Izvor: Radio Slobodna Evropa, 19.Jan.2015, 15:36   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Stoji li Sutorina na putu Crne Gore ka NATO i EU?

Crna Gora i Bosna i Hercegovina su okončale sav posao u vezi sa medjusobnim razgraničenjem ali umjesto da se stvar okonča, u Bosni i Hercegovini je proces zaustavljen jer dio javnosti smatra da ta država polaže pravo na dio crnogorske teritorije na primorju kod Herceg Novog. Da li eventualno pokretanje pravnih i političkih sporova može uticati na, za Crnu Goru važne procese učlanjenja u EU i >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Slobodna Evropa << NATO?

Iako je crnogorski premijer Milo Đukanović rekao da je inicijativa za poništenje ugovora sa Crnom Gorom o Sutorini uznemirujuća, čini se da je on jedini koji u Crnoj Gori zbog toga nema mira. Inicijativa poslanika Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Denisa Bećirovića koji je Rezoluciju za poništenje ovog ugovora uputio u zvaničnu parlamentarnu proceduru, uglavnom se smatra populističkim manevrom u okviru unutrašnje politike u Bosni i Hercegovini u kojoj su se, sa relevantnih adresa, čule slične ocjene.

Crna Gora ima najdužu graničnu liniju upravo sa Bosnom i Hercegovinom u dužini od 268 kilometara. Pitanje razgraničenja je u početku razmatrano u okviru razgovora o granici izmedju bivše SRJ, odnosno, Državne Zajednice Srbije i Crne Gore i Bosne i Hercegovine, a potom su, od osamostaljenja Crne Gore, započeti razgovori državnih Komisija za granice dvije države koji je okončan prije nekoliko mjeseci.

Iako je sada aktuelizovano, i ranije je bilo inicijativa iz Bosne i Hercegovine da se u razgovorima sa Crnom Gorom otvori pitanje Sutorine, odnosno da sedam kilometara dugačko primorje sa rijekom i mjestima: Sutorina, Igalo i Njivice i okolnim selima treba da se nadju unutar granica BiH. Međutim, vlasti Bosne i Hercegovine takve inicijative o promjenama granica na tom području nikada zvanično nisu inicirale, a ministar civilnih poslova BiH, Sredoje Nović je ranije izjavio da je "Savjet ministara BiH, prihvatanjem načina razgraničenja na potoku u pograničnom pojasu izmedju Foče i Pljevalja, riješio je i posljednju dilemu kada su u pitanju granice izmedju BiH i Crne Gore", odnosno, da je "sva priča koja se otvara oko Sutorine čisto politikanstvo i privatni interesi odredjenog broja osoba koji nijesu zasnovani na argumentima".

Pored toga što niko ne smatra da je realna mogućnost da područje oko Sutorine pripadne Bosni i Hercegovini, u Crnoj Gori se čak ne vidi ni mogućnost da eventualno usvajanje Rezolucije koje se očekuje tokom februara, pokušaj internacionalizacije i pravni spor, na bilo koji način utiče na proces učlanjenja Crne Gore u EU.

„Za arbitražu je potrebno dvoje, a siguran sam da Crna Gora to neće prihvatiti. Pored toga, zaključci Badinterove komisije su postali dio medjunarodnog prava, a granice nepromjenljive osim kada se radi o bilateralnom sporazumu, odnosno, u slučaju zajedničke inicijative pred arbitražnim sudom kao što je slučaj Crne Gore i Hrvatske gdje su se obije strane obavezale da će prihvatiti odluku arbitraže. Ovakvi post festum akcije odredjene grupe poslanika i političara u Bosni i Hercegovini, teško da mogu izazvati bilo kakve negativne posljedice po Crnu Goru. Bojim se da se negativne posljedice mogu izazvati samo za Bosnu i Hercegovinu, jer otvaranje ovakvih pitanja može da šteti upravo njoj samoj“, kaže predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori, Momčilo Radulović.

Funkcioner vladajuće Demokratske partije socijalista i član skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, Luidj Škrelja smatra da ne može biti usporen ni proces učlanjenja Crne Gore u NATO.

„Mislim da to ne može uticati na usporavanje puta Crne Gore u NATO. To je problem koji je jednom riješen.“

“Što se nas tiče, pitanje granice je okončano“, rekao je prije nekoliko dana šef crnogorske diplomatije, Igor Lukšić podsjećajući da su eksperti taj posao završili i da je spremno da se sve u vezi sa tim okonča.

„U interesu dvije države je da na tom primjeru pokažu svoje dobrosusjedske odnose, posvećenost regionalnoj saradnji i stvaranju uslova da nakon perioda mukotrpne tranzicije na ovim prostorima definišemo jednu drugačiju perspektivu.“

Otvaranje pitanja Sutorine je, medjutim, ipak proizvelo odredjene efekte ali u političkoj ravni u odnosima Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Nakon telefonskog razgovora sa članom predsjedništva Bosne i Hercegovine, Bakirom Izetbegovićem u kome je on iskazao nespremnost „da svojim pozitivnim stavom doprinese okončanju procedure potpisivanja Ugovora o državnoj granici između Crne Gore i Bosne i Hercegovine“, predsjednik Crne Gore, Filip Vujanović je odlučio da odloži potpisivanje Ukaza o postavljenju novog ambasadora u Bosni i Hercegovini.

U medjuvremenu je i episkop zahumsko-hercegovački i primorski, Grigorije osjetio potrebi da javno iskaže stav da Bosna i Hercegovina ima pravo da traži sedam kilometara jadranske obale kod Sutorine u hercegnovskoj opštini, što je tokom nedavne skupštinske rasprave prokomentarisao predsjednik parlamenta, Ranko Krivokapić.

„Zahtjev za sedam kilometara Sutorine je uputio jedan arhiepiskop iz Srpske pravoslavne crkve iz Bosne i Hercegovine i jedan ugledni Bošnjak, bivši predsjednik predstavničkog doma iz Socijaldemokratske partije. Kao što vidite, složili su se oko naše, ali nikako da se slože oko svoje teritorije.“

Nastavak na Radio Slobodna Evropa...