Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 22.Maj.2009, 02:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Vremeplov: "Slučajna greška" NATO avijacije - pobijeni pripadnici OVK

Na današnji dan 1999. najmanje sedam pripadnika tzv. OVK poginulo je na severu Albanije, u blizini granice Srbije (SRJ), od bombi izbačenih iz NATO aviona. U sedištu NATO u Briselu incident je opisan kao "slučajna greška" jer su piloti mislili da gađaju "srpske položaje".

Danas je petak, 22. maj, 142. dan 2009. Do kraja godine ima 223 dana.

1455 - Bitkom kod Sent Albansa >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << - u kojoj je vojska dinastije Lankaster potukla snage kuće Jork - u Engleskoj je počeo četrdesetogodišnji dinastički "Rat dveju ruža".

1813 - Rođen je nemački kompozitor Vilhelm Rihard Vagner, tvorac nemačke muzičke drame, uz Đuzepea Verdija najznačajniji romantičarski operski kompozitor 19. veka. Pisao je i tekst i muziku za muzičke drame, pretežno iz nemačke mitologije. Komponovao je u skladu sa sopstvenim simboličkim i filozofskim nazorima i učenjima nemačkih filozofa Artura Šopenhauera i Fridriha Ničea, stvorivši "jedinstveno umetničko delo" (Gesamtkunstnjerk), u kojem su sjedinjeni tekst, muzika, igra, slika i inscenacija. Umesto široko raspevanih arija, upotrebljavao je dramatični ariozo, a orkestar je postao osnovni činilac u tumačenju događaja. Dela: muzičke drame "Parsifal", "Tanhojzer", "Holanđanin lutalica", "Rienci", "Tristan i Izolda", "Loengrin", "Nirnberški majstori pevači", "Nibelunški prsten", koji se sastoji od četiri drame - "Rajnsko zlato", "Valkira", "Zigfrid", "Sumrak bogova", muzičko-filozofske studije "Umetničko delo budućnosti", "Umetnost i revolucija", "Opera i drama".

1859 - Rođen je engleski pisac Artur Konan Dojl, lekar po profesiji, koji se proslavio kao autor kriminalističkih romana i pripovedaka u kojima su glavni junaci izmišljeni detektiv Šerlok Holms i njegov prijatelj dr Votson. Začetnik je tog specifičnog književnog žanra. Bitno manju pažnju privukao je najboljim delima, solidnim istorijskim romanima. Plemićku titulu dobio je 1902. za zasluge u odbrani britanskih interesa, posebno u drugom Burskom ratu. Posle pogibije sina u Prvom svetskom ratu, odao se misticizmu. Dela: romani "Grimizna studija", "Pustolovine Šerloka Holmsa", "Uspomene Šerloka Holmsa", "Baskervilski pas", "Beli odred", "Izgubljeni svet", "Veliki burski rat", istorijska studija "Istorija britanskog pohoda u Francuskoj i Flandriji", delo o spiritualizmu "Istorija spiritualizma", memoarska proza "Uspomene i pustolovine".

1885 - Umro je je francuski pisac Viktor Igo, član Francuske akademije, najveći pesnik Francuske 19. veka i rodonačelnik francuskog realizma. Bio je veoma angažovan u političkom životu, isprva kao monarhista, potom kao republikanac. Pod Lujem Filipom postao je per Francuske i akademik, a 1848. poslanik u Ustavotvornoj skupštini. Posle državnog udara Napoleona III 1851. proteran je i živeo je u izgnanstvu u Belgiji i Engleskoj, a kad je 1870. palo Drugo carstvo trijumfalno je dočekan u Parizu, gde je do smrti 1885. neumorno stvarao. Napisao je 1876. vatreni članak "Za Srbiju". Pisao je pesme, drame, romane, eseje, pamflete. Dela: romani "Jadnici", "Bogorodičina crkva u Parizu", "Rabotnici na moru", drame "Ernani", "Lukrecija Bordžija", "Rij Blaz", političko-satirična zbirka pesama protiv Napoleona III "Kazne", pamflet "Napoleon Mali".

