Rasmusen traži protivraketni štit

Izvor: RTS, 14.Okt.2010, 15:58   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Rasmusen traži protivraketni štit

Izgradnja protivraketnog sistema koji bi zaštitio 900 miliona stanovnika u Evropi i Severnoj Ameerici je obaveza NATO-a, poručio generalni sekretar Alijanse Anders Fog Rasmusen.

Generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen pozvao je zemlje članice tog saveza da odobre protivraketni sistem koji bi zaštitio Evropu i Severnu Ameriku, navodeći da je to odgovornost Alijanse.

Rasmusen je rekao da će nova >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << misija NATO-a, koja treba da bude usvojena na samitu u Portugalu sledećeg meseca, biti usmerena na racionalizaciju i reformisanje organizacije u cilju suočavanja sa novim pretnjama.

"Glavni zadatak NATO-a - da brani 900 miliona svojih stanovnika nikad se neće promeniti, ali to mora biti savremena odbrana protiv savremenih pretnji", izjavio je Rasmusen na sastanku ministara spoljnih poslova i odbrane država članica NATO-a.

NATO je predložio da proširi postojeći sistem raktene odbrane da bi bila pokrivena teritorija svih zemalja članica u odbrani od raketnih napada iz država kao što su Iran i Severna Koreja, a Rasmusen je predložio da se u taj projekat uključi i Rusija.

"Pretnja je jasna, mogućnosti postoje i troškovi su ostvarljivi", rekao je Rasmusen, dodajući da će odluke koje budu donete u naredne dve sedmice "oblikovati budućnost najuspešnije alijanse na svetu".

Predlog o raktenoj odbrani podržavaju SAD, ali je nejasan stav nekih evropskih vlada, koje ističu velike troškove takvog sistema.

Štit jeftiniji od Bušovog

Predloženi sistem bi koštao 279 miliona dolara i znatno je jeftiniji, ali i manje sposoban od protivraketnog sistema koji je predlagala administracija Džorža Buša, a koji je izazvao spor sa Moskvom.

Rusija se protivila postavljanju radara i protivraketnog štita blizu svojih zapadnih granica.

SAD traže da NATO bude opremljen i za razmeštanje snaga izvan tradicionalnog evropskog područja, u Avganistan ili Indijski okean, radi borbe protiv pobunjenika, odnosno pirata.

Mnoge evropske vlade, međutim, tvrde da Alijansa ne bi trebalo da se pretvori u svetskog policajca u trenutku kada sprovode stroge mere štednje i smanjuju troškove usled ekonomske krize.

Američki sekretar odbrane Robert Gejts izrazio je zabrinutost zbog smanjenja troškova za odbranu u Evropi i uticaja koji to može imati za SAD.

Gejts je rekao da će jedna od glavnih tema na predstojećem samitu biti reforma i racionalizacija masivne komandne strukture NATO-a.

Ukoliko budu odobreni predlozi o smanjenju broja agencija Alijanse sa 14 na tri - za logistiku, nabavku i komunikacije, godišnji budžet NATO-a od 1,5 milijardi dolara godišnje biće značajno smanjen, kao i broj zaposlenih, sa 13.000 na manje od 9.000.
Pogledaj vesti o: NATO skup

Nastavak na RTS...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.