Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 18.Jan.2010, 01:50 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Slecinger: Brzo se povući s Kosova
VAŠINGTON - Ključni partner Srbije može da bude samo EU i ne slažem se sa onima koji tvrde da je uslov za njen ulazak u uniju članstvo i u NATO, izjavio je američki ekspert za jugoistočnu Evropu Martin Slecinger, navodeći da je Srbija u odličnoj poziciji, pod uslovom da se ne zavarava da joj je alternativa Rusija.
SAD i Srbija zaista povlače konkretne i iskrene poteze da unaprede odnose, rekao je za Slecinger u razgovoru za Politiku.
BiH ne može da bude istinski >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << jaka
Američki ekspert za Balkan rekao je BiH nikada ne može da bude istinski jaka država kojom se upravlja iz centra, ali da može da bude jača i efektnija nego što je sada.
"Suština problema je u pogrešnom uverenju mnogih Bošnjaka da, posle svega što se događalo u ratu, cela Bosna treba da bude njihova zemlja. To nije ispravan pristup. Hrišćanstvo je na bosanskom tlu starije od islama. Bosna nikad ne može da bude istinski jaka država kojom se upravlja iz centra, ali sasvim sigurno može da bude jača i efektivnija nego što je sada", ocenio je Slecinger.
On smatra da u BiH treba nastaviti ono što je započeto u Dejtonu i da je neophodan, kako je rekao, još jedan Dejton uz učešće velikih sila, sa SAD, ali bi liderstvo ovoga puta trebalo da bude na strani EU.
"Kompromis je dakle u tome da Srbi prepuste neke od svojih lokalnih nadležnosti, posebno oko policije, možda delom i u vojnim poslovima... Situacija u kojoj oni neće prihvatati previše naređenja iz Sarajeva će ostati, ali neka bi mogla da budu prihvatana, ako i u Sarajevu budu srpski predstavnici koji nisu uvek preglasani", rekao je Slecinger.
On je podsetio da je poseta potpredsednika Džozefa Bajdena bila "korak napred", da je ona nosila poruku što je prošlost prošlo, da se slažemo u čemu se ne slažemo i da treba da krenemo napred jer imamo dosta zajedničkih interesa.
"Poruka svega je i uverenje da nema stabilnosti na Balkanu bez stabilne Srbije", rekao je Slecinger, koji je upravo okončao svoj desetogodišnji mandat na mestu direktora Istočnoevropskih studija u vašingtonskom Vudro Vilson centru.
Mi još imamo problema, ne znam da li ćemo ikad dostići nivo srdačnosti odnosa koje smo imali sa Titom, dodao je on, ocenivši da je to rezultat promena u međunarodnim odnosima i u bivšoj Jugoslaviji, jer Srbija više nije potrebna SAD iz strateških razloga koji su važili tokom hladnog rata.
Kada je reč o odnosu SAD prema Kosovu, Slecinger je naveo da je najveći problem, to je što SAD "nikad nisu bile nepristrastan igrač".
"U početku, povodom Kosova govoreno je da mi nismo obavezno za nezavisnost, da nismo proalbanski niti antisrpski, a u stvari, sve što smo činili početkom devedesetih i kasnije, uključujući i mirovni proces, pokazuje da SAD jesu bile za nezavisnost Kosova, da su pritiskale saveznike da se Kosovo prizna, po mom mišljenju veoma prerano."
On je podsetio da su SAD prva zemlja koja je u Prištinu poslala ambasadora, "što je smešno, jer Kosovo ni danas nije zemlja koja sama sobom upravlja".
"Izdvajanje Kosova iz Srbije je loš presedan, ali za našu zvaničnu politiku to nije bio problem. Argument je bio da ako 90 odsto stanovništva hoće da se izdvoji, pustimo ih da to urade", rekao je Slecinger i postavio pitanje da li će ta logika važiti za nekoliko dekada kada delovi Teksasa, Floride ili Kalifornije postanu u velikoj većini hispanski i odluče da više ne žele da se njima upravlja iz prestonica tih država.
"U svakom slučaju, SAD su sve vreme bile deo problema na Kosovu, a ne deo rešenja. Mi treba odande da se povučemo, i to veoma brzo. Trebalo bi da obezbedimo vojnu podršku, ali politički sve treba da prepustimo Evropljanima, jer su SAD uprljale svoje ruke ne tretirajući sve aktere kosovskog zapleta pođednako", ocenio je Slecinger.
Govoreći o odnosu Srbije prema NATO, Slecinger kaže da razume srpski stav, jer je NATO Srbiju non-stop bombardovao više od dva meseca, što su, "ironijom slučaja, bile jedine vojne akcije koje je dotle ikad preuzeo".
"Tu je i ruski faktor. U našim novinama se objavljuje puno gluposti o istorijskim vezama Srba i Rusa, da su Rusi uvek bili na strani Srbije i slično. Ali istorijska činjenica je da su zemlje koje su istinski pomagale Srbiji u velikim krizama bile Francuska, Britanija, a donekle i SAD", rekao je američki ekspert za Balkan.
"Da sumiram, ključni partner Srbije može da bude samo EU. S tim u vezi ne slažem se sa onima koji tvrde da je uslov za njen ulazak u uniju članstvo i u NATO-u. Srbija je, po mom mišljenju, u odličnoj poziciji, pod uslovom da se ne zavarava da joj je alternativa Rusija", rekao je Slecinger.
Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...