1907 - Rođen je engleski pozorišni i filmski glumac, režiser i producent Lorens Olivije, jedan od najvećih tumača likova iz dela Vilijama Šekspira, prvi glumac kojem je za života dodeljena plemićka titula. Dobitnik je najvećeg broja nagrada "Emi" za TV stvaralaštvo, nagrađivan je na festivalu u Kanu, dobio je Oskara za film "Hamlet". Ostali filmovi: "Henri V", "Ričard III", "Princ i igračica", "Tri sestre", "Orkanski visovi", "Rebeka", "Ledi Hamilton", "Keri", "Otelo", "Spartak" , "Kartum", "Ponos i predrasuda", "Bani Lejk je nestala", "Maratonac".

1918 - Nemački avioni napali su Pariz u Prvom svetskom ratu.

1939 - Dvojica diktatora - vođa nemačkih nacista Adolf Hitler i vođa italijanskih fašista Benito Musolini - potpisali su desetogodišnji "čelični pakt" Nemačke i Italije o političkom i vojnom savezu.

1943 - U Moskvi je objavljeno raspuštanje Komunističke internacionale, poznate kao Kominterna, osnovane u Moskvi 1919. Izvršni komitet je obrazložio da se Kominterna raspušta pošto je takav organizacioni oblik udruživanja radničke klase prevaziđen, pa je "čak postao smetnja i kočnica daljeg učvrsćenja nacionalnih radničkih pokreta". Važniji je bio neizrečeni razlog - Staljin se odrekao Kominterne da bi izbegao prigovore zapadnih saveznika da ona ometa lojalnu saradnju u sklopu antihitlerovske koalicije u Drugom svetskom ratu.

1972 - Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Ričard Nikson doputovao je u Moskvu kao prvi šef američke države koji je posetio Sovjetski Savez.

1989 - Indija je uspešno isprobala prvu raketu zemlja-zemlja srednjeg dometa, postavši jedna od malobrojnih država koje raspolažu balističkim raketama.

1992 - U bolnici u Banjaluci umrla je prva beba zbog nestašice kiseonika, za vreme oružanih sukoba za koridor kod Brčkog tokom građanskog rata u BiH. SAD i druge zapadne zemlje tada nisu dozvolile dopremanje humanitarne pomoći vazdušnim putem zapadnom delu Republike Srpske. Do 19. juna 1992. u Banjaluci je umrlo 12 beba.

1992 - SAD su uvele političke i diplomatske sankcije protiv Savezne Republike Jugoslavije.

1993 - U Kambodži su održani prvi višepartijski izbori posle više od dve decenije.

1994 - Pobunjenici u građanskom ratu u Ruandi zauzeli su međunarodni aerodrom u Kigaliju i ključnu kasarnu vladinih snaga, otklonivši najveću prepreku u nastojanju da zauzmu glavni grad te afričke zemlje.

1999 - Avioni NATO bombardovanjem su onesposobili termoelektranu "Kolubara" u Velikim Crljenima, ranivši tom prilikom 12 radnika elektrane.

2003 - Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija usvojio je američki nacrt rezolucije kojom su posle 12 godina ukinute stroge sankcije protiv Iraka. Rezolucijom 1.483 data su široka ovlašćenja SAD i Velikoj Britaniji u upravljanju Irakom i iračkom naftnom industrijom.

2004 - Prestolonaslednik Španije princ od Asturije Felipe Burbonski i bivša najpopularnija španska televizijska novinarka Letisija Ortis venčali su se u Madridu, a ceremoniju prvog kraljevskog venčanja na tlu Španije posle 98 godina, obezbeđivale su izuzetno jake snage policije i vojske, uključujući snage NATO.
Pogledaj vesti o: NATO

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...