Izvor: VOA, 11.Maj.2020, 16:36

Zvaničnik NATO za Glas Amerike: Alijansa razmatra planove za drugi talas pandemije

Zvaničnik NATO za Glas Amerike: Alijansa razmatra planove za drugi talas pandemije

NATO razmatra nove planove, za koje se nada da će biti odboreni na ministarskom sastanku u junu, da bi bio bolje pripremljen za eventualni drugi talas pandemije koronavirusa, kaže u intervjuu za Glas Amerike zamjenik portparola Alijanse Pierz Kazalet. Zvaničnik NATO-a naglasio je da Alijansa pomaže Crnoj Gori u borbi protiv pandemija, a da bi saveznici bili spremni i da odgovore na eventualni zahtjev Srbije. Glas Amerike: Kako NATO pomaže svojim članicama u borbi protiv pandemije? Kazalet: NATO mnogo toga čini. Imamo razne mehanizme već od ranije spremne koji nam omogućavaju da pomognemo saveznicma da prevaziđu neke probleme u krizi zbog koronavirusa. Na primjer, imamo mehanizam za pomoć nakon katastrofa pod nazivom EADRCC (Evroatlantski centar za koordinaciju aktivnosti u slučaju katastrofa). To je organizacija koja je zapravo sprovela vježbe u Srbiji prošle godine na poziv Ministarstva unutrašnjih poslova. To su bile vježbe reakcije na katastrofe, kao što je zemljotres i slično. Ali to je mehanizam koji omogućuje saveznicima i partnerima da zatraže pomoć i onda ostale članice i partneri odgovaraju kako mogu da pomognu u tim slučajevima. Imali smo 15 zahtjeva raznih država preko ovog mehanizma, i odgovora drugih saveznica koje bi im izlazile u susret kroz taj mehanizam. To je jedan primjer. Takođe imamo razne mehanizme za ono što mi zovemo strateški avioprevoz. To su veliki vojni transportni avioni koji mogu da nose desetine tona opreme širom svijeta. Koristili smo te letove. U normalnim situacijama, njima se prevozi važna vojna oprema, ali mi smo ih sad koristili za prevoz civilne opreme, konkretno zaštitne opreme, respiratora, maski i odijela, ono što smo nabavljali širom sveta, čak iz Koreje I Kine, i ovim avionima dovozili saveznicama i partnerima kojima je potrebna za borbu protiv koronavirusa.  Glas Amerike: Kakvu vrstu pomoći planirate da pružite ubuduće, s obzirom na to da se upozorava da će se pandemija zadržati duže vrijeme? Kazalet: Nastavićemo da pomažemo. I znamo da vojske imaju ogromnu ulogu u odgovoru na katastrofe. Generalno, stavljaju na raspolaganje kapacitete na koje pojedinačne države mogu da računaju. Gradile su poljske bolnice, pružale vojnu medicinsku pomoć u cijeloj alijansi. I mislim da ćemo nastaviti sa tim. Takođe sada razmatramo da napravimo nove planove da kada i ukoliko dođe do drugih pandemija ili drugog talasa ove pandemije, da budemo bolje pripremljeni da odgovorimo i da koristimo sve vojne resurse koje imamo.  Glas Amerike: Neke NATO članice, SAD, Italija, Francuska, Španija i Velika Britanija su najteže pogođene pandemijom. Kako to utiče na Alijansu, njenu spremnost da zaista odgovori na vojne i bezbjednosne izazove što je njena glavna uloga?  Kazalet: Za sada, Alijansa nije bila značajno pogođena. Imali smo nekoliko slučajeva Kovid 19 u vojnim snagama saveza, neki baš na visokom nivou. Ali vojne aktivnosti Alijanse su se nastavile. Naše snage i dalje su angažovane širom alijanse i u trećim zemljama, kao što je Avganistan gde nam je najveća misija. Savezničke snage su brzo i efikasno rješavale slučajeve tamo gdje ih je bilo. Uspjeli smo da spriječimo širenje zaraze, ali nastavili smo sve aktivnosti, sem onih kojih smo morali da prekinemo, kao što su, konkretno vojne vežbe , jer tamo se okuplja veliki broj vojnika iz raznih vojski i rade zajedno. Naravno da je imalo smisla da se ove aktivnosti smanje. Ali na primjer, mi smo imali vježbu Proljećna oluja (Spring Storm) u Estoniji, koja je već bila planirana. Samo smo je modifikovali, kako bi se smanjio rizik po vojnike. I nastavićemo u tom smjeru narednih nedelja. Glas Amerike: Članice NATO se već suočavaju sa ogromnim ekonomskim izazovima zbog pandemije koronavirusa. Da li mislite da će to da utiče na finansijsku podršku Alijansi, ali i na vojne budžete članica?  Kazalet: U pravu ste, to će zaista biti izazov. Fiskalni i ekonomski izazov za države, ne samo u mjesecima, već godinama unaprijed. Moramo da budemo jasni u vezi sa tim, to nije ili ili.  