Viši dva metra nego stari toranj

Izvor: Blic, 21.Avg.2009, 12:10   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Viši dva metra nego stari toranj

Avalski toranj jedan od zaštitnih znakova Beograda, srušen 1999. godine u NATO bombardovanju, posle više od dve godine izgradnje uskoro će ponovo će biti otvoren za posetioce. Završetak radova planiran je za 20 oktobar, kaže Miloš Bato Milatović, inicijator i urednik akcije „Izgradimo toranj na Avali”.

Novi toranj biće za nepuna dva metra viši nego stari i biće gotovo indentičan onom koji je srušen >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << u NATO bombardovanju.

- U toku je montiranje antenskog stuba od 52 metra na koji će doći antena od 11 metara. Radovi su kasnili isključivo zbog vremenskih uslova. Na Avali ima dosta magle i vetrova pa nas je to ometalo - kaže Milatović.

Projekat novog tornja uradio je Saobraćajni institut CIP, a on će biti isti kao prethodni koji su osmislila trojica arhitekata:

Uglješa Bogunović, Slobodan Janjić i Milan Krstić.

Novi toranj će biti visok 204,5 metara, imaće dva brza lifta kojima će se za manje od jednog minuta stizati na vrh.

- Razlike u odnosu na stari toranj ipak postoje u bezbednosnim propisima, novijoj statici i modernoj tehnologiji. Novi toranj je još otporniji na zemljotres nego prethodni. Na 125. metru se nalazi restoran, a 10 metara iznad je vidikovac sa kog će se moći videti pola Šumadije - priča Milatovič.

Prethodni Avalski toranj bio je visok 202,87 metara, u rad je pušten 1965. godine posle petogodišnje izgradnje. Osnovu tornja, jednakostranični trougao, osmislili su arhitekte Uglješa Bogunović i Slobodan Janjić, a konstruktor je bio akademik Milan Krstić. Toranj nije bio direktno uzemljen već se oslanjao na svoje tri noge. Početkom maja 1965. godine toranj je dobio konačan izgled i postavljene su televizijske i radio antene. Avalski toranj je u periodu od 1965. do 1999. godine bio najviša građevina na Balkanu. Asocijacija tornjeva iz Pariza proglasila je toranj na Avali najlepšim u kategoriji trokraka. Toranj je srušen 29. aprila 1999. godine u bombardovanju Srbije od strane NATO-a, kad je pogođen sa dva projektila u noseće stubove.

Izgradnju mnogi pomogli

O značaju tornja, pre svega, u simboličkom smislu, govori i činjenica da se, od 2003. godine, hiljade građana odazvalo akciji prikupljanja sredstava za njegovu obnovu, koju je podržalo i oko 500 umetnika, javnih ličnosti i nosilaca najviših državnih funkcija, kaže Miloš Bato Milatović.

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.