokalno uzgajanim rezanim duvanom.
"Nelegalna trgovina duvanom u nekim zemljama regiona dostiže i četvrtinu ukupnog prometa i dovodi do godišnjih gubitaka u iznosu od oko 400 miliona evra na nivou Zapadnog Balkana, rekao je Pekez.

Nastavak na RTS...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.