Sad je zdravstvena kriza. Istovremeno ne možemo da prenebregnemo važnost obezbjeđivanja sigurnosti državama članicama i cijeloj Alijansi. Ova kriza je pokazala koliko su vojne snage značajne, kada mogu da podrže civilne napore u borbi sa krizom. Nadamo se da će doprinosi za vojni budžet ostati prioritet za članice čak i dok budu izlazile iz krize. "Planovi za slučaj drugog talasa pandemije" Glas Amerike: Da li je NATO bio dovoljno pripremljen za ovu pandemiiju i kakva je uloga vojne alijanse u zdravstvenoj krizi? Kazalet: Mislim da je NATO mnogo uradio da bude pripravan za svaku vrstu krize koja možda se desi. Niko nije mogao da predvidi pandemiju, u tom smislu ni NATO nije mogao da bude spreman za nešto tako. Ipak, kao što sam pomenuo ranije, imamo već spremne mehanizme koje smo mogli da primijenimo kao odgovor na pandemiju. Kroz naš Centar za katastrofe, koristili smo strateški prevoz avionom. Drugi primjer je ono što mi zovemo brza vazdušna mobilnost, što je sistem koji smo uspostavili da bismo mogli da imamo brze prelete kroz evropski vazdušni prostor. To smo uspostavili za vojne namjene, ali smo sada to koristili za dobre i vrlo neophodne civilne potrebe. NATO je uspio da adaptira te mehanizme i obezbijedi efikasan odgovor na krizu oko koronavirusa. Glas Amerike: Stručnjaci upozoravaju na mogući drugi talas zaraze. Kako se NATO sprema za to?  Kazalet: U ovom trenutku, vode se razgovori o tome. U vojnoj komandi, u Monsu kod Brisela prave se određeni planovi i nadamo se da će ministri odbrane dogovoriti to u junu. Tako ćemo biti u još boljoj poziciji da pružimo logističku i svaku drugu podršku, u slučaju da se pojavi drugi talas pandemije.  Glas Amerike: Možete li mi dati više detalja o tim planovima?  Kazalet: Na tome se trenutno radi, teško je da dam više detalja u ovom trenutku. Mislim da će uglavnom biti o stvarima kao što je logistika i da se vidi kako vojska može da pomogne civilni odgovor. "NATO od početka pomagao Crnoj Gori" Glas Amerike: Crna Gora je na početku pandemije tražila pomoć kroz mehanizam za odgovor na katastrofe koji ste pomenuli. Kakvu vrstu pomoći je Crna Gora dobila do sada?  Kazalet: Crna Gora je dobila mnogo pomoći od drugih saveznika, na primjer od Turske i SAD. Imala je konkretne zahtjeve a tu je i oprema koju Crna Gora dobija kroz ove mehanizme.  Glas Amerike: Šta Crna Gora može da očekuje u budućnosti, kada je u pitanju pomoć u borbi protiv pandemije? Kazalet: Sve dok traje kriza, država kao što je Crna Gora, ako joj treba pomoć, može da nastavi da je traži i dobiće je, i od drugih članica i od NATO-a.  Glas Amerike: Tokom krize, bilo je komentara na društvenim mrežama u Crnoj Gori i šire, da Crna Gora ne prima dovoljnu pomoć NATO-a. Kako komentarišete te navode? Kazalet: Teško je znati koliko je uošte dovoljno, za početak. Uvijek može više, to moramo da prihvatimo. NATO članice jesu od samog početka pomogle i na poziv iz Crne Gore uputili smo dosta pomoći, medicinske  i zaštitne opreme, ali i medicinskih zaliha za borbu protiv pandemije.  "Srbiji pomagale pojedinačne članice NATO" Glas Amerike: Da li je Srbija tražila i dobila pomoć kroz Partnerstvo za mir od NATO-a?  Kazalet: Srbija nije imala posebnih zahtjeva za pomoć od NATO-a, ali je na primjer Turska pružila pomoć Srbiji, ili neka druga partnerska država kao što je Austrija, koja je takođe dala neku pomoć. Tu su još neke interesantne stvari koje smo radili. Na primjer, tu je naučni program koji imamo sa Srbijom, a kojim upravlja NATO. U njemu su češki naučnici koji su zajedno sa srpskim naučnicima pravili 3D štampane respiratore koji su uručeni srpskim bolnicama. To je naučni program NATO-a u kome je Srbija aktivna već godinama i to je jedan dobar primjer kako se može koristiti za borbu protiv pandemije. Glas Amerike: Ako Srbija zatraži pomoć kroz program Partnerstvo za mir, da li će NATO to odobriti? Kazalet: Da. Svaki partner može da traži pomoć, i to će se procesuirati kroz mehanizam koji sam već pominjao, Centar za odgovor na katastrofe. I siguran sam da bi saveznici odgovorili na bilo koji zahtjev Srbije. "Primjetan porast dezinformacija o pandemiji" Glas Amerike: Tokom pandemije ima mnogo dezinformacija o tome koliku pomoć pružaju SAD i NATO, a koliku neke druge zemlje, kao što su Kina i Rusija. Šta NATO preduzima da odgovori na to? Kazalet: NATO pomno prati dezinformacije i primijetili smo njihov porast proteklih nekoliko mjeseci za vrijeme pandemije. Kada ih vidimo, radimo na odgovoru odnosno da li želimo da ih osporimo ili želimo da ih strateški ignorišemo. Postoje različiti pristupi. Gdje god se šire, jasno je da mogu da budu veoma opasne, naročito kada je riječ o zdravstvenim pitanjima. Glas Amerike: Da li to širenje dezinformacija predstavlja problem za NATO? Kazalet: Dezinformacije dolaze iz različitih izvora. Moramo da napravimo razliku između dezinformacija i propagande i upotrebe meke moći. Najbolji način da se suprostavimo dezinformacijama je da iznesemo istinu. Zbog toga objašanjavamo šta radimo, zašto to radimo, naglašavamo pomoć koju dajemo ostalim zemljama. Dokle god imamo prostor za to, to je najbolji način da se ide naprijed.

Nastavak na VOA...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta VOA. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta VOA. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.